Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 16. 5. 2018.

Vlada iznijela Prijedlog izmjena Zakona o doplatku za djecu

Na otvorenom dijelu današnje sjednice Vlade raspravljeno je petnaest točaka dnevnog reda

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić kazala je da bi taj zakonski prijedlog trebao stupiti na snagu 1. srpnja 2018. godine.

Naglasila je da se to normativno rješenje predlaže radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom, te će izmjene imati i značajan socijalni učinak u smislu prevencije siromaštva i socijalnog isključivanja djece, ocijenivši ih značajnom mjerom iz sfere obiteljske i pronatalitetne politike odnosno demografskog razvoja Hrvatske.

Prijedlogom zakona, pojasnila je ministrica Murganić, mijenja se dohodovni cenzus (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da se sa sadašnjih 50 posto proračunske osnovice (1.663,00 kune) povisuje na 70 posto proračunske osnovice (2.328,20 kuna), čime se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak, kao i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu.

Mijenja se i odredba o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu na način da se omogućuje korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.

Zakonom se omogućava da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta, a ne od dana podnošenja zahtjeva za doplatak za djecu, kako je propisano važećim zakonom.

Procijenjeno je da će u odnosu na postojeća prava primjena predloženih odredbi ovoga Zakona iziskivati dodatna financijska sredstva u iznosu od 151.800.000 kuna u 2018. godini, 361.680.000 kuna u 2019. godini te oko 332.640.000 kuna u 2020. godini.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Prijedlog zakona o lovstvu, kojim se uređuje gospodarenje lovištem i divljači, odnosno uzgoj zaštita, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

Predloženim zakonskim rješenjem stvaraju se pretpostavke za brži razvoj lovnog turizma, oživljavanje lovačkih običaja i tradicije, osnaženje lovačke etike, te djelotvornije uključenje lovaca i njihovih udruženja u razvoj i unapređenje lovstva kao značajne gospodarske grane.

Jedinicama područne (regionalne) samouprave, pojasnio je ministar, omogućava se provedba dijela poslova vezanih uz gospodarenje lovištima, a koji su do sada bili u isključivoj nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, te bi se time ubrzalo postupanje vezano uz provedbe mjera nužnih za sprječavanje šteta od divljači, a budući bi jedinice područne (regionalne) samouprave imale mogućnost bržeg uvida i donošenja mjera potrebnih za rješavanje nastalih šteta kako od divljači tako i na divljači.

Ministar Tolušić kazao je da se ovim Prijedlogom zakona uređuje sprječavanje šteta od divljači kako na poljoprivrednim površinama, tako i u prometu.

"Šteta od divljači na poljoprivrednim površinama, kao i štete nastale naletom vozila na divljač, u posljednjih nekoliko godina predstavljaju veliki problem održivosti lovstva u Hrvatskoj, a dosadašnje zakonsko uređenje tog pitanja nije na zadovoljavajući način riješilo problem te je dovelo do neujednačene sudske prakse i duge sudske procese neizvjesnog ishoda u konačnici negativnog za lovoovlaštenike i za osobe kojima je nastala šteta", dodao je ministar Tolušić.

Vlasnicima privatnih zemljišta površine ne manje od 500 ha, koja predstavljaju jednu cjelinu, na način da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta, omogućuje se osnivanje privatnog lovišta na toj površini.

Ministar Tolušić rekao je i da se odredbe o koncesijama u području lovstva usklađuju sa Zakonom o koncesijama.

Predlaže se da se u budućem razdoblju koncesije prava lova daju na rok do 30 godina te ovisno o predloženoj površini za veća, gospodarski isplativija i lovno-turistički perspektivna lovišta, površine veće od 10 000 ha u kojima se gospodari svim vrstama krupne divljači, odnosno uzgajališta divljači površine veće od 1000 ha.

Ministar je kazao i kako se ovaj zakonski prijedlog u potpunosti usklađivanje s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica i Direktivom Vijeća od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske.

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da se on usklađuje s Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva, od siječnja 2017. godine, kojim su utvrđene mjere za racionalizaciju pojedinih obveza iz područja zaštite na radu.

Zakonskim se prijedlogom neće utjecati na smanjenje stupnja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na mjestu rada kod poslodavca, odnosno neće povećati rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, a osigurat će određeno administrativno rasterećenje poslodavaca.

Pored navedenog, na tragu Akcijskog plana, predlaže se i druge zakonske obveze (primjerice stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu) urediti na način da se njihova provedba osigura bez vođenja upravnog postupka, kao i jasnije propisati pojedine obveze, naročito one za čije neprovođenje su propisane prekršajne mjere, kao što su obveze prijave smrtnih i drugih događaja ozljeda na mjestu rada kod poslodavca.

Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je da se ovim Prijedlogom zakona predlažu pete izmjene i dopune Zakona, a razlog je ugradnja implementacijskih odredbi Okvirne odluke Vijeća Europske unije od 13. lipnja 2002. godine o zajedničkim istražiteljskim ekipama i Okvirne odluke Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima.

Pojasnio je da su do sada predmetne odredbe Okvirnih odluka bile implementirane u Zakon o državnom odvjetništvu koji je organizacijski zakon te prema svom području primjene ne bi trebao sadržavati procesne odredbe o pravosudnoj suradnji.

Kako je planirano da Zakon o državnom odvjetništvu, kojim je predviđeno brisanje navedenih implementacijskih odredbi, stupi na snagu 1. rujna 2018. godine, potrebno je da s istim datumom stupi na snagu i predloženi zakon, kako ne bi nastala pravna praznina pri primjeni acquisa.

Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, kojim se detaljnije određuju preduvjeti koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne regionalne samouprave trebaju ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem u državnom vlasništvu za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone.

Radi se o drugom čitanju prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, kojim se uz kriterije koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone uređuju i pitanja uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke infrastrukture.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić pojasnio je da je, u odnosu na prvo čitanje, izmijenjen članak kojim se smanjuje intenzitet aktivacije poduzetničke zone sa 66 posto na 50 posto da bi se darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske smatralo opravdanim. Dodao je kako je postavljeni kriterij od 66 posto bio previsok, tj. da već i kriterij od 50 posto ukazuje da su te zone privedene namjeni te da u njima posluju poduzetnici.

"Već je u prvom čitanju bilo predloženo i da se ukine obveza intenziteta u radijusu aktivacije 20 kilometara. To su izmjene koje su prije svega rezultat odaziva sa terena i životnosti provođenja tog zakona", kazao je.

Osim za osnivanje ili izgradnju poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa, darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske moguće je i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz pretpristupnih fondova ili fondova EU. Nadalje, istaknuto je kako osnivači poduzetničke infrastrukture mogu biti i fizičke osobe, a ne kao do sada samo pravne osobe, a koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.

Državni tajnik Antonić rekao je i da prijedlog zakona detaljnije definira i pojmove poduzetničke infrastrukture – "poduzetnička zona", "poduzetničke potporne institucije", kategorije poduzetničkih potpornih institucija, ‘nova poduzetnička zona’ i ‘proširenje poduzetničke zone’, ukupna površina poduzetničke zone kao i obveze dostave podataka odnosno izmjene podataka koji su dio Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture

Nadzor nad darovanim zemljištem, koje je u državnom vlasništvu, za osnivanje ili proširenje poduzetničke zone te prenamjenu darovanog zemljišta provodi povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i predstavnika Ministarstva državne imovine koje će posebnim aktom imenovati potpredsjednik hrvatske Vlade zadužen za gospodarstvo.

Ukoliko jedinica lokalne samouprave koja je dobila zemljište za zonu darovanjem tu zonu ne privede namjeni u ugovornom roku, može se aktivirati odredba iz ugovora o darovanju o povratu zemljišta u vlasništvo države.

Vlada je donijela i Provedbeni program Nacionalne strategije razvojne suradnje Republike Hrvatske za 2018. godinu.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić kazala je da je Provedbeni program pripremljen prema prijedlozima zaprimljenima od tijela državne uprave i ostalih institucija koja u 2018. godini namjeravaju provoditi programe i projekte iz područja razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. Provedbenim programom se, stoga, utvrđuje plan aktivnosti službene razvojne suradnje Republike Hrvatske te se definiraju tekući programi i projekti za 2018. godinu.

Provedbenim programom Nacionalne strategije razvojne suradnje za 2018. godinu Republika Hrvatska definira svoje sudjelovanje u međunarodnoj i europskoj razvojnoj politici te suradnju s ostalim zemljama donatorima (multilateralni programi pomoći). Isto tako, usvajanjem predmetnog Provedbenog programa Republika Hrvatska nudi odgovore na globalne izazove te ispunjava preuzete međunarodne obveze iz Agende 2030, COP21, Agende za humanost u okviru Svjetskog humanitarnog sastanka na vrhu i drugih dotičnih međunarodnih skupova i deklaracija.

U Provedbenom programu Nacionalne strategije razvojne suradnje za 2018. godinu sudjeluje ukupno sedam ministarstava Republike Hrvatske, koji su iskazali svoju namjeru u 2018. godini provoditi razvojne i humanitarne projekte, uplaćivati u međunarodne razvojne i humanitarne fondove i inicijative ili podmiriti članarine u dotičnim međunarodnim organizacijama. Dodatno, sudjeluju i dva Središnja državna ureda, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Na sjednici je donesena i Odluka o davanju državnih jamstava za osiguranje avansnih uplata u korist kupca broda Nov. 487 Polaris Exploration Inc., čiju je gradnju ugovorilo društvo Brodograđevna Industrija Split d.d., Split ili u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu za osiguranje izdavanja izravnih i/ili neizravnih bankarskih garancija radi osiguranja avansnih uplata.

Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da ugovorena cijena broda iznosi 106,4 milijuna eura, pri čemu su ugovorena avansna plaćanja od strane naručitelja tijekom gradnje broda u visini od 80 posto prodajne cijene broda, a ostatak po isporuci broda.

Brodograđevna industrija Split ovim zahtjevom, kazao je ministar, traži izdavanje državnog jamstva za osiguranje avansnih uplata društva Polaris Exploration Inc u iznosu od 68,1 milijun eura, a što predstavlja 80 posto od ukupnih avansnih plaćanja. Ostatak, do punog iznosa avansnih plaćanja, Brodograđevna industrija Split će osigurati iz vlastitih izvora.

Taj posao, istaknuo je ministar Marić, doprinijet će većoj i boljoj iskoristivosti kapaciteta u brodogradilištu te održavanju i povećavanju zaposlenosti.

Ministrica Nada Murganić izvijestila je da će se materijalna prava i druge naknade ugovorene Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi isplatiti za mjesec svibanj i lipanj 2018. godine, u visini i na način na koji su ugovoreni.

S obzirom da pregovori o sklapanju novog Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, nisu okončani do kraja travnja 2018. godine, pojavila se pravna praznina po pitanju materijalnih prava i drugih naknada koje po osnovi rada ostvaruju zaposlenici u djelatnosti socijalne skrbi. Od mjeseca svibnja 2018. godine postaje upitna isplata materijalnih prava zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, koja nisu uređena drugim izvorima prava.

Odlukom Vlada Republike Hrvatske u cilju zadržavanja opsega i razine materijalnih prava zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi, ugovorenih Kolektivnim ugovorom za djelatnost  socijalne skrbi, utvrđuje da ta prava ostaju na snazi i za mjesec svibanj i lipanj 2018. godine, na isti način na koji su ta prava navedenim Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi ugovorena.

Vlada je na sjednici prihvatila Izvješće o provedbi Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine, za 2017. godinu.

Ministar Marko Pavić podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske nove Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine donijela 28. prosinca 2017. godine.

Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine bile su nacionalni strateški dokument za trogodišnje razdoblje koji je postavljao prioritete i ciljeve u području ukupne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u navedenom razdoblju.

Prioriteti i ciljevi određeni Smjernicama bili su povećanje stope zaposlenosti stanovništva, poboljšanje konkurentnosti, povećanje mobilnosti radne snage kroz profesionalnu, prostornu i obrazovnu pokretljivost te osiguranje usklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.

Iz postavljenih prioriteta i ciljeva proizlazio je popis intervencija, kao i popis mjera i aktivnosti kao odgovor na prepoznate izazove. Svaki nositelj provedbe pojedinih intervencija obvezan je bio u svojoj nadležnosti pratiti provođenje istih, a Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava zaduženo je bilo za izradu objedinjenog godišnjeg izvješća o provedenim intervencijama te podnošenje izvješća Vladi Republike Hrvatske.

Prihvaćeno je i Godišnje izvješće o radu Agencije za osiguranje radničkih tražbina za 2017. godinu.

Ministar Marko Pavić pojasnio je da Zakonom o osiguranju radničkih tražbina osiguravaju se radnicima minimalna prava u slučaju stečaja poslodavca i u slučaju blokade računa poslodavca.

Djelatnost Agencije očituje se u posebnoj zaštiti prava radnika u slučaju stečaja poslodavca i slučaju blokade računa poslodavca, a provodi se osiguranjem i isplatom zaštićenih prava iz radnog odnosa na teret državnog proračuna, te preuzimanjem procesnih prava u stečajnom i ovršnom postupku u visini isplaćenih potraživanja, radi povrata sredstava u državni proračun.

U slučaju stečaja poslodavca, Agencija je u 2017. godini zaprimila 940 zahtjeva radnika za osiguranjem tražbina iz 103 trgovačkih društva u stečaju, te riješila 987 zahtjeva od čega je 86 zahtjeva prenesenih iz 2016. godine.

Prema izvršnosti izdanih rješenja, kazao je ministar, Agencija je isplatila 1.110 radnika iz 76 stečajnih dužnika u ukupnom iznosu od 18.756.893 kuna, te ostvarila povrat sredstava iz stečajne mase u državni proračun u ukupnom iznosu od 13.739.532,81 kuna.