Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 18. 12. 2017.

Hrvatska se intenzivno priprema za predsjedanje Europskom unijom 2020.

Premijer Plenković sudjelovao je u raspravi o stanju u Uniji nakon posljednjeg sastanka Europskog vijeća i perspektivi Hrvatske u 2018. koju je organiziralo predstavništvo Europske komisije

Na panelu s novinarima predsjednik Vlade Plenković raspravljao je o temama koje su obilježile 2017. godinu, prioritetima do kraja ovog mandata europskih institucija te o hrvatskoj perspektivi u Europskoj uniji u idućoj godini. Bila je to prigoda i za osvrt na posljednji ovogodišnji sastanak Europskog vijeća 14. i 15. prosinca u Bruxellesu. U raspravi su sudjelovali voditelj Predstavništva Europske komisije Branko Baričević, hrvatski urednici i novinari te studenti Fakulteta političkih znanosti i VERN-a.

Premijer Plenković ocijenio je da su proslava 60-te obljetnice Rimskih ugovora te izbori u Francuskoj i Njemačkoj bili ključni događaji 2017. u Europskoj uniji, koja ove godine nije obilovala tako dramatičnim događajima kao prethodne godine.

"Proslava Rimskih ugovora u kontekstu Brexita bila je prigoda za sve nas da udahnemo novu energiju, novi poticaj europskom projektu", poručio je Plenković.

Dodao je da je drugi događaj bio izbor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, a treći izbprna pobjeda Angele Merkel.

"Spoj francuskog entuzijazma i njemačke realnosti djelovat će konsolidirajuće na europski projekt koji se ove godine ipak nije suočio s toliko velikim problemima kao prije", najavio je Plenković.

Podsjetio je kako je godina 2016. bila godina Brexita – kada je tadašnji premijer David Cameron učinio kapitalnu pogrešku raspisavši referendum. Dodao je da je ovo bila godina negativne atmosfere u EU-u, a profitirale su snage koje su donijele val populizma, i lijevog i desnog. Plenković je istaknuo da se među građanima nagomilalo nezadovoljstvo, ali da populističke stranke ne nude rješenja.

"One zabljesnu, ali ne nude konsolidiranu politiku", upozorio je Plenković.

Napomenuvši kakve je enormne političke posljedice po europski projekt imala migracijska kriza, premijer Plenković je rekao da društva svih država članica ne reagiraju jednako. Dodao je da u zemljama Srednje Europa postoji svojevrstan otpor prema primanju migranata, stoga treba jačati vanjsku dimenziju europske politike jer će Europa u tom slučaju imati manje unutarnjih problema.

"Kako bismo spriječili takve razlike, moramo ojačati vanjsku dimenziju, jačati vanjske granice i razvijati partnerstvo sa zemljama tranzita i zemljama porijekla. Što je vanjska dimenzija politike jača, to imamo manje problema unutra", utvrdio je Plenković.

Odgovarajući na pitanje o suradnji sa zemljama Višegradske skupine – Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom – koje se protive imigraciji i raspodjeli migranata prema obveznim kvotama, Plenković je istaknuo da Hrvatska s tim zemljama surađuje u brojnim stvarima,, podsjetivši pritom da je uloga premijera Viktora Orbana bila ključna u vrijeme kada je Hrvatska dovršavala pristupanje Uniji. Što se tiče poljske vladajuće stranke Pravo i pravda, Plenković je odgovorio da to nije njegova politička obitelj.

"Mađarska nema na europskoj razini ništa što bi bilo zabrinjavajuće, a o Poljskoj se vodi rasprava", rekao je Plenković.

U vezi s nedavnom presudom Haškog suda šestorici Hrvata iz BiH, predsjednik Vlade naglasio je da nitko nije rekao da ne prihvaća presudu te da nijedna europska institucija ni vlada nije rekla ništa negativno o Hrvatskoj ni u kojem trenutku i ni na kojoj razini, poručivši da je minuta šutnje u Hrvatskom saboru bila posvećena svim žrtvama.

"Legitimno je reći 'prihvaćam, ali se ne slažem'. Imamo pravo na svoj stav", ocijenio je Plenković, podsjetivši kako je Hrvatska triput tražila da bude prijatelj suda u predmetu "šestorice", a sud je to triput odbio.

Predsjednik Vlade i HDZ-a dodao je da je Hrvatska veliki zagovornik nastavka politike proširenja, ali da ga prije 2024.-2025. vjerojatno neće biti. Ocijenio je da treba biti realan jer je i Hrvatska očekivala ući puno ranije nego se to dogodilo.

Na pitanje hoće li Hrvatska riješiti pitanje granica sa susjednim zemljama prije njihova pristupanja EU-u, Plenković je kazao da granice država trebaju biti one od 25. lipnja 1991. godine, to jest granice bivših republika, ali je također naglasio da Bruxelles to pitanje ne vidi kao posebno dramatično.

Premijer Plenković ponovio je da su ulazak u Schengen i Eurozonu dva strateška cilja Hrvatske.

Naveo je također da se Vlada intenzivno priprema za predsjedanje EU-om 2020. godine te planira u tom razdoblju organizirati sastanak na vrhu na kojemu bi dala snažan impuls onome što je bitno susjedstvu. Dodao je da će tada Rijeka biti europska prijestolnica kulture, što je projekt koji Vlada snažno podupire.