Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 10. 5. 2018.

Hrvatska će imati znatnu i trajnu korist od uvođenja eura

Otvarajući 95. sjednicu Vlade, premijer Plenković najavio je da će uvođenje eura pridonijeti bržem gospodarskom rastu, porastu zaposlenosti, povećanju obujma investicija te otpornosti financijskog sustava

Predsjednik Vlade Andrej Plenković još je jednom zahvalio svim ministrimana angažmanu u vezi sa sjednicom održanom u Splitu prošloga tjedna i s brojnim ugovorima koji su nakon te sjednice potpisani.

„To je bila važna poruka i Gradu Splitu, gradonačelniku Opari, Splitsko-dalmatinskoj županiji, županu Bobanu i drugim jedinicama lokalne i područne samouprave. Važno je da projekti koji su bili na sjednici budu realizirani i da pomognu ukupni razvoj infrastrukture, gospodarstva i prometa, bolje apsorpcije europskih sredstava te upravljanja državnom imovinom u Splitsko-dalmatinskoj županiji“, poručio je.

Predsjednik Vlade usporedio je poruku upućenu Dalmaciji, s porukom Slavoniji koja je upućena sa sjednice Vlade održane prije pola godine u Osijeku.

Predsjednik Vlade iskoristio je prigodu da još jednom svima čestita Dan Europe, Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom u Europi.  Podsjetio je da je ta pobjeda obilježila ne samo razvoj suvremenoga svijeta u proteklih sedamdesetak godina, nego i demokraciju i sve one vrijednosti za koje se Hrvatska zalagala želeći ih dijeliti sa svojom europskom obitelji.

Kazao je da je današnja sjednica Vlade upravo u ovome tjednu posvećena Usvajanju strategije za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, i to u dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom i ministarstvima gospodarstva i financija.

„Upravo smo ovaj tjedan pronašli  kao najbolji tajming za važnu poruku Hrvatske o našoj opredijeljenosti da ispunimo obvezu koju smo preuzeli u Ugovoru o  pristupanju u članstvo Europske unije, a to je da ćemo euro preuzeti kao službenu valutu u trenutku kad ispunimo uvjete“.

Podsjetio je da je javna kampanja pokrenuta krajem listopada, na zajedničkoj konferenciji, organiziranoj u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom na kojoj je strategija predstavljena javnosti. Dodao je da smatra kako je potrebno mnogo raditi na senzibiliziranju hrvatske javnosti o ovoj temi.

„Mi ćemo, s ciljem provedbe ove Strategije, osnovati i Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute. Važno je da hrvatska javnost zna da analiza koja je napravljena, jasno utvrđuje da ćemo kao država imati trajne i znatne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi biti niski i u najvećoj mjeri jednokratni. Smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi, a korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama euro-područja i konkurentnosti izvoza, osobito turizma“, najavio je Plenković.

Predsjednik Vlade očekuje da sve to dodatno pridonese bržem gospodarskom rastu,  rastu zaposlenosti, povećanju obujma investicija te jačanju otpornosti financijskog i gospodarskog sustava Hrvatske na različite oblike poremećaja.

„Hrvatska je po mom dubokom  uvjerenju spremna započeti proces za uvođenje eura, dosegnuli smo relativno visok stupanj realne konvergencije, već više od dva desetljeća održavamo nisku inflaciju, stabilni tečaj. Imamo izvrsne rezultate glede proračunske i fiskalne konsolidacije, a kad se radi o kriteriju koji je preostao  - smanjenju javnoga duga, uspjeli smo doći na 78% udjela u BDP-u i odgovornim vođenjem državnih financija idemo prema spuštanju javnog duga na 65% udjela u BDP-u 2021. godine“, pojasnio je predsjednik Vlade.

Plenković se kratko osvrnuo i na odluku Ustavnoga suda da je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku u skladu s Ustavom.

„Ne samo da je Ustavni sud kazao da je zakon u skladu s Ustavom, nego da bi čak bilo neustavno da Vlada nije reagirala. To je najbitnija pravna i politička poruka i na tragu svih poduzetih napora u proteklih 14 mjeseci. Svi dionici ovoga procesa trebaju dati svoj maksimum da se do zakonskoga roka 10. srpnja postigne nagodba. Vjerujem da će izvanredna uprava, zajedno sa svim akterima ovog procesa , pronaći dovoljno i snage i umješnosti da se u tjednima koji su pred nama, taj veliki posao i realizira“, poručio je predsjednik Vlade.

Na kraju svog uvodnog izlaganja, predsjednik Vlade Plenković najavio je da će ministar prometa Oleg Butković, nakon niza problema u vezi s nepogodnim vremenskim uvjetima tijekom zime, danas biti u Gorskom Kotaru koji je bio osobito pogođen i u kojem su troškovi zimske službe bili veći nešto što se moglo predvidjeti.

