Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 15. 12. 2016.

Hrvatska će potpomagati i stabilizirati procese na jugoistoku Europe

Predsjednik Vlade Plenković sudjeluje na sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu. U izjavi za medije osvrnuo se na odnose Hrvatske i Srbije te na teme tekuće sjednice.

Premijer Plenković komentirao je izjavu srbijanskog premijera Vučića o razlozima za blokadu Poglavlja 26. rekavši da je rezerva koju je Hrvatska izrazila glede poglavlja Obrazovanje i kultura argumentirana. Ona se odnosi na obveze koje je Srbija preuzela prema hrvatskoj manjini kada je riječ o srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. To što je Hrvatska dala privolu za otvaranje dvaju poglavlja na ovoj međuvladinoj konferenciji vrlo jasno govori o preciznim i jasnim hrvatskim argumentima, a ne o apriornom stavu, ponovio je Plenković. Rekao je također da Hrvatska očekuje napredak Srbije glede procesiranja ratnih zločina. „Velikosrpska Miloševićeva agresija, nažalost, nije floskula, nego tragedija koja se dogodila Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“, poručio je Plenković dodavši da hrvatska Vlada želi sljedeće četiri godine iskoristiti za rješavanje brojnih pitanja zaostalih iz doba agresije na Hrvatsku koja su zapreka punoj normalizaciji odnosa i okretanju prema budućnosti, prema gospodarskim temama i razvoju. 

U vezi s  austrijskom blokadom svih zaključaka Vijeća koji se odnose na proširenje Europske unije na Tursku Plenković je rekao da je hrvatski stav vrlo jasan. "Turska je ključ budućnosti upravljanja migracijskom i izbjegličkom krizom. Kriterij za napredak glede vizne liberalizacije, financijske potpore i svega onoga što se odnosi na kontinuitet manje ili više dinamičnog procesa pristupnih pregovora treba biti pravni okvir, posebice u kontekstu ljudskih prava i medijskih sloboda", smatra Plenković.

Govoreći o kontroli  vanjskih granica Europske unije, Plenković je poručio da Hrvatska želi jedinstven tretman država članica koje jesu u schengenskom prostoru i onih koje su izvan njega. "S obzirom na to da se Hrvatska priprema za schengenski sustav, da smo povukli znatna sredstva iz financijske omotnice primljene prigodom pristupanja Uniji, ne želimo da nam ikakve naknadne odluke prouzroče operativne ili financijske probleme na granicama s drugim članicama Europske unije, prije svega dakle s Mađarskom i Slovenijom, i za to ćemo se čvrsto zalagati", rekao je Plenković.

Prije početka sjednice Europskoga vijeća premijer Plenković sudjelovao je na sastanku na vrhu Europske pučke stranke. Potvrdio je da je podržao izbor Antonija Tajanija za kandidata EPP-a na izborima za predsjednika Europskoga parlamenta.

Plenković se također susreo s predsjedateljem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem. Čestitavši kolegi Zvizdiću na tome što je danas potpisan Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kojemu je nakon tri i pol godine uzeto u obzir članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, Plenković je naglasio da će to biti pozitivan iskorak za gospodarske i trgovinske odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Podsjetivši na to da je povjerenik Hahn prošlog tjedna donio upitnik u Sarajevo, Plenković je ponovno iskazao spremnost Hrvatske da potpiše sporazum sa Bosnom i Hercegovinom o suradnji u europskim pitanjima i pošalje svoje stručnjake koji će Bosni i Hercegovini pomoći da obave tu zahtjevnu administrativnu zadaću. "Želimo biti onaj faktor na jugoistoku Europe koji svojim stabilnim vanjskopolitičkim položajem, samosvjesnom i samopouzdanom pozicijom članice i NATO-a i Europske unije pomaže i stabilizira te procese. To će biti politika Hrvatske, politika moje Vlade, i za to ću se kontinuirano zalagati“, istaknuo je Plenković.