Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 23. 2. 2018.

Borba protiv siromaštva dugoročno sprečava ilegalnu migraciju iz Afrike

Uoči neformalnog sastanka šefova država i vlada EU-a premijer Plenković sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji na kojoj su se razmatrala pitanja sigurnosti i razvoja u zemljama Sahela

U izjavi za medije premijer Plenković pojasnio je da je posrijedi pet država Supsaharske Afrike – Mali, Mauritanija, Niger, Čad i Burkina Faso – u kojima danas živi 70 milijuna ljudi, dok se očekuje da će njihovo stanovništvo do 2030. narasti na 117 milijuna ljudi.

„Smisao ove konferencije je da Europska unija kroz svoju razvojnu politiku i kroz svoju vanjsku politiku pošalje potporu u borbi protiv siromaštva, prije svega razvoju i izgradnji institucija, borbi protiv terorizma te, u konačnici, pomoći tim zemljama u prevladavanju svih problema vezanih uz njihovo funkcioniranje. Na taj bi se način dugoročno prevenirala ilegalna migracija iz tog dijela Afrike prema europskom kontinentu“, pojasnio je predsjednik Vlade.

U tu svrhu mnoge zemlje uplaćuju sredstva u Krizni uzajamni fond Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljenih osoba u Africi. Hrvatska je, podsjetio je, slijedom odluke Vlade, u taj fond uplatila ukupno 300.000,00 eura - jučer 100.000,00 eura, a u listopadu prošle godine 200.000,00 eura.

„Na taj način pokazujemo  našu odgovornost i solidarnost te punu svijest o problemima koji se mogu naći na dnevnom redu u godinama koje su pred nama“, poručio je Plenković.

Što se tiče neformalnog sastanka Europskoga vijeća, koji je počeo nakon summita o Sahelu, predsjednik Vlade kazao je da će čelnici Europske unije raspravljati o dvije kapitalne teme – institucionalnim pitanjima i pitanjima Višegodišnjeg financijskog okvira.

Napomenuo je da je cijeli mjesec intenzivan i dinamičan u pogledu europskih aktivnosti, od govora i rasprave o budućnosti Europe na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta u Strasbourgu, prošlotjednog sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Tuskom, predsjednikom Europske komisije Junckerom i kolegijem povjerenika na kojem su stavljena na stol sva pitanja koja su relevantna za budućnost Europe i položaj Hrvatske u Europskoj uniji, do današnjeg sastanka koji će odrediti dinamiku pregovora o sljedećem financijskom okviru, koji je ocijenio posebno važnim i za hrvatsko predsjedanje u prvoj polovici 2020. 

Iznoseći hrvatske pozicije o današnjim temama, u kontekstu rasprave o institucionalnim pitanjima, odnosno o procesu imenovanja na vodeće položaje u EU, kazao je da Hrvatska podržava izbor tzv. Spitzenkandidaten jer to jača demokratski legitimitet i europske izbore čini uistinu europskima i daje dodatnu snagu budućem predsjedniku Europske komisije.

Kada je riječ o Višegodišnjem financijskom okviru, nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine proračun glede kontribucije neće biti isti, rekao je predsjednik Vlade. Istaknuo je da je Hrvatska načelno spremna povećati svoja izdvajanja s obzirom da i u idućih desetak godina očekuje da europski proračun bude dodatna razvojna snaga i u ravnomjernom regionalnom razvoju i u hrvatskoj poljoprivredi.

Tu su, kazao je, i pitanja obrazovanja, zapošljavanja, mladih, suočavanja s ilegalnim migracijama i svega drugog što Europska unija svojom redistribucijskom snagom može pružiti kao dodanu vrijednost hrvatskom razvoju.

Dugoročno rješenje pitanja punjenja europskog proračuna predsjednik Vlade Andrej Plenković vidi u reformi izvornih prihoda Unije, odnosno u jačanju izvornih prihoda kojim EU puno lakše dugoročno financirala zajedničke politike.

Novinare je zanimao hrvatski stav o ideji povezivanja korištenja fondova kohezije s poštivanjem vladavine prava ili solidarnosti. Predsjednik Vlade kazao je kako ta ideja cirkulira nekoliko već mjeseci, a važnim je istaknuo da se sve države članice pridržavaju temeljnih načela na kojima Unija počiva.

Dodao je kako su postojeći mehanizmi predviđeni temeljnim ugovorima. Kao zemlja koja spada u kategoriju kohezijskih zemalja, nismo ni blizu takvog povezivanja, kazao je Plenković.

Na marginama konferencije, s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel razgovarao je o situaciji u Njemačkoj, odnosno o naporima koje ona ulaže da se konsolidira i stabilizira vlada i buduća koalicija. „Stabilna i konsolidirana njemačka vlada u ovakvim okolnostima je sigurno važna i za funkcioniranje Unije“, kazao je Plenković.

Što se tiče aktualnih tema u hrvatskoj politici, na upit novinara osvrnuo se na najavu oporbe o pokretanju postupka opoziva potpredsjednice Vlade Martine Dalić i moguće kandidate za novog izvanrednog povjerenika u Agrokoru.

„Utakmica traje, a oni neka vide kojim smjerom hoće imati odgovornost u ovako važnom političkom procesu“, poručio je predsjednik Vlade kada je riječ o najavi pokretanja postupka opoziva. 

Govoreći o kandidatima za novog izvanrednog povjerenika, odbacio je špekulacije o tome da je velik broj ljudi odbio to mjesto. „To nije točno. Vodimo razgovore vrlo diskretno, ima nekoliko imena, ima nekoliko ljudi koji su prihvatili“.

Osvrnuo se na i prosvjed radnika sisačke Rafinerije. Kazao je da je ministru Ćoriću prije nekoliko dana dao nalog da kontaktira nekoliko sindikata u INA-i i s njima obavi razgovor. „On ih je pozvao na razgovore 28. veljače i pojasnit će im sve stavove Vlade kada je riječ o Rafineriji Sisak“, dodao je.

Napomenuo je da je u tijeku analiza ponuda za savjetnike u procesu otkupa MOL-ovih dionica INA-e te najavio da će Vlada uskoro donijeti i tu odluku.