Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 9. 2018.

Naše domoljublje počinje brigom i solidarnošću prema najugroženijima

Premijer Plenković sudjelovao je zajedno s povjerenicom Europske komisije Marianne Thyssen na konferenciji »Ususret 2030. godini i izazovima Europskog stupa socijalnih prava«

Na konferenciji na visokoj razini Ministarstva rada i mirovinskoga sustava razgovaralo se o aktualnim temama digitalizacije radnih mjesta i izazova na modernom tržištu rada te o izazovima implementacije Europskog stupa socijalnih prava.

Zahvalivši se na posjetu povjerenici za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Thyssen, predsjednik Vlade istaknuo je da je riječ o četvrtoj članici Komisije koja u zadnja četiri tjedna boravi u Hrvatskoj. Ocijenio je da je to odraz kvalitetnog dijaloga i suradnje s Europskom komisijom.

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

"Zadovoljstvo mi je da naša današnja konferencija za temu ima izazove Europskoga stupa socijalnih prava. Ono je važno područje djelovanja Vlade kojemu je cilj kroz javne politike smanjiti nejednakosti u društvu i osigurati jednake mogućnosti za sve, a osobito za najranjivije skupine naših sugrađana.

To obuhvaća sve mjere solidarnosti, od socijalnih davanja, pomoći za zapošljavanje, socijalno uključivanje, jednaku dostupnost obrazovanju, osposobljavanju, i socijalnim uslugama te smanjenju regionalnih razvojnih razlika.

U tom pogledu, Hrvatska se opredijelila za ostvarivanje visokih socijalnih standarda, kojima je cilj postupno poboljšati kvalitetu života građana, jer gotovo svaki četvrti stanovnik Europske unije još uvijek živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

U Hrvatskoj se to odnosi na 28,5% stanovništva, po čemu smo na 23. mjestu u Europskoj uniji prema podacima Eurostata. Međutim, zahvaljujući socijalnim naknadama, socijalnim transferima, socijalnoj politici Vlade, taj udio pada na 19%, a u Europskoj uniji na 17%. To zorno pokazuje sav značaj mjera i aktivnosti koje se poduzimaju na tom području. No i dalje svaki peti stanovnik Hrvatske živi u prekarnim uvjetima, što je značajno i zahtjeva snažniji angažman države, kao glavnog aktera društvene solidarnosti.

Cilj mora biti daljnje smanjivanje rizika od siromaštva, prije svega zbog naših najizloženijih sugrađana, a u tome nam trebaju pomoći i europske politike. Jer je jedan od temelja Europske unije upravo socijalno tržišno gospodarstvo.

Hrvatska je podržala proglas o Europskom stupu socijalnih prava, koji je potpisan na Socijalnom summitu održanom u Göteborgu na kojem smo sudjelovali ministar Pavić i ja krajem prošle godine. Smisao Europskog stupa socijalnih prava je isticanje načela na kojima se treba temeljiti učinkovito i pravično tržište rada i sustav socijalne zaštite, kao i odgovori na nove izazove koji proizlaze iz društvenog, tehnološkog i ekonomskog razvoja svijeta koji se rapidno mijenja.

To su izazovi pred kojima se i nalazi i Hrvatska, i na koje možemo mnogo bolje odgovoriti zajednički, zahvaljujući načelu europske solidarnosti, koji je u samoj srži i filozofije europskoga projekta.

Uvjeti života u proteklih nekoliko desetljeća duboko su se izmijenili. Internet, globalizacija gospodarstva, sveprisutnost novih tehnologija, ubrzana komunikacija, olakšana mogućnost putovanja i obrazovanja u drugim zemljama, kao i povećana mobilnost radnika ima za posljedicu nova očekivanja. Mlađe generacije koje odrastaju u takvom kontekstu žele iskoristiti sve prednosti koje se danas pružaju i biti spremne za izazove budućnosti.

Stoga je važno voditi računa o onima koji te prednosti i mogućnosti teže koriste ili su im nedostupne. Da bismo to ostvarili potrebne su jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost, a pretpostavka za to je gospodarski oporavak i rast.

Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada

Kada govorimo o jednakim mogućnostima i pristupu tržištu rada, naša je zadaća stvoriti uvjete za otvaranje radnih mjesta, kako bi svatko mogao živjeti dostojno od svoga rada.

Danas, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je rekordno niska, za jedan postotni bod ispod europskog prosjeka, i iznosi 7,9%, dok je samo prije četiri godine ta stopa bila 18,8%. Konkretno, danas je, na kraju vrha turističke sezone, ona na 130.000 nezaposlenih, a 2014. smo ih imali 350.000. Dio razlike, to ćemo otvoreno reći, je i zbog omogućene jedne od temeljne četiri slobode europskoga projekta – slobode kretanja.

U proteklih šest mjeseci sve zapreke za hrvatske državljane, za dolazak na njihovo tržište rada imale su i Ujedinjena Kraljevina, i Malta, i Nizozemska i Slovenija. Od ostalih 27 članica zapreke, dakle bilo kakvi dodatni uvjeti postoje još jedino u Austriji.

Stopa nezaposlenosti mladih, u 2013. iznosila je otprilike 49 %, danas smo na 22%.

No još važnije od toga je da usporedno s padom nezaposlenosti raste i zaposlenost, koja je prošle godine dosegla godišnji prosjek od milijun i 625 tisuća zaposlenih, što je 180.000 ljudi više nego primjerice 2012. U zadnje dvije godine Hrvatska ostvaruje rast stope zaposlenosti među najvećima u Europskoj uniji, a mi bilježimo 71.000 više zaposlenih nego godinu dana ranije. I stoga je stopa zaposlenosti u drugom kvartalu 2018., iznosila 61,1%. Naš cilj i obveza je da taj broj podignemo na još više.

Za mjere aktivne politike zapošljavanja, ministar Pavić je govorio o tome, predviđeno je u 2017. i 2018. godini 4 i pol milijarde kuna. To je primjerice više nego u cijelom mandatu vlade koja je bila od 2011. do 2015. te mjere idu na poticanje zapošljavanja, samozapošljavanje, mjere obrazovanja i osposobljavanja nezaposlenih osoba.

Posebna pozornost usmjerena je na ranjive skupine na tržištu rada, primjerice žene u ruralnim područjima. U tu svrhu osigurana je milijarda kuna za zapošljavanje više od 7.500 žena koje će na području čitave Hrvatske pružati podršku za više od 30.000 starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju, što također ima značajnu socijalnu dimenziju.

Međutim, za izgrađivanje društva odgovornih i informiranih građana koji imaju jednake profesionalne mogućnosti, važno je kroz kvalitetno obrazovanje svima omogućiti stjecanje znanja i vještina usmjerenih i na potrebe tržišta rada. Stoga je reforma obrazovanja strateški prioritet ove Vlade i jedna od strukturnih reformi.

Eksperimentalni dio je već krenuo, a danas smo donijeli odluku koja će omogućiti sklapanje ugovora s visokim učilištima i, vjerujem, dodatnim doprinosom i Rektorskog zbora i svih sveučilišta da takav ugovor u četverogodišnjem razdoblju omogući kvalitetu i napredak, a u konačnici i konkurentnost naših mladih kada završavaju fakultete.

Reforma u obrazovnog sustavu mora osigurati da osobe steknu znanja i vještine koje društvo i gospodarstvo trebaju, te moraju stvarati poticajnu klimu za poduzetništvo, inovacije, znanost i stvaralaštvo.

Staviti u fokus potrebno cjeloživotno obrazovanje s mogućnošću kontinuiranog usavršavanja, jer većina poslova kojima će se baviti današnji školarci u biti još ne postoje. Zato je taj element prilagodbe, fleksibilnosti i predviđanja ključan.

Oko 67.000 studenata u Hrvatskoj primit će stipendije do kraja 2020. u ukupnoj vrijednosti od pola milijarde kuna. To obuhvaća 50.000 godišnjih stipendija redovnim studentima u nepovoljnom socioekonomskom položaju te 17.000 stipendija za STEM područja.

Kada kažem jednake šanse za sve to znači i jednake prilike za sve hrvatske krajeve.

