Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 20. 6. 2017.

Politikom desnog centra HDZ je ponovno najjača politička snaga

U velikom intervjuu za Nacional predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je koalicija HDZ-a i HNS-a bitan iskorak za odnose na političkoj karti Hrvatske, a osvrnuo se i na druge aktualne teme

U političku utakmicu sam i ušao kako bih postupno mijenjao i HDZ i ozračje u zemlji - želim afirmirati uključivost i toleranciju na političkoj i društvenoj sceni. Stranku želim smjestiti tamo gdje se s njom može identificirati većina hrvatskih građana - u poziciju desnog centra s jasnom demokršćanskom dimenzijom.

Komentirajući ostavku bivšeg ministra vanjskih poslova Davora Stiera, premijer Plenković kazao je kako brojnim kolegama nisu u potpunosti jasni razlozi tog njegova poteza. Podsjetio je kako su oni zajedno ostavili mandate u Europskom parlamentu s ciljem da pomognu stranci u objektivno lošim okolnostima u kojima je bila u lipnju prošle godine nakon rušenja vlastite vlade, neuspjelog preslagivanja i odluke da se raspusti Hrvatski sabor.

Naglasio je kako HDZ vidi kao stožernu stranku i središnju snagu razvoja Hrvatske, koja ima državotvornu, domoljubnu, narodnjačku i demokršćansku platformu. Dodao je da je načelo jedan član - jedan glas već uvelike uvedeno u Statutu HDZ-a i tako bi se trebali birati svi čelnici naših stranačkih organizacija, na svim razinama.

Plenković je kazao i kako nije očekivao takvu političku drskost da će na Vladi ministri Mosta glasati protiv povjerenja kolegi ministru Mariću s kojim su sjedili u Vladi duže nego s njim.

"Nakon toga suradnja nije bila moguća, a istupi pojedinih Mostovih političara tijekom posljednjih mjeseci pokazali su njihovo novo lice. Nastojim vjerovati da - u političkom vremenu razotkrivanja - to ipak nije pravo", poručio je Plenković.

Dodao je kako je nakon što je došlo do prekida suradnje s Mostom, Predsjedništvo HDZ-a donijelo odluke da se razgovara s drugim strankama u cilju postizanja nove parlamentarne većine, a ako ti razgovori ne bi bili uspješni, HDZ je bio spreman ići na izbore.

"Normalno je da se u tom kontekstu razgovara s raznim strankama. Tada smo htjeli ocijeniti generalno raspoloženje. Tko je htio nove izbore? Most koji bi htio ponovo doći na vlast. Potom SDP, koji u sastavu u kojem je danas teško može pobijediti na izborima, ali je očita prvenstvena želja da se profiltrira sastav SDP-ova saborskog Kluba. Možda i Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, odnosno strukture koje stoje iza njih. Ali u to nisam posve siguran", napomenuo je Plenković, ističući kako nitko drugi izbore nije htio, kao ni velika većina ljudi u zemlji.

Naglasio je kako su iz poštovanja prema hrvatskom narodu za HDZ novi izbori bili tek podredna varijanta te u tom smislu posebno cijeni političku odluku HNS-a da uđe u Vladu i uspostavi suradnju s HDZ-om.

"To je bitan iskorak za odnose na političkoj karti Hrvatske", ocijenio je Plenković.

Istaknuo je kako ušao u ovu političku utakmicu kako bi postupno mijenjao i HDZ i ozračje u zemlji, sa željom da afirmira ozračje uključivosti i tolerancije na političkoj i društvenoj sceni.

"U Hrvatskoj se počinju preslikavati globalni i europski politički procesi, koji se počinju sumirati na konflikt između političkog mainstreama s jedne strane i populističkih odnosno antisistemskih snaga s druge strane", upozorio je Plenković.

Govoreći o spornoj ploči u Jasenovcu, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je kako je bio na komemoraciji u Jasenovcu i vrlo jasno osudio ustaške zločine koji su se tamo dogodili tijekom Drugog svjetskog rata, a prije toga je u siječnju posjetio Izrael i Yad Vashem.

"Moji su stavovi oko toga poznati i jasni. Imamo problem neujednačene upravne prakse po pitanju korištenja registriranih grbova u statutima udruga HOS-a. To je tema za koju sam zadužio Ministarstvo uprave da napravi dubinsku analizu. Tu situaciju moramo zakonski urediti i praksu ujednačiti. Ta ploča nije poput onih koje su 2004. postavljene istaknutim pripadnicima ustaškog režima. Ovo je ploča za 11 hrvatskih branitelja koji su poginuli u dobi od 20. do 38. godine života. Jedino je grb problematičan. Treba otvoriti ozbiljne razgovore s predstavnicima udruga HOS-a kako bi se našlo rješenje tog problema", pojasnio je Plenković.

Plenković je napomenuo kako su HDZ i Most korektno surađivali prilikom izrade ideje o pristupanju rješavanju problema Agrokora. Naveo je kako se dvaput susreo s gospodinom Todorićem.

"HDZ i Most usuglasili su se da s Agrokorom imamo izvanrednu situaciju koja zahtijeva izvanredno rješenje. Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja spriječio je niz negativnih scenarija - sačuvali smo radna mjesta i stabilnost financijskog sustava. Mislim da smo pronašli zajednički jezik kako bi se spriječio veliki udar na hrvatsko gospodarstvo", objasnio je Plenković.

