Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 25. 2. 2016.

Mjere regulacije ribolova u Hrvatskoj

Budući da je velika većina stokova u Jadranskome moru zajednička, regionalizirani pristup uveden zajedničkom ribarstvenom politikom ključan je za povećanje suradnje među različitim državama članicama koje imaju izravan upravljački interes, stoji u odgovoru Komisije na pismeno pitanje u vezi s mjerama regulacije ribolova što ga je postavio potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković.

Navodeći kako je hrvatski ulov koćarskog ribolova u zadnjih trideset godina iznosio deset do petnaest posto ulova u Jadranu i koji kao takav nije mogao generirati prelov resursa koji se očitava iz izvještaja znanstvenika koji vrše monitoring stanja resursa u Jadranu preko projekta Adriamed, Plenković je upitao hoće li se prilikom smanjenja ribolovnog napora ili ulova voditi računa o odgovornosti flota pojedinih zemalja za zatečeno stanje te hoće li njezine restrikcije biti proporcionalne odgovornosti za sadašnje stanje resursa.

U odgovoru povjerenika Karmenua Velle od 25. veljače stoji:

Komisija je svjesna da koćarski ribolov u Hrvatskoj ima važnu ulogu u iskorištavanju živih morskih bioloških resursa u Jadranskome moru. Hrvatska je 2014. na temelju tzv. Mediteranske uredbe  donijela plan upravljanja koćarskim ribolovom s glavnim ciljem uspostavljanja dugoročno održivog upravljanja i očuvanja resursa koji se iskorištavaju. Kao odgovor na zabrinjavajuće stanje većine ribljih stokova u Jadranskome moru, planom upravljanja predviđene su mjere za ublaživanje razine iskorištavanja te mjere za zaštitu morskih resursa.

Budući da je velika većina stokova u Jadranskome moru zajednička, regionalizirani pristup uveden zajedničkom ribarstvenom politikom ključan je za povećanje suradnje među različitim državama članicama koje imaju izravan upravljački interes. U idealnom slučaju te bi države članice trebale dogovoriti zajedničke mjere očuvanja, koje bi trebale biti razmjerne razinama ribolovne smrtnosti različitih flota, uzimajući u obzir društveno-gospodarske aspekte. U tom pogledu, Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) nedavno je ažurirao znanstveno mišljenje za određene pridnene stokove u Jadranskome moru te je među ostalim iznio procjenu djelomičnog doprinosa različitih flota odgovornih za ribolovnu smrtnost . Te bi informacije stoga mogle biti korisne za podršku mjerama očuvanja kojima se rješava smanjenje postojeće ribolovne aktivnosti u pogledu prinosa ili ribolovnog napora.