Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 9. 5. 2018.

Članstvo u Europskoj uniji čini život naših građana boljim i kvalitetnijim

U Europskom domu u Zagrebu predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću svečano je dodijeljena Nagrada za europski govor godine

Predsjednik Vlade Plenković nagrađen je za govor održan 6. veljače ove godine na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta posvećenoj  budućnosti Europe. Taj je govor potvrda dvadesetpetogodišnje karijere predsjednika Vlade posvećene promicanju hrvatskih interesa u međunarodnoj zajednici i zalaganja za europske vrijednosti. Odabran je zato što dijeli ciljeve i vrijednosti Europskog pokreta Hrvatska i Europskog doma Zagreb koji štite interese Hrvatske i njezinih građana.

Nagrada za Europski govor godine dodjeljuje se na Dan Europe i najviša je nagrada koju dodjeljuju Europski pokreti, punopravni članovi Međunarodnog europskog pokreta iz Bruxellesa.

Govor predsjednika Vlade u cijelosti:

Današnji dan je i Dan Europe, dan kada se prisjećamo Schumanove deklaracije, koja je prije 68 godina napravila mapu puta izgradnje europskoga projekta. Danas obilježavamo i 73. obljetnicu pobjede nad fašizmom, danom kada je Europa oslobođena i završio Drugi svjetski rat. Drago mi je da smo danas i u 70. obljetnici čuvenoga Haaškog kongresa koji je 1948. godine bio praktički preteča gotovo svim europskim i transatlantskim organizacijama, Vijeću Europe, Sjevernoatlantskom savezu, Europskoj zajednici za ugljen i čelik, i Zapadnoeuropskoj uniji.

Ljudi, lideri, političari, intelektualci, književnici, novinari, stručnjaci i članovi akademske zajednice okupili su se na tom Kongresu i pogledali su budućnost, rekli nikada više strahote ni Prvog ni Drugog svjetskog rata, pokušajmo izgraditi međunarodni poredak na načelima mira i suradnje.

Nakon što sam ove godine kao predsjednik Vlade imao prigodu govoriti o budućnosti Europe u Europskom parlamentu, gdje sam 2. srpnja 2013. godine kao prvi hrvatski zastupnik govorio na hrvatskom jeziku u toj izravno izabranoj predstavničkoj instituciji, dobiti ovu nagradu velika mi je čast. Govorio sam o tome kako Hrvatska kao najmlađa članica vidi europski projekt, kako vidi u njemu svoju ulogu, izazove s kojima smo suočeni i kako nudi rješenja koja se tiču i demokratskih procesa na razini Europe, koja se tiču demokratske legitimacije i njenih institucija, kako vidimo izazove koji su i sigurnosnog, gospodarskog i socijalnog karaktera. Podsjetio sam i na specifično iskustvo Hrvatske, zemlje koja je, nažalost, unatoč stremljenjima Europskog pokreta, bila žrtva ratne agresije početkom devedesetih godina, Miloševićevog režima i velikosrpske agresije koja je unazadila naš europski put. Što se tiče stupnja gospodarskog razvoja, nakon što smo pali na najnižu razinu 1993. godine, tek 2004. došli na razinu rasta iz 1990. godine. To zaboravljamo, a to ne smijemo zaboraviti jer je to posljedica ratnoga perioda, ali i uzrok brzine našeg gospodarskog rasta i razvoja.

Godine 2004. naši susjedi iz Srednjoistočne Europe ušli su 1. svibnja u Europsku uniju. Tu je razlika, tu je taj prostor kojeg mi danas moramo nadoknaditi, kako da uhvatimo ritam s našim susjedima, koji nisu objektivno govoreći imali istu situaciju, koji su u miru provodili svoju političku, demografsku, ali prije svega gospodarsku tranziciju, dobili puno veća europska sredstva, u nekog drugo vrijeme i brže hvatali korak sa zapadnom Europom. Taj segment moramo imati na umu.

Danas se jako puno govori o populizmu, o rastu antisistemskih, antieuropskih stranaka. To je činjenica, one rastu ne samo u Hrvatskoj, već rastu u svim zemljama članicama Europske unije. Zadaća je odgovornih i ozbiljnih stranaka da budu brana takvim procesima, da se zalažu i za vrijednosti i za politička, gospodarska i društvena rješenja koja će dobiti većinsku potporu birača i koje će jasno stati iza europskih vrijednosti koje dijele. Na tom tragu želimo nastaviti i sa strukturnim reformama koje su na dnevnom redu naše Vlade. Na tom tragu želimo osnažiti opću investicijsku i poslovnu klimu u Hrvatskoj, koja će dodatno potaknuti rast, nastaviti s politikom fiskalne konsolidacije, gdje smo postigli visoki stupanj odgovornosti, rješavati velika, krupna pitanja koja su nam na dnevnom redu, mnoga naslijeđena, ali ih nosimo, od demografske revitalizacije, pitanja blokiranih građana pa do onih tema koje se tiču ulaganja u budućnost, a najvažnija tema ulaganja u budućnost je obrazovanje i stvaranje preduvjeta našim mladim generacijama da uistinu imaju jednake šanse kao i njihovi kolege na europskoj razini.

Za tjedan dana ministrica vanjskih i europskih poslova će u Danskoj preuzeti predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe, a Hrvatska će predsjedati Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine. Sada dolazimo u fazu zrelosti gdje se od nas očekuje vodstvo i slanje pravih poruka, pokretanje pravih inicijativa, uvijek s ambicijom da pomognemo našim susjedima, da vodimo računa i o njihovim europskim aspiracijama, nastojimo iskoristiti dodatnu gospodarsku vrijednost ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske, bržu i bolju apsorpciju europskih fondova što smo i dokazali u zadnjih godinu i pol dana. Sada smo na 41 posto ugovorenih sredstava iz financijske omotnice u perspektivi 2014. – 2020., pojednostavljujemo i ubrzavamo procese jer smatramo da će to biti jedan od glavnih razloga daljnjega gospodarskog rasta.

Kada su Hrvatske ceste u Dubrovniku potpisale ugovor o izgradnji Pelješkoga mosta, rekao sam da će taj najveći pojedinačni infrastrukturni projekt ostati kao trajni spomenik prvih sedam godina članstva u Europskoj uniji. Spajanjem hrvatskog teritorija, hrvatskoga juga, na način da imamo 357 milijuna eura vrijednosti projekta od bespovratnih sredstava iz europskoga proračuna, na najbolji mogući način ilustrira što je to dodana vrijednost Europe Hrvatskoj 2018. godine.

Takvih primjera bit će još, od sredstva za terminal za ukapljeni prirodni plin, gdje smo također dobili više od 100 milijuna eura, pa do niza drugih projekata diljem Hrvatske. Čvrsto vjerujući u razloge nastanka europskoga projekta, a to su prije svega mir, suradnja, gospodarski razvoj, izgradnja zajedničkih institucija, rješavanje brojnih otvorenih pitanja, a nekad i, objektivno govoreći, neprijateljstava među pojedinim državama članicama, mislim da danas imamo još veću odgovornost i za mlade u Hrvatskoj i za one s više iskustva da naše članstvo u Europskoj uniji zaista svakoga dana čini život svih naših sugrađana boljim i kvalitetnijim.

Iza tih vrijednosti stojimo, koliko su one europske toliko su i hrvatske i upravo je ta poruka jedinstva naših vrijednosti i interesa misao iza koje stojimo te put implementacije našeg programa i u radu Vlade i radu parlamentarne većine.