Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Osijek | 5. 5. 2016.

Plenković gost u emisiji Karte na stol Osječke televizije

U emisiji Karte na stol voditelja Gorana Flaudera potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković govorio je o pristupu EU-a izbjegličkoj krizi i TTIP-u, odnosima Hrvatske i Srbije, potpori BiH na europskom putu te o aktualnim domaćim temama

Komentirajući recentna politička zbivanja u Europskoj uniji, Plenković je istaknuo da je pojava ustavne, institucionalne, financijske i schengenske krize u proteklih 15 godina dovela i do krize povjerenja europskih građana te jačanja anti-europskih stranaka.

Napomenuo je kako je Europska unija prepoznala Tursku kao zemlju sa snažnim sigurnosnim i policijskim aparatom koja može kontrolirati izbjeglički val, a s druge strane će joj EU pružiti financijsku potporu, omogućiti napredak u pregovorima o članstvu i viznu liberalizaciju, ali uz ispunjavanje kriterija.

Analizirajući trenutno stanje pregovora EU-a i SAD-a o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganje (TTIP) , kazao je da je cilj Sporazuma osigurati obostranu korist povećanjem trgovinske razmjene, uklanjenjem administrativnih prepreka te stvaranjem novih radnih mjesta. »Pritom je važno naglasiti da je pozicija Parlamenta, Komisije i država članica vrlo jasna oko poštivanja standarda zaštite potrošača, javnog zdravstva i sigurnosti hrane«, poručio je Plenković.

Istaknuvši da je Hrvatska glavni pokretač i zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, Plenković je podsjetio kako su hrvatski zastupnici u EP-u organiziranjem konferencije »Europska budućnost Bosne i Hercegovine – 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma« krajem prošle godine stvorili ozračje da BiH podnese zahtjev za članstvo u Europskoj uniji15. veljače. Dodao je kako u BiH ne treba postojati nikakav strah oko otvaranja pitanja ustavne reforme koja treba biti zasnovana na temeljima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimne zastupljenosti.

Govoreći o odnosima sa Srbijom, Plenković je naveo kako je s kolegama u Europskom parlamentu uspio ugraditi u rezolucije o napretku Srbije za 2015. i 2016. formulaciju kojom je srbijanskim vlastima poslana jasna poruka da razmotre sporni zakon o širenju jurisdikcije za ratne zločine na područje susjednih država u duhu dobrosusjedskih odnosa i u suradnji sa Europskom komisijom. »Pitanje tog neprihvatljivog zakona koji unosi pravnu nesigurnost treba riješiti u kontekstu pristupnih pregovora Srbije«, smatra Plenković.

Kao šef delegacije EP-a za odnose s Ukrajinom, Plenković je rekao da Hrvatska može Ukrajini kao žrtvi agresije pomoći sa svojim modelom mirne reintegracije Podunavlja, kao i sa recentnim iskustvima iz procesa pridruživanja Europskoj uniji. Dodao je da je situacija u Ukrajini test vjerodostojnosti vanjske i sigurnosne politike EU-a te da sankcije Rusiji trebaju ostati na snazi sve dok Moskva ne počne u potpunosti provoditi Mirovni sporazum iz Minska.

Plenković se u emisiji osvrnuo i na aktualnu političku situaciju u Hrvatskoj, imenovanje Daniela Markića za novog ravnatelja SOA-e te na izbore u HDZ-u.