Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Valletta | 3. 2. 2017.

EU treba spriječiti ilegalne migracije i zaštititi vanjske granice

Nakon prva dva dijela sastanka čelnika zemalja EU-a na Malti premijer Plenković izvijestio je da je jutarnja sjednica bila posvećena pitanju cjelovite migracijske politike te se osvrnuo na sastanak s mađarskim premijerom Orbanom

Premijer Plenković istaknuo je kako su lideri zemalja EU-a usvojili „Maltešku deklaraciju“, koja se odnosi prije svega na srednjomediteransku rutu, a naglasak rasprave bio je na povećanom broju migranata koji su tijekom 2016. dolazili na europski kontinent iz sjeverne Afrike.

„Cilj je cjelovitom politikom Europske unije, u suradnji s državama partnericama s obala sjeverne Afrike i državama koje su zemlje tranzita, stvoriti čvrstu institucionalnu i financijsku pomoć i potporu kako bi se spriječile ilegalne migracije i zaštitila vanjska granica Europske unije“, pojasnio je Plenković.

Kazao je da je poseban naglasak stavljen na odnose s Libijom, u svjetlu memoranduma o razumijevanju koji je jučer talijanski premijer potpisao s libijskim kolegom. Naglasio je da je o Malteškoj deklaraciji postignut visoki stupanj konsenzusa te kako ona predstavlja svojevrsni nastavak ranijih dogovora sa summita u Valletti prije nekoliko godina. Dodao je da je u ime Hrvatske podržao deklaraciju koja se odnosi na sprječavanje ilegalnih migracija preko srednje-mediteranske rute, uz i dalje vrlo angažirani fokus na istočno-mediteransku odnosno balkansku rutu, koja je stabilna i zatvorena.

Plenković je napomenuo kako je druga tema bila vanjska politika Europske unije u novom globalnom kontekstu.

„Razgovarali smo o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama nakon stupanja na dužnost novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Izražena je želja za uspostavljanjem kvalitetnih odnosa s Washingtonom te prije svega za prepoznavanjem Europske unije kao globalnoga aktera, u svjetlu predstojeće notifikacije od strane Ujedinjene Kraljevine nakon negativnog referenduma u lipnju“, rekao je Plenković.

Istaknuo je da postoji želja za jačanjem suradnje između Europske unije i SAD-a, jačanjem multilateralnih institucija, globalnog upravljanja i političkih i trgovinskih odnosa te je zaključeno da Europska unija ovu situaciju treba iskoristiti za više kohezije i obnavljanje temelja europskoga projekta.

„U nastavku predstoji rasprava o budućnosti Europe, uoči idućeg sastanka na vrhu koji će imati obljetnički karakter u povodu 60 godina Rimskih ugovora“, rekao je predsjednik Vlade. 

Odgovarajući na pitanje novinara, Plenković je izjavio da nema nikakvih spoznaja o nekoj novoj „jadranskoj“ ruti kojom bi migranti preko Istre ulazili u Sloveniju, što je spomenuo slovenski premijer Miro Cerar.

„Nisam primijetio da je ikakve rasprave o nekoj novoj, nazovimo je, jadranskoj ruti, bilo danas na sastanku. Naprotiv, govorilo se o određenom povećanju broja migranata preko srednjomediteranske rute od Libije do Malte, Sicilije, Lampeduse i talijanske obale'', poručio je Plenković.

Na pitanje o temi razgovora s mađarskim kolegom Orbanom premijer Plenković naglasio je da s njim razgovara uvijek na margini sastanaka Europskoga vijeća te da obojica pripadaju istoj političkoj obitelji – Europskoj pučkoj stranci. Podsjetio je na to da je Mađarska susjedna zemlja koja nam je u bitnim trenucima početkom devedesetih davala snažnu potporu i s kojom nemamo rezidualnih pitanja u vezi s raspadom bivše SFRJ.

„Hrvatska i Mađarska imaju stabilne odnose, granice i međusobnu zaštitu manjina. Važno je da kontekst naših političkih, gospodarskih i trgovinskih odnosa ne bude opterećen situacijom koja je vezana za INA-u odnosno za MOL. Još smo jednom iskazali spremnost da riješimo to pitanje“, naveo je Plenković.

Utvrdio je da je potvrđena spremnost mađarske strane tj. MOL-a da proda svoj udio dionica te dodao kako je mađarskog premijera izvijestio da je Hrvatska donijela odluku o formiranju Savjeta za pregovore s MOL-om vezano uz mogući otkup dionica.

„Nastavit ćemo razgovore. Cilj Vlade je da INA bude stabilna, profitabilna i vertikalno integrirana kompanija, koja Hrvatskoj osigurava rezerve plina i nafte, rafinerije koje dobro posluju i raširenu maloprodajnu mrežu, s jasnom vlasničkom strukturom u kojoj će uloga hrvatske države biti dominanta“, zaključio je Plenković.

U izjavi za medije premijer Plenković ocijenio je vrlo uspješnim izdavanje obveznica na domaćem tržištu u ukupnom iznosu od 8,5 milijarda kuna, uz iznimno povoljne uvjete financiranja, ističući da je riječ o poruci povjerenja institucionalnih investitora u politiku njegove vlade.

"Mislim da je to izdavanje obveznica po dosada najboljim uvjetima u posljednjih nekoliko godina, što je još jedna poruka da institucionalni investitori, banke, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi, a riječ je u cjelosti o domaćim investitorima, jako dobro gledaju na politiku koju vodimo u pogledu javnih financija, proračuna, rasta BDP-a, smanjenja nezaposlensti, rasta industrijske proizvodnje, rasta trgovine i pozitivnih poruka kreditnih agencija“, rekao je Plenković.

Plenković je najavio da će vlada krenuti s novim programom zapošljavanja od 1. ožujka.

„Hrvatskoj treba posla, moramo se time pozabaviti kao jednom od naših zadaća. Već od 1. ožujka idemo s novim programom i mislim da će na taj način doći u prvi plan ono što je bitno za Hrvatsku, a to je zaposlenost i kvalitetniji standard naših ljudi“, poručio je Plenković.