Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 9. 2018.

Vlada uputila Saboru prijedlog zakona o zaštiti »zviždača«

Danas je u Banskim dvorima održana 116. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljeno je 18 točaka dnevnog reda, među njima Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pojasnio je da Hrvatska nema cjelovit zakon koji bi uređivao problematiku zaštite "prijavitelja nepravilnosti" odnosno "zviždača", već im je zaštita osigurana kroz niz pojedinih zakona (Kazneni zakon, Zakon o državnim službenicima, Zakon o radu, Zakon o trgovini, Zakon o zaštiti tajnosti podataka itd). Stoga će se donošenjem ovog posebnog Zakona povećati pravna zaštita prijavitelja nepravilnosti i podići javna svijest građana o nužnosti podnošenja prijava nepravilnosti radi zaštite javnog interesa, zaštite ljudskih prava i općenito pravne sigurnosti. Tim prijedlogom zakona predviđena je zaštita prijavitelja nepravilnosti ne samo u tijelima javne vlasti, već i kod privatnih poslodavaca.

"Jasnoćom procedure poslat ćemo poruku ohrabrenja svima koji nešto vide i prijave kako bismo imali učinkovite mehanizme za borbu protiv svih loših stvari", istaknuo je ministar Bošnjaković.

Proširuje se i opseg nepravilnosti ne samo na slučajeve korupcije, već i kod kršenja zakona te nesavjesnog upravljanja javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima Europske unije.

Predviđeno je i pravo na zaštitu prijavitelja nepravilnosti kroz sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti, a zaštita je proširena i na osobe s kojima su prijavitelji nepravilnosti povezani.

"U cijelom postupku zajamčena je anonimnost, da prijavitelj ne može biti predmet stegovnog postupka, ne može mu se raskinuti radni odnos ili ga se staviti na lošije radno mjesto", naglasio je ministar Bošnjaković.

Predloženi zakon prijaviteljima nepravilnosti omogućava zaštitu ne samo ako su u stalnom radnom odnosu već je zaštita pružena širem krugu osoba poput volontera, onih, kako je rekao ministar Bošnjaković, "koji sa strane te stvari mogu vidjeti".

Propisuju se tri načina prijavljivanja nepravilnosti: unutarnje, vanjsko (prema nadležnom tijelu) ili razotkrivanje prema javnosti.

Poslove nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti obavlja pučki pravobranitelj koji prijave o nepravilnostima prosljeđuje nadležnim tijelima na postupanje.

Naglašena je hitnost postupka sudske zaštite, obrnuti teret dokazivanja te naknada pretrpljene štete zbog prijavljivanja nepravilnosti, a predviđa se mogućnost određivanja privremenih mjera od strane suda u roku od osam dana od dana primitka prijedloga.

"Predloženi zakon sigurno će, generalno gledano, pomoći borbi protiv korupcije", istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Na cjelovit način uređuje se obavljanje studentskih poslova

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je Konačni prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova, kojim se uređuju prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Studentski poslovi trenutno se obavljaju na temelju Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata, koji je na snazi još od 1996. godine. U praksi je tijekom dugotrajne promjene navedenog propisa uočeno kako bi određena pitanja trebalo jasnije definirati te da pojedina pitanja nisu uopće uređena i postoji niz pravnih praznina vezanih uz ovo područje. Stoga je izrađen predloženi zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Predloženim zakonom uređuje se definiranje prava studenata, reguliranje obveze vođenja evidencija o obavljanju studentskih poslova, definiranje uvjeta za obavljanje djelatnosti posredovanja, definiranje obveze posrednika, definiranje uvjeta za obavljanje studentskih poslova, definiranje uvjeta i načina zaključivanja ugovora o obavljanju studentskih poslova, definiranje obveza naručitelja posla, definiranje načina korištenja naknade za posredovanje te inspekcijski nadzor.

Između dvaju čitanja zakonskog prijedloga u Hrvatskome saboru dodatno je pojašnjena definicija studenta u dijelu koji se odnosi na osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, a koji studiraju na visokom učilištu izvan Hrvatske. Također, dorađena je definicija „druge osobe“ na način da se drugim osobama smatraju i osobe koje su u postupku upisa na studij, ali najdulje tri mjeseca od završetka srednje škole.

Preciziran je rok u kojem je posrednik dužan naknadu za obavljeni studentski posao po uplati naručitelja doznačiti na račun izvođača i to na način da umjesto prvotno predloženih tri dana stoji „tri radna dana“. Dodana je odredba kojom se propisuje da posrednici ne mogu posredovati za studenta koji je dva puta promijenio studijski program i treći puta upisuje prvu godinu iste razine.

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom utvrđuje se okvir za provedbu Uredbe Vijeća, koja je stupila na snagu 1. srpnja 2018. godine i kojom su propisane odredbe o ekotoksičnom otpadu. Također, u potpunosti se prenosi Direktiva o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala, koja je neodgovarajuće prenesena te je Europska komisija pokrenula EU Pilot EUP(2017).

Ministar Tomislav Ćorić pojasnio je da se navedenom Prijedlogu zakona pristupilo zbog izmjene odredbi u kojima se spominje Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, koja će prestati s radom 1. siječnja 2019. godine, a njene poslove će preuzeti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

U odnosu na obvezu osiguravanja reciklažnog dvorišta predlaže se da ga mora osigurati jedinica lokalne samouprave s više od 3.000 stanovnika umjesto s više od 1.500 stanovnika, kako je do sada bilo propisano.

Propisuje se i da Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište otpada imaju pravo na novčanu naknadu za korištenje odlagališta otpada kada to odlagalište koristi druga jedinica lokalne samouprave.

