Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Vatikan | 7. 10. 2017.

Posjet pape Franje Hrvatskoj mnogo bi značio hrvatskom narodu

Nakon audijencije kod Svetog Oca i susreta s državnim tajnikom Svete Stolice premijer Plenković je izjavio da su u tim razgovorima dotaknuta sva bitna pitanja u odnosima Hrvatske i Svete Stolice

Predsjednik Vlade Plenković iskoristio prigodu da pozove Svetog Oca u posjet Hrvatskoj. To bi mnogo značilo hrvatskom narodu, svima koji ga cijene, štuju i očekuju njegov posjet, rekao je Plenković, a na Svetom Ocu je da odabere najprimjereniji trenutak za taj posjet.

Dodao je da su među ostalim razgovarali o postupku kanonizacije bl. kardinala Alojzija Stepinca te da vjeruje kako taj proces ide u pravome smjeru. Sveti je Otac zadovoljan radom mješovite komisije koja je završila s poslom prije nekoliko mjeseci i koliko sam ja stekao dojam, upoznat je sa sadržajem rada. Stoga premijer Plenković očekuje da će konačna odluka biti donesena u dogledno vrijeme.

S državnim tajnikom Pietrom Parolinom predsjednik Vlade razgovarao je o bilateralnim i postojećim ugovornim odnosima, o europskom političkom trenutku, o zbivanjima na području jugoistoka Europe te o važnoj ulozi Hrvatske kao zemlje koja je ostvarila sve svoje temeljne nacionalne zadaće i sada svoje iskustvo treba staviti na raspolaganje susjedima koji se žele priključiti se europskom projektu. "S te strane i Vatikan gleda na Hrvatsku kao na točku bitnu za procese u Bosni i Hercegovini i u našem susjedstvu'', rekao je Plenković.

Uspoređujući ključne poruke nade i optimizma pape Franje otprije pola godine prigodom obilježavanja 60. obljetnice Rimskih ugovora, Plenković je ocijenio da se među europskim dužnosnicima primila ideja udahnjivanja nove snage, optimizma i nove ambicije. "Važno je da Hrvatska sa svojim iskustvom bude u užem krugu zemalja koje nastavljaju s konstruktivnim pristupom europskim projektima," istaknuo je Plenković.

Odgovarajući na pitanje novinara je li sa Svetim Ocem razgovarao o Bosni i Hercegovini i statusu bosankohercegovačkih Hrvata, predsjednik Vlade je podsjetio na to da je papa Franjo bio u Bosni i Hercegovini prije dvije godine, što je ocijenio kao veoma važan posjet i ozbiljnim signalom. Predsjednik Vlade potvrdio je Svetom Ocu svesrdnu i čvrstu potporu Hrvatske Bosni i Hercegovini, njezinoj funkcionalnosti i nastojanu da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna, s naglaskom na položaju Hrvata. Dodao je da žali zbog toga što Hrvati na cijelom teritoriju BiH više nisu prisutni u jednakoj mjeri kao prije agresije i rata. Iznio sam naša stajališta, rekao je Plenković, i mislim da se u Vatikanu cijeni i prepoznaje naš dobar doprinos budućnosti i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine i opstanku hrvatskoga naroda ondje.

Predsjedniku Vlade postavljeno je nadalje pitanje o odnosima s Katoličkom crkvom. Došao sam ovamo kao čovjek, vjernik, i predsjednik Vlade, odgovorio je Plenković, s ciljem da unaprijedimo međusobne odnose. "Takav odnos imamo i s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj i s Biskupskom konferencijom i sa zagrebačkim kardinalom Josipom Bozanićem. Taj dijalog je kontinuiran, sustavan, pun povjerenja i suradnje'', ocijenio je. Dodao je da se društvo suočava s krupnim izazovima koji iziskuju zajednčke napore, pri čemo je posebno istaknuo demografsku revitalizaciju.

Na pitanje o eventualnoj potrebi za revizijom Vatikanskih ugovora premijer Plenković je odgovorio da će Vlada poštovati ugovore koji su na snazi te da to uopće nije predmet rasprave.

Novinare je zanimalo je li bilo govora o odnosima sa Slovenijom. Predsjednik Vlade odvratio je da su u razgovoru s državnim tajnikom Parolinom spomenuti odnosi sa svim hrvatskim susjedima, pa i Slovenijom. Stav je Hrvatske u tom pogledu vrlo jasan, naglasio je Plenković i ponovio da otvorena granična pitanja sa Slovenijom želi rješavati razgovorom i dijalogom. Konstatirao je da je Svetoj Stolici vrlo dobro poznata pravna situacija koja određuje stav Hrvatske prema arbitražnom sudu. "Odluka Hrvatskoga sabora iz srpnja 2015. godine je na snazi, ona je naš pravni okvir", zaključio je predsjednik Vlade.

Teme