Stoga smo, i tu posebno želim zahvaliti ministrici Žalac, u mandatu ove Vlade osmislili Projekta Slavonija, koji je instrument čiji će se puni učinci moći rezimirati na kraju mandata naše Vlade. Od alociranih 19 milijardi kuna iz postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira ugovorili smo 8 milijardi kuna odnosno 42% od ukupno raspoloživih sredstava.

Kroz okvir Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, zadnji takav je bio prošlog petka u Belom Manastiru potpisali smo 14 ugovora vrijednih 642 milijuna kuna, ćemo polako slagati mozaik podrške za pet istočnih županija od kojih su četiri na začelju ljestvice razvijenosti hrvatskih županija.

Pravedni radni uvjeti

Kada govorimo o radnim uvjetima, tu prije svega mislim na primjerenu visinu plaća s kojima se može dostojno živjeti. Poanta troškova rada je da mi radimo na konvergenciji. Cilj gospodarske politike Vlade i svih mjera koje poduzimamo jest da plaće budu veće.

Jedno od naših ispunjenih obećanja Vlade bilo je i porezno rasterećenje. To rasterećenje od 1. siječnja 2017. dovelo je do rasta plaća.

U dvije godine, podigli smo minimalnu plaću za 10,2 posto (što je više nego u prethodnih devet godina). U mandatu ove Vlade prosječna neto plaća, kazat ću podatak iz u svibnja, narasla je za 710 kuna, na 6.352 kune. Želimo nastaviti u tom smjeru, osigurati snažniji rast plaća kroz nastavak poreznog rasterećenja gospodarstva.

O tome se upravo sada u Hrvatskom saboru vodi rasprava o paketu nove faze porezne reforme. Sinergijski i konstruktivni pristup svih dionika socijalnog dijaloga, osobito sindikata i poslodavaca, treba pridonijeti smanjivanju nezaposlenosti i zapošljavanju kvalificirane radne snage. Želimo ojačati socijalni dijalog i suradnju s našim socijalnim partnerima kroz redovite mehanizme razgovora koji vodimo.

Socijalna zaštita i uključenost

Kad je riječ o socijalnoj zaštiti i uključenosti želim prije svega upozoriti na dužnost države da štiti i skrbi o onima koji su najugroženiji. Stupanj naše solidarnosti prema njima odraz je naše humanosti kao društva, ali i pokazatelj nacionalne kohezije. Naše domoljublje počinje brigom o našim bližnjima.

Pred Hrvatskom su veliki izazovi radi zaustavljanja nepovoljnih demografskih trendova. To je jedna od najkompleksnijih zadaća i naše Vlade i hrvatskog društva uopće srednjoročno i dugoročno. Za promjenu tih trendova potrebno je, ne samo vrijeme već i sinergijsko djelovanje svih aktera u našem društvu.

Ministarstvo demografije i ostala ministarstva u okviru svojih nadležnosti koja maju zadaću djelovati u tom smjeru napravila su velik iskorak. U tu svrhu povećali smo novčane potpore za rođenje djeteta za 50%, s 2.663 kuna na 3.991 kuna.

Povećali smo limit ukupnog dohotka po članu kućanstva za 40 %, s 1.663 kuna na 2.328 kuna. Time smo krug korisnika ovog pronatalitetnog dodatka proširili na dodatnih 92.000 roditelja i 150.000 djece. To je proširenje od 50% u odnosu na dosadašnji broj korisnika i prvo je povećanje u posljednjih 11 godina.

Povećali smo novčane naknade za nezaposlene roditelje za 665 kn. Rodiljne naknade su povećane za 40% s 1663 kn na 2328 kn mjesečno tijekom prvih 12 mjeseci djetetovog života. Poboljšali smo materijalne uvjete u dječjim vrtićima radi smanjivanja regionalnih razlika u dostupnosti, kvaliteti i cijeni predškolskog odgoja. Do sada su ugovorena ulaganja u 314 dječjih vrtića u iznosu od 117,5 milijuna kuna.

