Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 23. 11. 2017.

Proračunska disciplina uvjet je za dalje refinanciranje skupih kredita

Protekloga tjedna obilježene su obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, a Hrvatska je na dostojanstven način obilježila žrtvu onih koji su dali sve za njezinu slobodu, rekao je na početku 67. sjednice Vlade premijer Plenković

Zahvalivši još jednom svim hrvatskim braniteljima, predsjednik Vlade najavio je da će Vlada na današnjoj sjednici usvojiti konačni prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Osvrnuo se zatim na jučerašnju osuđujuću prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću. Ponovio je da Vlada dosuđenu kaznu doživotnog zatvora smatra primjerenom, ali i izražava žaljenje što nije došlo do poveznice s tadašnjim državnim vrhom Srbije koji je nedvojbeno suodgovoran za ono što se događalo u agresiji na Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu. Također, izrazio je žaljenje što haaško Tužiteljstvo u optužnicu nije uvrstilo brojna zlodjela koja je Mladić počinio na teritoriju Hrvatske.

Ranije ovoga tjedna u Slavonskom Brodu održana je 3. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koju je predsjednik Vlade ocijenio kvalitetnom i sadržajnom. Istaknuo je da je ubrzana apsorpcija europskih sredstava, kao i ugovaranje projekata.

„Puno smo toga već učinili, a tim kvartalnim susretima stvorit će se kontinuitet rada i fokusa naših aktivnosti u ovoj financijskoj perspektivi na revitalizaciju i gospodarski razvoj Slavonije i pet slavonskih županija“, poručio je predsjednik Vlade Plenković.

U tom je kontekstu izvijestio da je Vlada primila pismo župana pet sjevernih županija, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske, koje žele sličan naglasak na sjever Hrvatske.

„Unatoč komparativnoj razvijenosti, postoje i problemi, primjerice minimalnih plaća u tekstilnom sektoru i slično. Tu moramo također fokusirati naše aktivnosti i omogućiti učinkovitiju apsorpciju sredstava, osobito za veće projekte“, istaknuo je predsjednik Vlade, dodavši da će se u tu svrhu do kraja godine organizirati sastanak i s predstavnicima tih županija.

Jučer su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru predstavili Prijedlog državnog proračuna. Predsjednik Vlade ocijenio ga je realnim te dodao kako reflektira sve prioritete iz Programa Vlade.

„Proračun omogućuje puno toga za gospodarski razvoj i sektorske politike, ali ima i snažnu dimenziju društvene solidarnosti. S ovakvim planiranim proračunskim prihodima i s ozbiljnom disciplinom na rashodovnoj strani nastojat ćemo kroz izvršenje proračuna raditi na ključnim temama za budućnost Hrvatske, od demografske revitalizacije do niza drugih politika koje su u našem Programu i Nacionalnom programu reformi“, rekao je predsjednik Vlade.

Najavio je da će se iduća sjednica Vlade održati u Osijeku, 1. prosinca. Bit će to četvrta sjednica Vlade izvan Zagreba, a predsjednik Vlade kazao je da se na taj način daje važnost razvojnih prioriteta pojedinih dijelova Hrvatske.

Podsjetio je da je ministar financija sa svojim suradnicima prošloga tjedna obavio vrlo dobar posao prilikom izdavanja euro-obveznice. Istaknuo je da je time osigurano restrukturiranje duga cestarskog sektora po povoljnijim kamatama i boljom ročnosti kredita.

„Bez monetizacije omogućujemo da se ukupan iznos dugova, oko 5 milijardi eura, financira na bitno kvalitetniji i prihvatljiviji način“, poručio je.

Kazao je da će Vlada nastaviti s procesom refinanciranja nepovoljnih i skupih kredita, istaknuvši da je preduvjet za to stabilnost institucija vlasti i Vladina politika smanjivanja proračunskog manjka.

Predsjednik Vlade sudjelovao je, s ministrom rada i mirovinskoga sustava Markom Pavićem, na Social Summitu u Göteborgu, na kojem se raspravljalo o europskom socijalnom modelu.