Izmjene Zakona pridonijet će smanjenju administrativnih barijera gospodarskim subjektima

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić istaknuo je da je cilj izmjena uvođenje najviših standarda u proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme kroz jasno definiran i općenito primjenjiv sustav kodifikacije te osiguranja kvalitete i kontrole kvalitete naoružanja i vojne opreme.

Prijedlogom zakona, kazao je državni tajnik, predlaže se da gospodarski subjekti budu oslobođeni od troškova provedbe mjera osiguranja i zaštite proizvodnje, remonta i prometa naoružanja i vojne opreme kada proizvodni i remontni programi naoružanja i vojne opreme nisu u uporabi.

Smanjuje se rok u kojem Ministarstvo obrane odlučuje o tome je li povjerljivi izum od interesa za poslove obrane, s dosadašnjih 90 na 60 dana.

Navedene izmjene pridonijet će smanjenju administrativnih barijera gospodarskim subjektima i znanstveno-istraživačkim institucijama te pojednostaviti poslovanje u području proizvodnje, remonta i prometa naoružanja i vojne opreme.

Za sveučilišne programe visokog obrazovanja i znanosti 1,8 milijarda kuna

Vlada je donijela i Odluku o programskom financiranju javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022., čime se ostvaruju pretpostavke za osiguravanje učinkovitog i razvojno poticajnog financiranja visokih učilišta, što je u skladu sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije.

Uvođenjem četverogodišnjeg programskog financiranja visokog obrazovanja i znanosti javnih visokih učilišta, koji se temelji na modelima dobre prakse razvijenih zemalja Europske unije, osigurava se temeljno financiranje javnih visokih učilišta i omogućuje dodatno financiranje koje se temelji na rezultatima, odnosno postizanju dogovorenih ciljeva, a sve to se veže uz transparentan način izračuna i dodjele sredstava.

"Ova Odluka veliki je iskorak za financiranje visokih učilišta i slijedi dobre modele koje možemo prepoznati u razvijenim zemljama Europske unije. Na taj način, s jedne strane, poštujemo autonomnost sveučilišta, a s druge stane, kao odgovorna vlada, osim što osiguravamo sredstva, osiguravamo i okvir za praćenje rezultata", istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

"Ako se gledaju samo izvorna sredstva iz proračuna, u odnosu na parcijalne programske ugovore iz proteklog razdoblja, radi se o povećanju od 17 posto, a ako se dodaju i sredstva iz ESF-a onda je to 40 posto povećanja", naglasila je ministrica.

Pojasnila je da se ovom Odlukom prvi put omogućava financiranje na temelju rezultata.

Konkretno to znači, pojasnila je ministrica, da se visokim učilištima doznačuju sredstva za školarine za upis studenata u prvu godinu, ali i za uspješne studente viših godina.

"Što znači da oni ne trebaju participirati u troškovima studija, nego to na sebe preuzima Vlada", dodala je.

Pritom, na taj iznos temeljnog financiranja, ide još 5 posto temeljem rezultata gdje se posebno potiče da studenti završavaju studij u roku i da se upisuju zanimanja koja su potrebna na tržištu.

U dijelu znanstvenih rezultata financira se znanstvena djelatnost koja se temelji na broju znanstvenika u određenom području, plus 20 posto financiranja znanstvene djelatnosti koja se temelji na vrijednosti ugovorenih nacionalnih i međunarodnih projekata, udjelu završenih doktoranda koji rade ne samo u visokom obrazovanju nego i gospodarstvu te broju objavljenih radova u prestižnim međunarodno recenziranim časopisima.

"Na sve to, još ide financiranje specifičnih profila institucija koje može iznositi do 3 posto ukupnog iznosa sredstava dodijeljenih pojedinom visokom učilištu za temeljno financiranje", rekla je ministrica.

Ostavljena je i mogućnost, ako Rektorski zbor ima konkretne prijedloge i primjedbe, da se oni se mogu naknadno uvrstiti u odluku te se onda naknadno mogu aneksirati programski ugovori koji se sklapaju s pojedinim sveučilištem.

Za provedbu ove Odluke osigurat će se iznos od 1,8 milijuna kuna.

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad Poslovnim forumom "Poduzetništvo u vremenu četvrte industrijske revolucije – izazovi za Hrvatsku i BiH", koji će se održati u Zagrebu, 10. listopada 2018. godine.

Zadovoljstvo reakcijom svih službi prilikom posljednjih požara

Na kraju sjednice, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izvijestio je o stanju na požarištima u Dalmaciji, koje je obišao proteklih dana.

Naglasio je da je riječ o vrlo ozbiljnim požarima, dodavši da je situacija sada zadovoljavajuća. "Požari se i dalje javljaju, ali su svi pod kontrolom", kazao je. Potpredsjednik Krstičević posjetio je i dvojcu vatrogasaca ozlijeđenih prilikom intervencije na Pelješcu.

"U ime Vlade zaželio sam im brz oporavak jer čovjek je sve, najveća vrijednost sustava domovinske sigurnosti", naglasio je.

Potpredsjednik Vlade zadovoljan je reakcijom svih službi te je uputio pohvalu svim sastavnicama domovinske sigurnosti, kao i lokanoj zajednici. "Mislim da možemo biti zadovoljni, a treba i dalje ulagati u sigurnost i sve procese", ustvrdio je. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović također istaknuo je da je u posljednjim požarima pokazana jedna promptna reakcija, prilagođavanje situaciji koja je inicirana nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je svim službama na reakciji kao i na dobroj suradnji s jedinicama lokalne samouprave.

"Vjerujem da će budnost koju pokazuju sve sastavnice protupožarnog sustava, bitno unaprijeđenog u odnosu na lani, pomoći da bude što manje posljedica u smislu šteta te da, iz naučenih lekcija ove sezone, budemo još učinkovitiji iduće", zaključio je.