U sljedeće dvije godine 15.000 osoba s invaliditetom imat će usluge osobne asistencije zahvaljujući sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Do sada je provedeno ili se još provodi 887 projekata na području zapošljavanja, socijalnog uključivanja, obrazovanja, dobrog upravljanja i civilnoga društva. Do kraja 2020. godine time bi oko 50.000 nezaposlenih osoba trebalo biti uključeno u programe osposobljavanja koji će podići razinu kompetencija i omogućiti njihovo zapošljavanje.

U skladu s načelima Europskog socijalnog stupa cilj je naše Vlade novim zakonom o socijalnoj skrbi poboljšati kvalitetu života ranjivih skupina naših sugrađana, smanjiti rizike od siromaštva i socijalne isključenosti kao i poboljšati dostupnost socijalnih usluga u svim sredinama.

Važan aspekt socijalne politike odnosi se i na mirovinski sustav. I tu dolazimo do aktualne teme. Teme koja je raspravljana u proteklih nekoliko mjeseci. Sada je ministar Pavić, zajedno sa svojim suradnicima, uputio skupinu zakonskih akata u javno savjetovanje i očekujemo doprinos u ovoj javnoj raspravi svih koji su zainteresirani.

Koji je cilj? Znate i sami da su rashodi mirovinskog osiguranja danas 38 milijardi kuna. To je 10,5% BDP-a, s time se od doprinosa prikupi malo više od polovice, odnosno 21 milijardu kuna, dok je 17 milijardi namireno iz državnog proračuna.

Takvo stanje nije dugoročno održivo i ugrožava mirovinski sustav, tim više što se udio stanovništva starije dobi povećava, životni vijek produžava, a omjer osiguranika i umirovljenika vrlo je nepovoljan. Uz sve to, prosječni mirovinski staž ne prelazi 30 godina. Europski prosjek je 35, u Njemačkoj 37, a tek svaki peti umirovljenik u Hrvatskoj ima puni radni staž. To su činjenice o kojima mi moramo voditi računa.

Stoga moramo tražiti optimalna rješenja, što nije jednostavno, jer treba u takvim ne baš povoljnim uvjetima s jedne strane smanjiti pritisak na državni proračun, a s druge osigurati veće mirovine čiji je udio u prosječnoj plaći danas ispod 40%. Očekujem da ćemo ostvariti one bitne ciljeve, a to su održivost mirovinskog sustava i primjerenost mirovina. Tu očekujem i daljnji doprinos naših socijalnih partnera.

Gospodarski oporavak i rast

Nekoliko riječi o jačanju gospodarstva i ubrzanju gospodarskoga rasta. Nas dosadašnji rezultati mogu ohrabriti. Danas, naše gospodarstvo bilježi snažan rast.

U drugom kvartalu 2018. godine ostvarili smo rast BDP-a od 2,9%, ali na zdravijim osnovama nego ikada prije, ne samo bez zaduživanja već i uz proračunski suficit. Ovdje govorimo o 16. tromjesečju u nizu u kojem bilježimo rast BDP-a i to snažnijem nego u prethodnoj godini kada je BDP rastao 2,5% na godišnjoj razini. Izvoz roba i usluga raste nam za 5,6% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je potrošnja kućanstava rasla po stopi od 3,6%.

Javni dug koji je prije tri godine bio na 85%, danas smo ga smanjili na 76%, i nastavljamo s tim trendom. Kada smo predstavljali strategiju da Hrvatska uđe u eurozonu, vrlo je jasan hodogram da se spuštamo ispod 65% do 2021. godine.

Kad je riječ o apsorpciji europskih sredstava, reći ću da smo mi kada smo krenuli, za ovih sedam godina financijskoga okvira, u listopadu 2016. imali 9 posto ugovorenih sredstava. Danas će taj postotak, prema najrecentnijim informacijama ministrice Žalac, do kraja listopada 2018., doseći čak 53% od ukupne omotnice.

Europski socijalni fond od ukupno 10,7 milijardi eura iznosi 13 milijardi kuna. Tu ćemo isto u listopadu doseći 51%. To su sredstva za obrazovanje, zapošljavanje, socijalnu uključenost, na digitalizaciju, na dobro upravljanje, na socijalne partnere i nevladine udruge. Ta europska sredstva jačaju mehanizme jačanja hrvatskoga društva. Zato su ona važna i zato ih treba iskoristiti.