Naglasio je da je ta tema važna za Hrvatsku i poticaj za nastavak dijaloga sa socijalnim partnerima.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su dvadeset i četiri točke dnevnog reda.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved predstavio je Konačni prijedlog zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kazavši da je za provedbu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu, u odnosu na postojeće zakonsko rješenje, potrebno osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja, dok je na pozicijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava u 2018. godini potrebno osigurati dodatnih 64 milijuna kuna.

„Sva sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona osigurana su u okviru limita ukupnih rashoda državnog proračuna za razdoblje 2018. - 2020. godine, utvrđenog Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. - 2020.“, istaknuo je ministar Medved.

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ministar uprave Lovro Kuščević ocijenio je važnim, u odnosu na prvo čitanje, mogućnost da predstavničko tijelo dvotrećinskom većinom raspiše referendum za opoziv čelnika tijela. Time se, naglasio je ministar, jača uloga predstavničkog tijela, kao i neposredni utjecaj građana na čelnika tijela.

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je raspodjela prihoda od poreza na dohodak pojednostavljena u odnosu na postojeću, s obzirom da je Zakonom utvrđena jedinstvena raspodjela za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na način da je udio općine, odnosno grada u ukupnom prihodu od poreza na dohodak 60 posto, udio županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije 6 posto te udio za fiskalno izravnanje 17 posto.

„Procjena fiskalnog efekta novog zakona je oko 1,4 milijarde kuna“, kazao je ministar Marić, pojasnivši da ukoliko nekoj lokalnoj sredini ta sredstva ne budu dovoljna, odnosno da joj se smanjuju prihodi u odnosu na prije, država će joj to kompenzirati.

U odnosu na prvo čitanje Konačnim prijedlogom zakona produžuje se razdoblje za kompenzacijske mjere s dvije na pet godina. Tako je predviđeno da će se taj manjak kompenzirati izravno iz državnog proračuna u potpunosti ne samo u 2018., kako je bilo ranije predviđeno, već i 2019. i 2020. godine. Nakon toga, kompenziralo bi se po 60 posto 2021. te 30 posto 2022. godine.

Ministar Zdravko Marić predstavio je i Konačni prijedlog zakona o reviziji. Govoreći o izmjenama u odnosu na prvo čitanje, naveo je da su postroženi zahtjevi o potrebnim resursima pri obavljanju revizije, što znači da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s jednim revizorskim društvom na puno ili nepuno radno vrijeme, a to bi trebalo osigurati povećanje kvalitete obavljenih revizorskih usluga.

Konačnim prijedlogom zakona predviđeno je da prilikom obavljanja zakonske revizije subjekata od javnog interesa, revizorska društva koja obavljaju takve zakonske revizije moraju imati najmanje tri zaposlena ovlaštena revizora koji rade u punom radnom vremenu. Uvodi se i obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dva revizorska društva, a to se odnosi na ona koja zapošljavaju prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj i imaju aktivu veću od 5 milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine.

Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima. Važećim Zakonom uveden je jedinstveni obrazac za objedinjeno prikupljanje i dostavu podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, uključujući i za doprinose za obvezna osiguranja - Obrazac JOPPD, ali je za uplate nastale od 1. siječnja 2002. godine do 31. prosinca 2013. godine propisana mogućnost dostave zakonom propisanih podataka po osiguranicima do 31. prosinca 2015. godine na obrascima R-S/R-Sm, koji su bili utvrđeni ranijim zakonima.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić pojasnio je da se Prijedlogom zakona omogućuje obveznicima obračuna i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja da u neograničenom roku, odnosno i nakon 31. prosinca 2015. godine, podnesu putem Obrasca R-S ili R-Sm zakonom propisane podatke po osiguranicima za razdoblje od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2013. godine budući određeni broj obveznika nije izvršio zakonsku obvezu.

Predstavljajući Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Umirovljeničkom fondu, ministar Marko Pavić podsjetio je da je Zakon o Umirovljeničkom fondu donesen radi izvršenja obveza proizašlih iz Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. godine, kojim je uređeno obeštećivanje korisnika mirovine prema Odluci Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine. U razdoblju od 2006. do 2016. godine HPB-Invest d.o.o., Društvo za upravljanje Umirovljeničkim fondom isplatilo je ukupno 10.252.748.377,99 kuna za 488.577 članova Umirovljeničkog fonda. Ministar je kazao da je 19. prosinca 2013. godine, isplaćena posljednja rata te je Republika Hrvatska kao osnivač Umirovljeničkog fonda izvršila svoju posljednju obvezu isplate obeštećenja svim članovima Fonda pa je time prestala potreba za postojanjem Umirovljeničkog fonda. Stupanjem na snagu ovoga zakona, Umirovljenički fond prestaje postojati, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje preuzet će imovinu, prava i obveze Umirovljeničkog fonda.

Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Konačni Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radu, koji se donosi radi implementacije Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o izmjeni direktiva Europskog parlamenta i Vijeća te direktiva Vijeća u pogledu pomoraca. Svrha Direktive (EU) je da, na transparentan i koherentan način osigura zaštitu radnih prava pomoraca, i to u materiji koja uređuje postupke obavješćivanja te savjetovanja, iskazivanje kolektivnog viška, kao i prenošenje ugovora o radu na novog poslodavca.

Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o europskim radničkim vijećima implementira se direktiva Direktiva o osnivanju Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća poduzeća i skupine poduzeća na razini Zajednice radi obavješćivanja i savjetovanja radnika i Direktiva u pogledu pomoraca. Dodatno se uređuju i uvjeti za rad pregovaračkog odbora, na način da se osigura razina prava za sve radnike, uključujući i pomorce, propisivanjem dužnosti središnje uprave da pri planiranju sastanaka osigura uvjete za lakše sudjelovanje svim članovima pregovaračkog odbora uz upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, ministar uprave Lovro Kuščević kazao je da se njime ovlašćuje Vlada Republike Hrvatske da u razdoblju od 15. prosinca 2017. do 15. siječnja 2018. godine i od 15. srpnja do 15. rujna 2018. godine uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor.

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je da je područje međunarodne i privremene zaštite u Republici Hrvatskoj uređeno Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, koji je stupio na snagu 2. srpnja 2015. godine. Njime su propisana, između ostaloga, prava i obveze osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, odnosno azil ili supsidijarna zaštita, uključujući i pravo na smještaj.

Međutim, tijekom primjene Zakona koji je na snazi, pojasnio je ministar Božinović, uočeni su problemi prilikom rješavanja pitanja navedenog prava na smještaj. Tako su zabilježeni brojni slučajevi kada azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom ne koriste osigurani smještajni prostor duže vremensko razdoblje bez obrazloženja ili prethodne obavijesti uslijed čega se stvaraju neosnovani troškovi na teret državnog proračuna te se onemogućava daljnje korištenje raspoloživih stambenih jedinica za smještaj osoba s međunarodnom zaštitom kojima je takav smještaj zaista i potreban.

Ministar je izvijestio da Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ne raspolaže dostatnim kapacitetom stambenih jedinica kojima bi pokrilo potrebe smještaja osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, niti ima kadrovskih te drugih kapaciteta za traženje odgovarajućeg smještaja. Stoga su ovim Prijedlogom zakona dopunjene odredbe vezane za gubitak prava na smještaj slijedom čega su razlozi gubitka prava na smještaj prošireni i na slučajeve dugotrajnijeg kontinuiranog izbivanja iz osiguranog smještajnog prostora, te je jasno određeno tko i na koji način odlučuje o gubitku prava na smještaj. Izmijenjene su odredbe o tijelu nadležnom za osiguranje smještaja azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom, na način da je kao nadležno tijelo utvrđen Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Obrazlažući Odluku o zaduženju Republike Hrvatske izdavanjem euroobveznica, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je će se sredstva iz tog izdanja u potpunosti usmjeriti u refinanciranje dijela od 5,1 milijarde eura duga Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta te Autoceste Rijeka-Zagreb. „Na taj način unaprjeđujemo njihovu ročnost, ali činimo i značajno smanjenje postojeće cijene duga, dakle kamatnu stopu, te činimo uštedu od minimalno 160 milijuna kuna godišnje“, kazao je ministar.

Prihvaćen je Akcijski plan za razdoblje 2017.-2019. za provedbu Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, kao i Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do 2019. godine.

Između ostalog, Vlada je donijela i Odluku o izuzimanju od prodaje dionica izdavatelja HNK Hajduk š.d.d., Split , a potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi 2017. za razdoblje svibanj –listopad 2017.