Naglasio je kako je nebulozna i nevjerojatna teza Mosta da HDZ štiti kriminal u Agrokoru, dodavši kako je tu došlo do izražaja političko neiskustvo Mosta, naročito u vidu djelovanja na čelu ministarstava.

"Mogli smo dati nova sredstva za privremeno preživljavanje sustava i ne biti sigurni hoće li se i kada taj novac vratiti. Mogli smo nacionalizirati tvrtku, što bi bilo jako loše, jer bismo na porezne obveznike prenijeli tuđe dugove. Stoga smo odlučili ići srednjim putem. Todorić je čovjek koji je pokazao silnu poduzetničku energiju, ali je očito da u tom procesu nije bilo sve održivo, a vrijeme će pokazati je li sve bilo zakonito", rekao je Plenković.

Govoreći o planovima otkupa dionica INA-e, Plenković je potvrdio kako postoji više modela financiranja otkupa dionica: prodaja dionica HEP-a putem IPO-a, osnivanje energetskog holdinga te osnivanje posebne tvrtke preko koje će se to napraviti.

"Razgovaramo s mađarskom stranom, ali i interno vodimo konzultacije među ministarstvima. Ključno je kako odabrati najboljeg savjetnika koji će pomoći pri vrednovanju kompanije. Što se tiče MOL-a, mi smo vlada koja je nakon niza godina afirmirala kvalitetan dijalog s upravom Ine", poručio je Plenković, napomenuvš kako je stav Vlade oko Ine jako dobro primljen kod njenih zaposlenika.

Naveo je i kako mađarska strana i dalje vrlo jasno želi prodati udio u Ini, o čemu je više puta razgovarao s premijerom Orbanom.

Plenković je ocijenio žalosnim da tema obrazovanja izvlači tisuće ljudi na cestu, jer pokazuje i temeljno nerazumijevanje problema.

"Ministrica Divjak i drugi dionici imaju zadaću pronaći rješenje iza kojeg će stati velika većina društva", poručio je Plenković.

Odgovarajući na kritike Peđe Grbina koji ga je nedavno usporedio s Putinom, Plenković je rekao da je SDP loš gubitnik, a neki od njihovih članova pretvorili su se u ljude koji se isključivo bave destrukcijom.

"To me učvršćuje u uvjerenju da radimo dobar posao", smatra Plenković.

U pogledu arbitražnog postupka sa Slovenijom, Plenković je kazao kako će se morati pronaći neki drugi put, s obzirom da je bilateralni dogovor Račana i Drnovšeka neslavno propao, a arbitraža je kontaminirana, ali ne hrvatskom krivnjom.

"Jedino preostaje ići na sud, ali kada dođe vrijeme i to ćemo rješavati. Imam dobar odnos s kolegom Cerarom te ćemo voditi razgovore o svim temama", rekao je Plenković.

Podsjetio je i na dogovor Junckera, Cerara i njega iz Bruxellesa od 29. travnja da se prelazi sa sustavne na ciljanu kontrolu putnika kada čekanje na granici bude dulje od 15 minuta.

"Mi smo turistička zemlja i Vlada štiti naše gospodarske interese. Hrvatska se sprema za Schengen, a Slovenija treba provoditi revidirani schengenski zakonik koji je nedavno stupio na snagu. EU je time htio imati kompletne informacije i o ulasku i o izlasku putnika iz EU-a", pojasnio je Plenković.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, predsjednik Vlade Plenković potvrdio je kako Hrvatska osnažuje komunikaciju i nastoji pomoći BiH na putu prema Uniji.

"Europski put BiH jamči i kvalitetniju funkcionalnost zemlje u cjelini, ali i bolji položaj Hrvata unutar BiH. Tražit ćemo da procesuiranje odgovornih za ratne zločine ne bude selektivno i usmjereno samo na pripadnike jednog naroda. U srpnju će biti održana zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH", najavio je Plenković.

Odgovarajući na pitanje vidi li Kolindu Grabar Kitarović kao osobu koju bi HDZ mogao podržati kao kandidatkinju za još jedan mandat na funkciji predsjednice, Plenković je rekao da će se o tome razgovarati kada dođe vrijeme, ali da ona unutar stranke uživa podršku te stoga ne vidi da bilo tko drugi uopće signalizira ambicije u tom smjeru.

Plenković je naglasio da HDZ trenutno ima predsjednicu države, predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednika Vlade, 19 od 21 ministra, 13 županija, 62 grada i 204 općine, a pobjedom Andre Krstulovića Opare u Splitu prvi put je pobijedio u jednom od četiri velika hrvatska grada otkad su uvedeni izravni izbori.

"Jako mi je važno da se stranka pozicionira ondje gdje mislim da bi trebala biti - čvrsto na desnom centru. HDZ više nije pokret. U Tuđmanovo doba, u jednom neponovljivom trenutku HDZ je bio renesansni državotvorni projekt. Danas smo i dalje tu - najjača politička snaga u domovini", poručio je Plenković.

Intervju u cijelosti (PDF)