Reći ću nešto i o blagodatima koje imamo zahvaljujući hrvatskom turizmu. I ove godine značajan udio u pozitivnoj gospodarskoj slici ima i turistički sektor, koji čini petinu bruto domaćeg proizvoda, i u kojemu ćemo i ove godine ostvariti rast od 4 do 5% u odnosu na rekordnu lanjsku godinu, s očekivanim prihodima od 12 milijardi eura. Za koji ćemo prijeći brojku od 100 milijuna noćenja u Hrvatskoj, mjesec dana ranije nego lani. Ova turistička sezona je već sada rekordna, odnosno bolja od lanjske.

Poruka, koju bih ja nazvao porukom dobroga domaćina, je da smo u prošloj godini imali suficit proračuna od 2,7 milijardi kuna. Dakle, proračuna opće države. Sada je, vidjeli ste na sjednici Vlade u Puli financijsko izvješće, 1,6 milijardi kuna suficita samo u prvih šest mjeseci ove godine. To znači da trošimo manje nego što privređujemo. To je jako dobro. To je jedna novost u Hrvatskoj.

Ova porezna reforma, koju sam malo prije spomenuo, praktički će prepoloviti stope poreza na dodanu vrijednost za svježe meso, ribu, jaja, povrće, voće, i pelene za djecu. Pored toga, smanjit će cijene prosječne potrošačke košarice naših sugrađana, a ono što je najvažnije, ukupno rasterećenje za gospodarstvo i kućanstva je iznosit će 6,4 milijarde kuna. To je ozbiljno rasterećenje.

Sve te napore prepoznala je i Europska komisija zahvaljujući kojima je Hrvatska izišla iz postupka prekomjernog deficita, kao i kreditne agencije koje su povisile kreditni rejting na stupanj do investicijskog i to s pozitivnim izgledima. A ti stručnjaci nas prate apotekarskom vagom, paze na svaki detalj i gledaju kako se nosimo s rizicima.

Vlada i druge hrvatske institucije su u protekle dvije godine, uz pomoć europskih fondova, uspješno pridonijele stvaranju pozitivnih pomaka na tržištu rada, napose kroz programe i mjere za zapošljavanje. Ti mehanizmi poluga su kojom, kroz razvoj adekvatnih vještina, možemo usmjeriti sredstva u nove procese koji će omogućiti našem društvu, a napose mladima, prilagodbu digitalizaciji i Četvrtoj industrijskoj revoluciji koja je pred vratima.

Istovremeno kroz provedbu inicijativa poput Europskog stupa socijalnih prava omogućit ćemo da se prilagodba ne odvija pod cijenu smanjenja socijalne sigurnosti i smanjenja kvalitete rada i života. Zadovoljstvo mi je najaviti potpisivanje ugovora iz Europskog socijalnog fonda danas poslijepodne za programe:

Zaželi kroz koji zapošljavamo 7000 žena,

za uključivanje osoba s invaliditetom i marginaliziranih mladih kroz sport dodijelit ćemo 22,7 milijuna kn te ćemo povećati alokaciju na 100 milijuna kuna Središnjem državnom uredu za šport,

također ćemo potpisati pet ugovora produljeni rad vrtića,

dok ćemo pet ugovora potpisati u svrhu jačanja socijalnog dijaloga.

Sve ove reforme su veliki izazov za Vladu, ali hrvatski građani su nam povjerili tu odgovornu i zahtjevnu zadaću i na nama je da je provedemo u djelo. A to se prije svega odnosi na povećanje zaposlenosti i poboljšanje radnih uvjeta, kvalitetno školovanje i zadržavanje naših mladih, te na podizanju životnog standarda svih naših sugrađana. Nastavit ćemo raditi u ovom smjeru vodeći računa na gospodarskom razvoju Hrvatske i dobrobiti svih naših sugrađana."

Uz predsjednika Vlade na konferenciji su bili ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadu Murganić i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.