Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 10. 2. 2016.

Niska razina mobilnosti hrvatskih studenata

Povjerenik Navracsics: Hrvatska je u skupini zemalja čiji se visokoškolski sustav može opisati kao zatvoren – one šalju više studenata u inozemstvo nego što ih primaju, a razina mobilnosti im je niska

Zastupnik Andrej Plenković uputio je 30. studenoga 2015. Europskoj komisiji pitanje u vezi s Bolonjskim procesom u Hrvatskoj. S obzirom na nove inicijative i programe EU-a za poboljšanje vještina i zapošljivosti obrazovanjem i osposobljavanjem, kao što je Erasmus+, Plenkovića je zanimalo koje mjere Komisija predlaže državama članicama poput Hrvatske da bi što kvalitetnije i brže udovoljila postojećim zahtjevima i ubuduće odgovorila na nove izazove.

U odgovoru povjerenika Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibora Navracsicsa od 10. veljače 2016. stoji:

Izvješće o provedbi Bolonjskog procesa sadrži informacije o visokom obrazovanju u zemljama potpisnicama Bolonjske deklaracije. Primjerice, u tim zemljama za osiguranje kvalitete najčešće je nadležna jedinstvena nacionalna agencija za osiguranje kvalitete, slično kao u Hrvatskoj. U izvješću se procjenjuju i područja u kojima je potrebno dodatno djelovanje. U Hrvatskoj je, na primjer, uveden pilot-projekt financiranja čiji je cilj, među ostalim, smanjiti vrijeme koje je studentima potrebno za završetak studija. U pogledu mobilnosti studenata, u izvješću se primjećuje da je Hrvatska u skupini zemalja čiji se sustavi mogu opisati kao „zatvoreni”, tj. u kojima se više studenata šalje na studij u inozemstvo nego što ih se prima, ali čija je razina mobilnosti niska. Osim toga, uočava se da je malo „otvorenih sustava”. U izvješću se tako naznačuju pitanja kojima se pojedine zemlje trebaju dodatno pozabaviti kako bi provele Bolonjsku reformu.

Premda je obrazovanje u nadležnosti država članica, Komisija svojim programima i suradnjom u području politika podržava zemlje pri ostvarenju ciljeva Bolonjskog procesa. Na primjer, putem ograničenog poziva na podnošenje prijedloga u okviru programa Erasmus + zemlje mogu, služeći se izvješćem o provedbi kao polazišnom točkom, podnijeti zahtjev za financiranje inicijativa i partnerskog učenja kojima bi se otklonili nedostaci u provedbi specifični za pojedinu zemlju. 

Zajednički ciljevi i mjerila u području obrazovanja i osposobljavanja utvrđeni su u strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) Napredak ka ostvarenju tih ciljeva prati se s pomoću godišnjeg Pregleda obrazovanja i osposobljavanja.  Poteškoće s kojima se Hrvatska susreće u području obrazovanja, uključujući visoko obrazovanje i zapošljivost, procijenjeni su u Izvješću za Hrvatsku 2015., a opisani i u detaljnom izvješću za tu zemlju priloženom Pregledu obrazovanja i osposobljavanja.