Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 28. 1. 2017.

Vlada je donijela političku stabilnost te smanjila podjele i tenzije

U emisiji Intervju tjedna Hrvatskog radija premijer Plenković govorio je o postignućima Vlade u prvih 100 dana, INA-i i HEP-u, društvenom konsenzusu o ideološkim temama te odnosima u vladajućoj koaliciji

Gostujući u emisiji HRT-a Intervju tjedna voditeljice Jasmine Popović, premijer Plenković naglasio je kako je Vlada napravila izuzetno puno u prvih 100 dana te je u domaću političku scenu unijela stabilnost i kulturu dijaloga te smanjila podjele i tenzije.

"Na tom tragu ulovili smo se u koštac s najbitnijim problemima, a to su kvaliteta i standard života građana, porezna reforma i racionalan proračun. Prvi put je postavljen na institucionalnu razinu problem demografske obnove, upravljanje državnom imovinom putem ministarstva, dali smo odgovarajuća sredstva resoru branitelja, zaustavili trend smanjivanja sredstava za oružane snage, tu je reforma oko rasterećivanja gospodarstva - 104 mjere, transparentan zakon o javnoj nabavi i donijeli niz drugih odluka", podsjetio je Plenković.

Dodao je kako je dinamika rada po svim resorima izrazito snažna i orijentirana na gospodarski rast, društvenu odgovornost i pravnu sigurnost.

Govoreći o odnosu s opozicijom, Plenković je istaknuo da je Vlada otvorena za dijalog, podsjetivši da nijedan drugi premijer nije u prvih sto dana bio šest puta na plenarnoj sjednici Sabora, dva aktualna sata i dva sastanka Europskog vijeća. Kazao je da njegova Vlada nije selektivna, nego otvorena za pregovore, što je pokazala primjerice i prihvaćanjem amandmana zastupnika SDP-a Jovanovića.

Upitan o otkupu dionica Ine od MOL-a, Plenković je istaknuo da treba nastaviti trend smanjenja javnog duga, a inicijalnom javnom ponudom dionica HEP-a, Vlada želi ostvariti kontrolu i nad HEP-om i nad INA-om, bez povećanja javnog duga.

"Najlakše se zadužiti, to uopće nije problem. Ima banaka koje će državi dati odgovarajuća sredstva, to može svatko napraviti, za to ne morate biti premijer. Ono što smo ovime željeli napraviti je potaknuti tržište kapitala. S privatizacijom HEP-a neće se odnijeti nijedan kabel, elektrana, nijedna imovina bilo gdje drugdje", rekao je Plenković.

Plenković je potvrdio da je Vlada u kontaktu s mađarskom stranom već dulje vrijeme i kako do tog kontakta ne bi ni došlo da nije jasno da oni ne namjeravaju prodati svoj udjel.

"Mađarska strana prati sve što se u Hrvatskoj zbiva, dobro je da ova tema generira javnu raspravu i polako ćemo se nakviknuti na kulturu u kojoj ćemo postaviti cilj i pronaći najbolji model. Nisam primijetio da su drugi modeli bolji ili korisniji za Hrvatsku", drži Plenković.

Naglasio je kako će razgovarati sa sindikatima INA-e i HEP-a jer smatra kako se konsenzus može ostvariti tek nakon što sve zainteresirane strane budu temeljito informirane.

Teme razgovora bile su i prisjećanje na žrtve holokausta, sporno uklanjanje dijela izložbe o Anni Frank u Šibeniku te postavljanje ploča s natpisom 'Za dom spremni'.

Plenković je kazao da je kao predsjednik Vlade na poziv izraelskog premijera otputovao u Izrael, no ondje ga nitko ništa nije pitao o tome, već su razgovarali o jačanju odnosa u političkom, gospodarskom i trgovinskom smislu. Napomenuo je kako su ploče u Jasenovcu podignuli pripadnici HOS-a svojim pripadnicima poginulima u Domovinskom ratu i one se ne mogu usporediti s pločama iz 2004. Francetiću i Budaku. 

"Kao predsjednik Vlade, a i kao osoba, oko te teme nemam nikakvih dilema i oštro osuđujem genocid. Što se tiče ploča, toj temi pristupam na zakonit način, kao pravnik i zato je želim riještii nakon stručne rasprave uz široki konsezus rješenja o svim totalitarnim režimima u 20. stoljeću. Želim da provedemo široku raspravu o tome, takvu raspravu dosad očito nismo imali", poručio je Plenković. Najavio je da će Vlad do kraja veljače oformiti Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću.

Na kraju intervjua, Plenković je naveo ključne ciljeve u narednim mjesecima, istaknuvši kako je Vlada donijela plan normativnih aktivnosti koji se sastoji od preko 250 zakonskih prijedloga, a u fokusu će biti gospodarska i socijalna pitanja.

"Mislim da smo već pokazali iskorak kada je riječ o socijalnoj dimenziji društva i društvenoj solidarnosti – od podizanja minimalne plaće, božićnice bez rebalansa proračuna i dogovora sa sindikatima državnih službi. Želimo pokazati da smo tu radi hrvatskih ljudi", zaključio je Plenković.