Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 23. 2. 2018.

EU-proračun treba zadržati sredstva za kohezijsku politiku i poljoprivredu

Premijer Plenković pozdravio je načelan dogovor šefova država i vlada EU 27 da podrže prijedlog Europskoga parlamenta po kojem bi njegov budući saziv imao 705 zastupnika, od toga dvanaest hrvatskih

Nakon neformalnog sastanka šefova država i vlada EU 27 koji je danas održan u Bruxellesu, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o institucionalnim pitanjima o kojima se raspravljalo te Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije.

Kazao je kako je podržan izbor po tzv. modelu Spitzenkandidaten, s obzirom na to da su europske političke stranke odlučile nastaviti praksu s europskih izbora iz 2014. godine. Naveo je kako onaj tko bude vodeći kandidat i odnese relativnu pobjedu na izborima, ima šansu da postane predsjednik Europske komisije ako dobije povjerenje u Europskom parlamentu, no Europsko vijeće zadržava svoje ovlasti i prava stečena temeljnim ugovorima da u konačnici odabere kandidata koji bi bio primjeren, s obzirom na to da uvijek postoji neizvjesnost rezultata izbora.

Podsjetivši na argumentaciju koju je iznio u svom govoru u Europskom parlamentu početkom veljače, a koja je prevladala na neformalnom sastanku, predsjednik Vlade Plenković rekao je da transnacionalne liste nisu prihvaćene jer nema dovoljno vremena kako bi se promijenili odgovarajući zakonski propisi, financiranje i uzimanje odgovarajućih propisa za korištenje medijskoga prostora, tako da će se o toj ideji raspravljati pred izbore 2024.

Po pitanju broja povjerenika, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je vrlo jasan stav da će iduća Europska komisija imati jednoga povjerenika manje – Ujedinjena Kraljevina, koja će, nakon što izađe iz EU-a, biti jedina koja ga neće imati. Dodao je da se u ovom trenutku neće spajati uloge predsjednika Europskoga vijeća i Europske komisije.

"U konačnici možemo ocijeniti da je institucionalna rasprava bila jako dobra", ustvrdio je predsjednik Vlade.

Jedna od tema neformalnog sastanka bio je Višegodišnji financijski okvir Europske unije. Održana je preliminarna rasprava na temelju dokumenta koji je donijela Europska komisija prošli tjedan.

"Hrvatske pozicije vrlo su jasne. Kao najnovija članica želimo da sredstva i dalje budu odgovarajuća i za kohezijsku politiku, dakle ravnomjeran regionalni razvoj svih dijelova EU-a, pa i hrvatskih regija koje zahtijevaju dodatni financijski impuls. Drugo je pitanje poljoprivredne politike, u kojem su i druge zemlje za zadržavanje vrlo visokih sredstava", istaknuo je predsjednik Vlade Plenković koji je, od ostalih prioriteta, naglasak stavio na obrazovanje, istraživanja, razvoj, migracijsku politiku, obranu, digitalnu ekonomiju i digitalno društvo.

"Vjerujem da će signal koji smo dali – da je Hrvatska spremna dati veći doprinos europskom proračunu– rezultirati da se kroz uštede i nova sredstva nadomjesti nedostatak sredstava koji neće biti u proračunu zbog izlaska Ujedinjene Kraljevine", rekao je predsjednik Vlade.

 "Možemo biti zadovoljni smjerom koji će uslijediti u narednih godinu i pol dana da se usvoji novi proračunski okvir. Ambicija je da to bude do kraja Rumunjskoga predsjedanja, a ako to ne bude tako, ta zadaća produžit će se do druge polovine 2019. godine", ustvrdio je predsjednik Vlade Plenković.

Istaknuo je da je zadaća Hrvatske prije svega povećati kapacitet apsorpcije europskih sredstava i pokazati da kao mlađa država članica razumije novi politički kontekst u Uniji. Napomenuo je kako su danas održane načelne rasprave, a Europska komisija će novi prijedlog donijeti u svibnju nakon čega će se provesti konkretniji pregovori o samim brojevima vezano uz proračunska davanja.

Odgovarajući na pitanje o viđenju svoje karijere u europskom kontekstu, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je njegova karijera ona predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Istaknuo je važnost potvrđivanja koncepta Spitzenkandidaten, ocijenivši da se time atmosfera i osjećaj birača  čine europskijima.

Razgovarajući o povjerenicima Europske komisije, novinare je zanimalo kako predsjednik Vlade gleda na rad sadašnjeg hrvatskog povjerenika Nevena Mimice.

Predsjednik Vlade rekao je da povjerenik Mimica ima vrlo važan portfelj kada je riječ o globalnoj ulozi EU-a, koja je najveći donator razvojne pomoći, a to joj daje dimenziju globalnoga aktera. Kazao je da nije ista optika zemalja koje daju ogromna sredstva za razvojnu pomoć i Hrvatske koja participira u tom procesu. 

"Preciznije gledajući, vidi se da je Hrvatska puno toga napravila, čak možda i više nego što bi se očekivalo od zemlje njezine financijske snage. Ako kombiniramo našu prisutnost u međunarodnim misijama s razvojnom pomoći, mnogi vide da naša iskustva koja smo stekli kao primatelj sigurnosti iz 90-ih godina, sada projiciramo na kvalitetan način s obzirom na ekonomsku snagu. Tu povjerenik Mimica daje doprinos Europskoj uniji. On je na globalnoj razini jedan od četvero povjerenika koji radi važan posao. Pitanje je koliko je to vidljivo i percipirano u Hrvatskoj. Ja to dobro vidim", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.