Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 9–10. 3. 2017.

Treba demistificirati koncept EU-a više brzina, Hrvatska je za uključiv pristup

Trudit ćemo se ne samo da prihvatimo kompletnu pravnu stečevinu EU-a nego da budemo među onim zemljama koje jasno grade europski projekt

U Bruxellesu je održan sastanak Europskoga vijeća na kojemu je sudjelovao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Na pitanje novinara predsjednik Vlade Plenković osvrnuo se na naglaske Bijele knjige o budućnosti Europe. Kazao je da je prijedlog koji je predstavila Europska komisija i njezin predsjednik Jean-Claude Juncker dobar temelj za raspravu, koja će se odvijati uoči Neformalnog sastanka Vijeća u Rimu 25. ožujka. Istaknuo je da ne treba izabrati samo jednu od opcija već pokušati uzeti pojedine elemente od svakog scenarija, a označio je i tri ključna područja djelovanja. Prvo je ojačati demokratski legitimitet europskih institucija kako bi se ograničilo jačanje populizma. Drugo je pokazati građanima konkretne koristi od zajedničkih europskih politika i europskoga proračuna. Treće je snažnija globalna uloga Europske unije u novim okolnostima i izazovima. 

Plenković smatra da koncept Europe više brzina treba demistificirati te je važno da on ne isključuje nikoga.

„Treba demistificirati Europu više brzina, ona postoji i danas, postoje neki segmenti europskih integracija, gdje su neke zemlje uključene, a neke nisu, poput Eurozone, Schengena, pojačane suradnje u nekim područjima“, rekao je Plenković. Dodao je da se Hrvatska zauzima za uključiv pristup koji neće dopustiti da uži krug zemalja odlučuje o općim pitanjima Unije.

"Trudit ćemo se ne samo da prihvatimo kompletnu pravnu stečevinu EU-a nego da budemo među onim zemljama koje, vodeći se nacionalnim interesima i interesima naših ljudi, jasno grade europski projekt", naveo je Plenković.

Plenković je kazao i kako se na sastanku govorilo o provedbi plana o europskoj obrani koji slijedi globalnu strategiju za vanjsku sigurnosnu politiku iz lipnja prošle godine, tješnjoj suradnji između ministarstava obrane, stvaranju i jačanju obrambene sposobnosti, osobito u svjetlu činjenice da se zemlja koja ima najviše obrambene sposobnosti, a to je Ujedinjena Kraljevina, sprema za izlazak. 

"Prema tome, Unija u ovom segmentu treba iskorak i zato je dobro da je Hrvatska na nacionalnoj razini poslala prave signale – postupno smo povećali izdatke za obranu i jačanje naših sposobnosti i kvaliteta i s te strane, na dobrom smo tragu onoga što će se zbivati na razini EU sljedećih godina“, pojasnio je Plenković.

Predsjednik Vlade kazao je da Rusija, kao i svaka druga zemlja, treba poštivati osnovne vrijednosti međunarodnoga prava i poštivati suverenitet drugih zemalja te istaknuo da se ništa nije promijenilo u politici Europske unije prema Rusiji, posebno glede Ukrajine.

„Vjerujem da bi cijela međunarodna zajednica trebala tražiti rješenja. Trebamo težiti globalnoj stabilnosti i pokušati graditi odnose koji su temeljeni na multilateralizmu i međunarodnom pravu te raditi na način da ne stvaramo probleme nego da ih rješavamo", drži Plenković.

Nakon prvog dijela sastanka Europskog vijeća, u izjavi medijima premijer Plenković podsjetio je da Hrvatska u kontekstu gospodarskih i fiskalnih kretanja ima pokazatelje koji su upravo na tragu oporavka europskog gospodarstva kada je riječ o rastu BDP-a, smanjenju proračunskog deficita i smanjenju javnog duga.

Osvrnuvši se na novinarsko pitanje o Europskoj uniji kao organizaciji te mogućnosti njezinog oblikovanja kao federacije, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da je EU više od klasične međunarodne organizacije, međuvladine organizacije i federalnog koncepta.

Upitan za  konkretnije mjere oko Zapadnog Balkana koje će biti donesene, kazao je da je zaključak nacrta dosta kratak i vrlo općenit.

"Važno je realno sagledati situaciju, primjerice, u Makedoniji u ovom trenutku i u Bosni i Hercegovini, te da se pošalju poruke da je Europska Unija tu, da to nije nekakva perspektiva ad calendas graecas nego da govorimo o nečemu što će biti realizirano kroz godine koje su pred nama", rekao je Plenković.

Ocijenio je važnim činjenicu da postoji Berlinski proces i da će ove godine sastanak biti u Trstu, te da Hrvatska predsjeda procesom suradnje na jugoistoku Europe.

Naveo je kako su to mehanizmi koji mogu držati ovaj dio svijeta u fokusu te kako se Europska unija nakon Brexita okreće svojevrsnoj introspekciji, novom narativu, jačanju duha projekta i traženju nove perspektive za budućnost.

"Normalno je da u tim okolnostima, s rastom populizma, u svim državama članicama,proširenje kao koncepcija nije na prvom mjestu i zato je važno održati ritam približavanja ovih zemalja Europskoj uniji", rekao je Plenković.

Naglasio je kako je Republika Hrvatska i dalje vrlo jasna u podršci Bosni i Hercegovini na europskom putu te da treba voditi računa o političkoj stabilnosti i odnosima konstitutivnih naroda i izborima koji dolaze u 2018. godini.

"Želimo napredak oko izbornog zakona te maksimalnu ravnopravnost naroda. Mislim da je većina sugovornika senzibilizirana za tu temu i da smo napravili u najboljoj vjeri da pomognemo Bosni i Hercegovini", poručio je Plenković.

Plenković je istaknuo da je Jean-Claude Juncker prijatelj Hrvatske te da bi mu kao predsjedniku Komisije bilo drago da se zemlje članice dogovaraju oko otvorenih pitanja. Ponovio je da Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske čvrsto stoje iza odluka usvojenih 2015. godine, podsjetivši da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u dobroj vjeri, no on je zbog pogreške slovenske strane kompromitiran i kontaminiran. Dodao je da su nakon toga slovenski predstavnik u arbitražnom sud Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Drenik odstupili.