„Danas će se iz Hrvatskih cesta i iz njihovoga proračuna, u suradnji s Ministarstvom prometa, pokriti svi nastali troškovi“, kazao je predsjednik Vlade. 

Dodao je da time Vlada održava obećanje dano u Delnicama prije nekoliko mjeseci kako će pomoći Goranima, a istaknuo je i da su pronađena sredstva za sve druge županije u kojima su nastali isti problemi.

„Posebice smo tu bili aktivni,  uz pomoć naših saborskih zastupnika,  u vezi s Krapinsko-zagorskom  županijom, kao i drugim županijama gdje su se povećali troškovi za zimske službe, a nije ih bilo moguće planirati u pravome trenutku“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković svoje uvodno izlaganje.

Na otvorenom dijelu 95. sjednice Vlade  raspravljene su dvadeset i tri točke dnevnog reda

Vlada je donijela Strategiju za uvođenje eura kao službene valute, a osnovano je i Nacionalno vijeće za uvođenje eura.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je na to da je članstvo u eurozoni jedna od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, no tim ugovorom nije utvrđen datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, nego je to prepušteno njoezinoj volji.

Pojasnila je da postoje dvije vrste kriterija za uvođenje eura: prvi su kriteriji nominalne konvergencije, a drugi kriteriji realne konvergencije. Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena te kamatnih stopa. Zaključila je da Hrvatska danas u najvećoj mjeri udovoljava svim kriterijima nominalne konvergencije.

Kriteriji su realne konvergencije pak dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u Europskoj uniji. Ta je razina dohotka, pojasnila je potpredsjednica Dalić, na otprilike jednakoj prosječnoj razini kao u drugim državama članicama kada su pokrenule taj proces.

 "Ubrzanje realne konvergencije jest trajan zadatak kojim ćemo se morati baviti u nadolazećem razdoblju, a vezan je uz poduzimanje brojnih mjera u gospodarskom sustavu", naglasila je.

Isto tako, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, gdje država kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine.

To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala. 

Sve aktivnosti predvodit će i koordinirati Hrvatska narodna banka (HNB) s Europskim sustavom centralnih banaka, a s druge strane, intenzivnu komunikaciju vodit će ministarstva sa tijelima Europske komisije.

"Hrvatska je ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s euro područjem, a i s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava gdje već i danas dominira euro", kazala je potpredsjednica Dalić.

Navela je da je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru.

"Hrvatska je visoko euroizirana zemlja i kao takva pogodan kandidat za sudjelovanje u eurozoni. Kao koristi od uvođenja eura procjenjuju se uklanjanje valutnog rizika u gospodarstvu", rekla je.

Dodala je da se troškovi smatraju jednokratnima, a najveći trošak je gubitak monetarne politike i samostalnosti monetarne politike.  

Istaknula je da je naša je monetarna politika danas u značajnoj mjeri ograničena upravo zbog činjenice da je cjelokupni financijski sustav visoko euroiziran i HNB ustvari diskrecijski može upravljati negdje između 20 i 30 posto novčane mase. Sve ostalo je pod utjecajem politika vezanih uz euro". 

Vezano uz kretanje cijena u trenutku konverzije, u Strategiji je procijenjeno da je moguće jednokratno povećanje prosječne razine cijena između 0,2 i 0,4 posto kao posljedica uvođenja eura.

"Međutim, sve pripreme u narednim godinama bit će usmjerene na to da taj utjecaj uvođenja eura na cijene bude minimalan", kazala je potpredsjednica Dalić.

Troškovi koji će nastati u samom trenutku pristupanja eurozoni bit će jednim dijelom vezani uz prijenos dijela rezervni od HNB u kapital Europske središnje banke u iznosu od 62,5 milijuna eura, a isto tako e HNB će morati sudjelovati u zaštitnim slojevima Europske središnje banke. 

Hrvatska će morati sudjelovati u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, što je trošak od 425 milijuna eura u prvih pet godina. 

"Nema ciljanog datuma za uvođenje eura, to ovisi o hrvatskom napretku. Radi se o srednjoročnom projektu, vjerojatno o razdoblju između pet i sedam godina", zaključila je potpredsjednica Vlade.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat predstavio je Prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin.

Istaknuo je da je radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i pozicioniranja Hrvatske na europskom energetskom tržištu kroz diverzifikaciju energetskih dobavnih pravaca interes Hrvatske je osigurati brzu realizaciju LNG terminala na otoku Krku.

Državni tajnik naveo je da se Prijedlogom zakona uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro koja se isplaćuje u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna te se kroz definiranje naknade za sigurnost opskrbe sukladno EU uredbi osigurava sigurnost opskrbe prirodnim plinom.

"Predloženi zakon će omogućiti da se ovaj strateški projekt za Republiku Hrvatsku realizira u zadanim rokovima", kazao je.

