Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 12. 6. 2018.

Rastemo na zdravim temeljima, slijede nova porezna rasterećenja

Premijer Plenković sudjelovao je na Danu poduzetnika 2018, ove godine pod nazivom »Nove prilike za novo desetljeće«, koji je okupio više stotina poduzetnika i poslodavaca

Predsjednik Vlade Andrej Plenković tom je prigodom čestitao Hrvatskoj udruzi poslodavaca 25 godina partnerstva s Vladom i sindikatima te rada na poboljšanju poslovne i gospodarske klime.

Na skupu je također sudjelovala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica HUP-a Gordana Deranja, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te brojni poduzetnici i poslodavci, kao i predstavnici drugih tijela vlasti, sindikata, diplomatskog zbora i akademske zajednice.

U svom govoru predsjednik Vlade istaknuo je da se Vlada u zahtjevnim okolnostima počela baviti brojnim problemima te se fokusirala na regulatornu transparentnost i predvidivost, uz jasan smjer smanjivanja poreznih opterećenja i pojednostavljivanja poreznog sustava. Naglasio je da zbog toga hrvatsko gospodarstvo danas raste na zdravim temeljima.

Podsjetio je na to da Hrvatska zbog obrambenog rata i drugih okolnosti nije imala ravnopravnu startnu poziciju za razliku od ostalih članica Europske unije, dodavši da je Hrvatsku obrambeni rat koštao 160 posto predratnoga BDP-a.

"To je 20 puta više nego što je japanski cunami i potres imao na japansku ekonomiju. Njih je to koštalo 8 posto BDP-a", rekao je Plenković.

Naveo je nadalje da je Hrvatska u ratom opustošenim područjima izgradila 155.000 stambenih jedinica. "Hrvatska je država nakon rata bez članstva u Europskoj uniji, bez makrofinancijske pomoći, bez strukturnih investicijskih fondova izgradila 10 Šibenika", kazao je Plenković.

Napomenuo je da Hrvatska raste tek od ulaska u Europsku uniju te da smo sada dosegnuli razinu ekonomskog razvoja iz pretkrizne 2008. Pojasnio je da države s kojima se uspoređujemo nisu imale tako tešku tranziciju kakvu je imala Hrvatska na čije je gospodarstvo rat iz devedesetih ostavio enormne negativne posljedice.

Analizirajući podatke o gospodarskom stanju i aktivnostima Vlade, Plenković je naglasio da Hrvatska bilježi sve pozitivne trendove. Kazao je i da se prosječna plaća od 2016. povećala za otprilike 500 kuna, a najavio je i daljnje smanjivanje poreza.

"Nastavit ćemo sa smanjivanjem poreza i povećanjem pravne sigurnosti. U drugoj fazi porezne reforme, koja će biti spremna najesen i u primjeni od prvog dana 2019, smanjit ćemo opću stopu PDV-a a da time ne ugrozimo prihodovnu stranu proračuna", najavio je Plenković.

Istaknuo je također da je prošle godine otvoreno 60.000 novih radnih mjesta te da ih do kraja mandata očekuje još barem toliko. Naglasio je da je na području fiskalne konsolidacije učinjeno mnogo, o čemu govori smanjenje javnog duga, izlazak iz procedure prekomjernog deficita i ostvarivanje proračunskog suficita te rast BDP-a i kreditnog rejtinga Hrvatske.

"To su preduvjeti za ulazak u Eurozonu. Time ostvarujemo konkurentnije i niže kamatne stope, odnosno jeftinije financiranje ulaganja", poručio je Plenković.

Za početak rujna Plenković je najavio odluku Vlade o reformi mirovinskog sustava, a nastavit će se obrazovna reforma te će se u znanost uložiti milijarda kuna.

Govoreći o korištenju fondova Europske unije, Plenković je naveo kako je do listopada 2016. bilo ugovoreno samo 9 posto sredstava iz aktualne financijske perspektive, a danas je to 43 posto. Dodao je i da će 60 posto sredstava vjerojatno biti ugovoreno do kraja godine.

"To znači da ćemo našu omotnicu iskoristiti jako dobro i tek ćemo tada, kad budemo deset godina u EU, imati pravu ocjenu članstva", poručio je Plenković.

U pogledu iseljavanja, Plenković je ocijenio da je pojačan odlazak u inozemstvo rezultat i otvorenosti granica za hrvatske radnike nakon pristupa Europskoj uniji.

"Nema više prepreka, imamo slobodu kretanja. Da smo to imali prije 2013, iseljavanje bi se dogodilo ranije. Naravno, to ne znači da mi ne moramo učiniti sve kako bismo omogućili dobru perspektivu za ostanak i povratak u Hrvatsku", zaključio je Plenković. 

Na kraju je poručio da će Vlada predano raditi na ubrzanom razvoju Hrvatske kroz odgovorne javne financije i strukturne reforme radi jačanja konkurentnosti, daljnjeg rasta zaposlenosti, poboljšanja poslovne klime i povećanja investicija. Naglasio je da je Vlada orijentirana na budućnost kroz povezivanje obrazovanja s tržištem rada, digitalizaciju i nove tehnologije.