Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Tallinn | 29. 9. 2017.

Hrvatska želi postati dio Schengenske zone i Eurozone

Po svršetku sastanka na vrhu o digitalnoj budućnosti Europe premijer Plenković poručio je da Hrvatska čini krupne iskorake i pokreće velike projekte na području digitalizacije

Predsjednik Vlade istaknuo je da Hrvatska ima poseban ured koji se bavi digitalnim društvom, a projekti koji se provode već niz godina, poput e-Građana i e-Savjetovanja, izrazito su dobri, kao i oni u zdravstvu, primjerice recepti bez papira. "To je nešto što mnoge države članice Europske unije u ovom trenutku još nemaju", rekao je Plenković, dodavši da je današnja razmjena mišljenja bila izrazito korisna za ukupan gospodarski razvoj i Europske unije i Hrvatske.

Predsjednik Vlade osvrnuo se također na jučerašnju raspravu o budućnosti Europske unije. Prvi su i ključan izazov europski izbori 2019. jer se bilježi rast populističkih stranaka i na nacionalnoj i na europskoj razini. Drugo je nastojanje da se u kontekstu Brexita, koji će trajati nekoliko godina, Uniji udahne doza entuzijazma, optimizma i nove snage na svim ključnim područjima gdje europski i hrvatski građani očekuju odgovore. "S te strane očekujem da se nastave razgovori na ovu temu, i to u formatu EU27, dakle svih onih koji žele participirati u novim idejama i politikama", rekao je Plenković.

Također je naglasio da Hrvatska želi postati dio Schengenske zone i Eurozone i biti intenzivno uključena u ambiciozno promišljanje europskoga projekta na dobrobit svih građana.

Plenković je ponovio kako je tijekom dana održao i niz bilateralnih sastanaka. "Bilo je puno bilateralnih razgovora. Za mene su bili korisni susreti s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, talijanskim premijerom Paolom Gentilonijem te razgovori neformalnog karaktera s nizom drugih kolega, uključujući i razgovor sa slovenskim kolegom Cerarom", rekao je Plenković, dodavši da je sastanak s francuskim predsjednikom Macronom bio izrazito sadržajan i koristan.

Na pitamnje o sadržaju njegova razgovora sa slovenskim premjerom Cerarom predsjednik Vlade je istaknuo da poziv za posjet Zagrebu kolegi Ceraru ostaje otvoren. "Želimo da otvoreno pitanje granice bude predmet razgovora u dobrosusjedskom duhu, u duhu članica EU-a i saveznica u NATO-u, odnosno u jednom smirenom, civiliziranom i korektnom tonu, bez ikakvih jednostranih poteza koji bi mogli dovesti do remećenja odnosa između dviju zemalja", napomenuo je Plenković.

Naglasio je da je bit hrvatskoga stava razgovor o tome o čemu bi trebali razgovarati članovi stručnih skupina i ljudi koji se već godinama bave otvorenim pitanjem granice između Slovenije i Hrvatske, kako bi se vidjelo što je u ovom trenutku sporno i o čemu se može postići suglasnost. "To je ideja pristupa razgovora Hrvatske prema Sloveniji kada je riječ o otvorenom graničnom pitanju, a kako imamo i niz drugih pitanja koja se tiču odnosa između dviju zemalja, naša je namjera da se sve te teme polako ažuriraju i stave na stol jer su mnoga od tih pitanja već jako dugo otvorena", kazao je Plenković.

Naglasio je da svako rješenje mora biti prihvatljivo za obje strane i ne može biti nametnuto ni jednostrano. "Ključ je u tome da u tijeku diplomatskih razgovora i naših političkih kontakata idemo putem koji vodi prema rješenju, a ne prema udaljavanju pozicija", zaključio je predsjednik Vlade.