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida.

Državni tajnik Mile Horvat pojasnio je da će se donošenjem predloženog Zakona jasno definirati nadležnost za obavljanje pojedinih poslova uključujući i sve neophodne aktivnosti prilikom realizacije projekata istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda, kao i realizacije projekata skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida u skladu s međunarodnom praksom i EU Direktivama te će se zatvoriti EU Piloti.

"Predloženi zakon treba pridonijeti poticanju novih investicija u području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda odnosno omogućiti pokretanje novih nadmetanja za istraživanje i eskploataciju ugljikovodika na kopnu, a time i mogućnost otkrivanja novih rezervi nafte i plina posebice plina što bi dovelo do zaustavljanja pada rezervi kojem svjedočimo posljednjih godina", naglasio je.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da se njime uvode tri važne stvari, a to su: podloga za prihvaćanje kurikularnih dokumenata, 30 posto veće plaće za učitelje koji rade na EU projektima te mogućnost izgradnje i rekonstrukcije škola u kojima je ugrožena sigurnost djece, a tu je uključena i škola Nikola Andrić u Vukovaru.

Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog zakona o Zakladi vojne solidarnosti.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je da su vojne osobe u svakodnevnom obavljanju zadaća izložene opasnosti i mogućnosti stradavanja, što ostavlja posljedice za obitelj i zajednicu te nameće potrebu pružanja potpore u rješavanju nastalih problema.

Predlaže se da se Zaklada osnuje radi promicanja humanitarnog djelovanja i potpore zaposlenicima obrambenog resora pri svim oblicima stradavanja i ugrožavanja njihova socijalnog statusa, pružanja financijske pomoći članovima obitelji poginulih osoba, pružanja materijalne pomoći nezaposlenim roditeljima kojima je poginula osoba bila jedini skrbnik, pružanje financijske pomoći za liječenje teško oboljelih osoba i članova njihove uže obitelji.

"Bez zadovoljnih vojnika nema ni pobjedničke Hrvatske vojske pa će upravo zato Ministarstvo obrane nastaviti raditi na poboljšanju uvjeta života i rada naših djelatnika, vojnika, dočasnika i časnika", poručio je potpredsjednik Krstičević.

Na sjednici je donesen Strateški pregled obrane, temeljni dokument koji predstavlja završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja usklađenosti strateških koncepata te dostignute i planirane obrambene sposobnosti s obrambenim potrebama koje proizlaze iz realnosti strateškog i sigurnosnog okružja. Strateški pregled obrane izvor je informacija o stanju, nastojanjima i namjerama na području obrane za hrvatske građane, državna tijela, međunarodne institucije, medije, gospodarski sektor, akademsku zajednicu i nevladine organizacije. Taj je dokument izvor smjernica za djelovanje svih sastavnica obrambenog resora u idućem razdoblju, prije svega kao osnova za izradu predstojećega Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga.

Potpredsjednik Vlade i ministar Damir Krstičević istaknuo je da je naročita pažnja usmjerena na podizanje ugleda vojnog poziva, profesionalnog razvoja, poboljšanja uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ističe da Strateški prijedlog obrane na temeljitiji način elaborira tri temeljna cilja Strategije nacionalne sigurnosti – obrana zemlje, doprinos međunarodnoj sigurnosti i doprinos civilnim institucijama.

"Mislim da je činjenica da smo već dva puta povećali sredstva proračuna MORH-a dovoljna potvrda da u globalnim okolnostima razumijemo i shvaćamo potrebe i aktivnosti na koordinaciji svih sustava domovinske sigurnosti", naglasio je predsjednik Vlade.

Vlada je izmijenila i Odluku o osnivanju luka posebne namjene - vojnih luka, kojom se predlaže se izmjena Odluke o osnivanju luka posebne namjene - vojnih luka na način da se vojne luke ,Uvala Panikovac u Šibeniku i Uvala Bačine u Pločama brišu s popisa vojnih luka, zato što navedene vojne luke više nisu perspektivne za potrebe Ministarstva obrane.

Dana je suglasnost Ministarstvu poljoprivrede za nabavu besposadnog zrakoplovnog sustava za potrebe Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva obrane u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014–2020.

Vlada je prihvatila Nacrt kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, kao i Nacrt kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama.

Ministrica Blaženka Divjak istaknula je da su zadržana materijalna prava za učitelje i nastavnike te da se još ugovaraju i nova prava koja će omogućiti da učitelji i nastavnici rade u boljim uvjetima.

Vlada je nakraju prihvatila pokroviteljstvo nad svečanošću otvaranja stalnog postava Zbirke donacija hrvatskih i europskih umjetnika "Muzej Vukovara u progonstvu", koja će se održati 27. svibnja 2018. godine, u Vukovaru.