Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 2. 8. 2018.

Ukupno porezno rasterećenje iznosit će 6,3 milijardi kuna

Novim paketom poreznih izmjena Vlada od 2019. planira dodatno porezno rasterećenje od 2,7 milijarde kuna

Porezno rasterećenje najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji za medije, na kojoj su predstavljene Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2019–2021.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je na to da je u prva dva kruga porezne reforme, porezno rasterećenje iznosilo 3,6 milijarde kuna. „Sve to trebalo bi omogućiti dodatnu osobnu potrošnju, zaposlenost i investicije, a time i prihode državnog proračuna, pa u konačnici i gospodarski rast”, kazao je premijer Plenković.

Ponovio je da je ranije donesenim zakonima velik dio sredstava dodijeljen kao prihod jedinicama lokalne i područne samouprave. Plenković vjeruje da su učinci toga već sada vidljivi u njihovim aktivnostima, projektima i planovima, te očekuje da će se takav trend nastaviti.

„Hrvatsku želimo dovesti na razinu investicijskog rejtinga”, kazao je Plenković, podsjećajući da su sve tri vodeće svjetske rejting agencije već podigle investicijski rejting Hrvatske odnosno poboljšale njegove izglede.

Ne odustaje se od obećanog sniženja PDV-a

Naveo je da je u izbornom programu HDZ-a najavljeno smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto.

Napomenuo je da su proteklih nekoliko mjeseci stručnjaci u radnoj skupini Ministarstva financija detaljno analizirali koji bi učinak smanjenja stope PDV-a bio konkretniji, isplativiji i korisniji. Razmatralo se bi li bolji učinak imalo smanjenje opće stope PDV-a za jedan postotni bod ili pak smanjenje stope od 25 posto na 13 posto za određene proizvode.

"Analizom troškova koje hrvatske obitelji imaju za košaricu za hranu i režije, izračunalo se da bi bilo korisnije za sugrađane koji imaju manja primanja, da se za namirnice poput svježeg mesa, ribe, voća i povrća i pelena uvede niža stopa PDV-a", objasnio je, pozicioniravši takvo snižavanje stope PDV-a i na pelene u kontekst mjera za demografsku obnovu.

Snižavanje stope na namirnice i pelene u kontekstu demografskih mjera

„Na taj način bismo u ovoj fazi, sa stopom od 13 posto na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene postigli bolji i konkretniji efekt za najširi broj naših sugrađana. To, međutim, ne znači da bismo odustali od snižavanja opće stope PDV-a”, istaknuo je Plenković. U ovom trenutku, rekao je, Vlada promišlja da snižavanje opće stope PDV-a, koje je bilo planirano za 1. siječnja 2019. bude uvedeno od 1. siječnja 2020.

„Racionalnim pristupom nastojimo postići optimalno rješenje, koje pokazuje socijalnu osjetljivost i koje će, vjerujem, biti dobro prihvaćeno”, zaključio je Plenković.

Nastavak čvrste fiskalne konsolidacije

Govoreći o smjernicama ekonomske i fiskalne politike za iduće tri godine, predsjednik Vlade istaknuo je ključnu poruku da Vlada nastavlja s vrlo jasnom, čvrstom fiskalnom konsolidacijom.

„Prošle smo godine pokazali da smo u stanju ozbiljno voditi računa o odgovornom trošenju javnih financija i vođenju javnih financija na način da smo ostvarili suficit opće države. Taj trend želimo nastaviti, to je naša ambicija i mislim da nam trajna fiskalna konsolidacija, smanjenje javnog duga, omogućuje da tim tempom ispunimo kriterije koji se odnose na maastrichtski paket kriterija”, izjavio je Plenković., koji realnim smatra da ostvarenje hrvatskog ulaska u eurozonu do kraja mandata iduće Vlade.

Rast gospodarstva

Prema danas prihvaćenim Smjernicama, Vlada ostaje pri projekcijama rasta gospodarstva u ovoj godini od 2,8 posto, dok bi u 2019. rast mogao usporiti na 2,7 posto, a u iduće dvije godine na 2,5 posto.

Uzimajući u obzir rast gospodarstva, ali i nadolazeće porezno rasterećenje, u 2019. su godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani u iznosu od 134,2 milijarde kuna. U Smjernicama se navodi i da će u 2020. godini ukupni prihodi proračuna porasti za 3,6 posto, na 139 milijardi kuna, dok se za 2021. ukupni prihodi predviđaju u iznosu od 141,1 milijarde kuna, što je rast od 1,5 posto.

Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto, u 2020. uravnotežen, a u 2021. ponovno u suficitu od 0,5 posto BDP-a.

Pelješki most – strateški projekt na hrvatskom teritoriju

Novinare je zanimao komentar premijera nakon reakcija iz Bosne i Hercegovine na izgradnju Pelješkog mosta. Predsjednik Vlade je naglasio da je Hrvatska prijatelj Bosne i Hercegovine te ponovio da se Pelješki most gradi na hrvatskom teritoriju, i podsjetio da se radi o strateškom projektu koji Europska unija financira s 357 milijuna kuna.

"Želim Bosni i Hercegovini sve najbolje. Ako imate most ispred Neuma visine 55 metara s razmakom više od 200 metara između stupova, onda ne znam kakva vrsta broda ne bi mogla proći ispod tog mosta", kazao je predsjednik Vlade.

Za 105.000 građana u potpunosti otpisan dug državi

Premijer Plenković pohvalio se i učincima Zakona o oprostu dugova fizičkim osobama istaknuvši da je u prvoj fazi za više od 150 tisuća osoba otpisan dug do 10.000 kn prema državi. Među njima, za 105 tisuća ljudi dug do 10.000 kuna koji su imali prema državi u potpunosti je otpisan. To obuhvaća 6248 osoba koji su u potpunosti deblokirane, jer nisu imali drugih dugova prema trećim vjerovnicima, kao i 99.118 osoba kojima je u potpunosti izbrisan dug prema državi, ali im je ostao jedino dug koji imaju prema drugim vjerovnicima.

Za preostalih 45 tisuća osoba, čiji je dug prema državi bio veći od 10.000 kn, dug im je umanjen za 10.000 kn. To uključuje 11.025 osoba koji bez duga prema drugim vjerovnicima i 34.083 osoba koje osim umanjenog duga prema državi imaju još dug prema drugim vjerovnicima.