Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 29. 6. 2018.

Za nas je dobro da susjedne zemlje jačaju kapacitete za kontrolu granice

Sinoć su na sastanku Europskog vijeća šefovi država i vlada EU-a postigli cjelovit kompromis o migracijskoj krizi, uzimajući u obzir zabrinutosti zemlja na srednjoj mediteranskoj ruti koje su izložene migracijama morskim putem

Suradnja EU-a i NATO-a na području obrambene politike

U izjavi za novinare predsjednik Vlade Plenković rezimirao je prvi dan sastanka Europskog vijeća. Naglasio da je razgovarao i s predsjednikom Europskog parlamenta Antoniom Tajanijem te je održana i kvalitetna razmjena mišljenja uoči summita NATO-a s glavnim tajnikom NATO-a Stoltenbergom.

"Teme su bile komplementarnost Europske unije i NATO-a u obrambenoj politici, jačanje strukturirane suradnje u kojoj Hrvatska participira te spremnost da se polako ide prema dva posto proračunskih izdvajanja za obranu, što će biti i tema nadolazećeg summita", poručio je Plenković.

Glede ostalih tema Europskog vijeća, predsjednik Plenković kazao je da su relativno brzo dogovoreni zaključci koji su se odnosili na sigurnosnu politiku, trgovinu, rast inovacija, kao i proširenje, što je posebno važno za Hrvatsku. Dodao je da su potvrđeni zaključci o otvaranju pregovora s Albanijom i Makedonijom.

"Nakon popodnevnog sastanka, cijela noć, praktički do 5 sati, bila je posvećena raspravi o migracijama. Vidjeli ste i sami zaključke, to je, moram priznati, cjeloviti kompromis u kojem su uvrštene zabrinutosti onih zemalja koje su izložene migracijama morskim putem. Dakle i Italije i Malte. S druge strane mi smo naglasili ovaj dio istočnomediteranske rute, zemalja susjednih Hrvatskoj. Ubacili smo rečenicu koja je nama bila bitna, tako da smo generalno zadovoljni. Riječ je o jačanju suradnje u pogledu readmisije i povratka i razmjene informacija s državama jugoistoka Europe o sprječavanju ilegalnih migracija", kazao je Plenković, pojasnivši da je za Hrvatsku dobro da zemlje u njezinom jugoistočnom susjedstvu jačaju svoje kapacitete za učinkovitu kontrolu granice.

Dogovor s Turskom smanjio je migracijski pritisak

U vezi s ulaskom Hrvatske u schengenski prostor premijer Plenković je istaknuo da su ti zaključci dobri i idu za tim da se isplati druga tranša dogovora s Turskom te još 500 milijuna eura u fond za Afriku.

"Hrvatska već isplaćuje sustavno svoj udio za Tursku, a to će i nastaviti. Taj se model koristi kao primjer kako, uz velike političke i diplomatske napore, napraviti slične aranžmane sa zemljama Afrike. Dat ćemo i dodatna sredstva za fond za Afriku. Mislim da je to dobro, i tu pokazujemo ozbiljnost i odgovornost u rješavanju ove europske teme", kazao je.

Istaknuo je da se, nakon dogovora EU-a i Turske, dinamika istočno-mediteranske rute smanjila s, primjerice, 100% 2015. i 2016. godine, na 2–3% u ovome trenutku. „Taj se aranžman pokazuje jako dobrim i on je ključ bez kojega je jako teško kontrolirati vanjsku granicu, prije svega Grčke, s obzirom na konfiguraciju, otoke i sve ono čemu smo svjedočili prije dvije-tri godine. S obzirom na okolnosti, rekao bih da je učinjen jedan dobar korak“, smatra Plenković.

U Hrvatskoj neće biti kontroliranih centara

Što se tiče kontroliranih centara, nastavio je Plenković oni su usustavljenje onoga što se danas događa na ad hoc bazi, s obzirom na brodove koji dolaze u Europu.

"U Hrvatskoj tih centara neće biti, oni će biti tamo gdje budu pristajali brodovi", poručio je.

Dodao je da su otkad traje ova kriza najviše na udaru zemlje prvog prihvata izbjeglica i migranata – Grčka, Italija i Malta.

"Postoje već centri u Italiji – ljudi su tamo jedno vrijeme i nakon toga se događala sekundarna migracija. Ono što su zemlje prvog prihvata htjele jest sugerirati veću solidarnost i dijeljenje odgovornosti s onim zemljama koje nisu „prva crta“. Istodobno, postoji pritisak onih gdje završava sekundarna migracija. Cijeli paragraf dogovoren je na temelju dobrovoljnog odlučivanja svake zemlje. To je ključ – zemlja koja želi prihvatiti dio izbjeglica i ima za to potrebne kapacitete, može ih prihvatiti, što bi se stavljalo u kontekst premještaja odnosno preseljenja", naglasio je Plenković.

Kazao je da se radi o dokumentu u kojem su se pokušali pomiriti svi interesi koji su bili vrlo različiti. interesi svih. „Imate vanjsku dimenziju, jačanje kontrole vanjskih granica, imate unutarnju dimenziju, a to znači poticaj da se postigne dogovor o sedam akata u kontekstu Dublinske uredbe. Pet ih je otprilike već usuglašeno, a o dva koja se odnose na samu Dublinsku uredbu i Direktivu o kvalifikaciji dogovor se tek treba postići“, istaknuo je Plenković.

Dodao je da Hrvatska neovisno o tim zaključcima radi na svojim kapacitetima za prihvat izbjeglica i migranata, odnosno na jačanju kapaciteta centara u Zagrebu i Kutini.

O mirovinskoj reformi

U vezi s mirovinskom reformom predsjednik Vlade rekao je da je to prijedlog Radne skupine, a pojavile su se informacije kojima je cilj da se uzbudi javnost.

"Cijeli paket reforme mirovinskog sustava ide na Vladu tek u rujnu. Provest će se javno savjetovanje. Ideja je ministra Marka Pavića bila generirati prije svega javnu raspravu. Nema govora o tome da se demontira drugi stup. Njegov prijedlog ide za tim da se poveća doprinos za drugi stup. Ima puno dezinformacija, razgovarat ćemo o tome s koalicijskim partnerima", zaključio je Plenković.

Predsjednik Vlade najavio da će danas, u okviru rasprave o Brexitu, britanska premijerka Theresa May pojasniti kako teku pripreme britanske strane za istupanje Velike Britanije iz Europske unije. Ključnim je ocijenio postizanje sporazuma o granici Irske i Velike Britanije sa Sjevernom Irskom.