Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 4. 10. 2018.

Vlada uputila Saboru paket zakona iz resora zdravstva

Na otvorenom dijelu 117. sjednice Vlade raspravljene su 22 točke dnevnog reda, među njima Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti

Ministar zdravstva Milan Kujundžić naglasio je da se ovim zakonom unaprjeđuje primarna zdravstvena zaštita, na način da se redefinira status i pozicija doma zdravlja kao nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Uvodi se načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije, jasnije se zakonski određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite (sustav ordinacija), uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji, uvode se usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.

Osnažuje se preventivna zdravstvena zaštita, rješava se radno-pravni status zdravstvenih radnika - zakupaca u domu zdravlja koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, uređuje se pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti.

"Predlaže se restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava. Već ostvarenim funkcionalnim spajanjem 12 bolnica osigurano je, za nula kuna, od 200 do 250 bolničkih kreveta za palijativno i produženo liječenje", istaknuo je ministar Kujundžić.

Nagrade za natprosječne rezultate u zdravstvenoj djelatnosti

Također ovim zakonom uvodi se i status nacionalne i sveučilišne bolnice, kao i Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost.

Smanjuje se broj agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

"Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping te Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, a Hrvatski zavod za hitnu medicinu poslove Hrvatskog zavoda za telemedicinu", dodao je ministar Kujundžić.

Povoljnije cijene lijekova dostupnije pacijentima

Predstavljajući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, ministar Kujundžić istaknuo je da se planira osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava kroz reguliranje cijena lijekova koji se izdaju na recept.

"Predloženim zakonom uspostavio bi se novi sustav određivanja cijena lijekova na recept, na način da Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđuje najvišu dozvoljenu cijenu lijeka na recept na hrvatskom tržištu, te izračunate cijene redovito objavljuje na svojim mrežnim stranicama", dodao je.

Istodobno bi se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje omogućilo povoljnije ugovaranje cijena lijekova s nositeljima odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, koji bi postali dostupniji pacijentima.

Zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj omogućila bi se, u slučaju potrebe, nabava i kupovina lijeka koji nije stavljen na listu lijekova Zavoda po definiranoj cijeni koja ne smije biti veća od najviše dozvoljene cijene lijeka izračunate od strane Agencije.

Europska baza podataka za medicinske proizvode

Vlada je u Hrvatski sabor uputila i Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (EU), kojim će se uspostaviti stroža kontrola medicinskih proizvoda i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda, a samim time će se povećati razina zaštite javnog zdravlja i sigurnosti za hrvatske građane koji koriste medicinske proizvode i in vitro dijagnostičke medicinske proizvode.

"Utvrđuju se nadležna tijela i njihove zadaće, provođenje nadzora te propisivanje odgovarajućih prekršajnih odredbi kojima se sankcioniranje nepoštivanje odredbi", rekao je ministar Kujundžić.

Jedan od ključnih ciljeva je stvaranje Europske baze podataka za medicinske proizvode (Eudamed) kojom će se povećati dostupnost informacija za javnost i zdravstvene djelatnike te ujedno povećati koordinacija između država članica Europske unije.

Razvoj ruralnog turizma

Ministar turizma Gari Cappelli predstavio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji uređuje način i uvjete pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost.

Osnovne izmjene obvezuju pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (iznajmljivača), koji su ishodili rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu prije 1. rujna 2007. godine, da usklade rješenja s važećim pravilnikom, a u cilju podizanja kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.

Nadalje, daje se mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pored specijalnim bolnicama i lječilištima, i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita. Uređuju se ugostiteljske usluge u domaćinstvu na način da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima samo uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, te se ublažava postupanje turističkih inspektora prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta.

U odnosu na tekst Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su izvjesne razlike koje se, između ostalog, odnose i na ograničenja u pružanju ugostiteljskih usluga na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja utječu na razvoj ruralnog turizma.

"Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu mogu se iznimno pružati usluge za više od 80 izletnika radi organiziranja prigodnih tradicijskih proslava najviše deset puta tijekom kalendarske godine, a ne kao dosad samo pet puta", istaknuo je ministar Cappelli.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić predstavljajući Konačni prijedlog zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece naglasila je da se uređuje postupanje upravnih tijela i sudova u Republici Hrvatskoj u onoj mjeri u kojoj sama Konvencija ostavlja takvo diskrecijsko pravo državama ugovornicama Konvencije.

"Zakon je u najvećoj mogućoj mjeri usklađen s preporukama Haške konferencije za međunarodno privatno pravo", kazala je ministrica Murganić.

Hrvatsko iskustvo iz pregovora s EU pomaže trećim zemljama

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić podsjetila je da je u pregovaračkom procesu za ulazak u Europsku uniju, Hrvatska bila korisnik projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći te je stekla vrijedna znanja i iskustva iz područja usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.

Danas, nastavila je državna tajnica, kao članica Europske unije ima mogućnost prenošenja svojih znanja i iskustava iz područja preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije trećim zemljama putem instrumenata međunarodne institucionalne suradnje odnosno Twinninga i TAIEX-a i projekata tehničke pomoći.

Uspješnom provedbom projekata i korištenjem hrvatske ekspertize, pozicionira se i jača vidljivosti Hrvatske i njenih stručnjaka među državama članicama Europske unije i državama korisnicama. Osim političkog doprinosa, instrumentima međunarodne institucionalne suradnje, odnosno Twinningom i TAIEX-om te projektima tehničke pomoći ostvaruje se i financijski doprinos za državu članicu Europske unije koje sudjeluje u provedbi projekata.

S obzirom na pojačan interes hrvatskih institucija i stručnjaka za sudjelovanjem u novim Twinning i TAIEX projektima te različite modalitete sudjelovanja u navedenim projektima, pristupilo se donošenju posebnog zakona koji će regulirati i standardizirati provedbu projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći. Na taj način će se omogućiti ravnopravno sudjelovanje hrvatskih institucija i stručnjaka u provedbi navedenih projekata, što će pridonijeti učinkovitijoj, učestalijoj i kompetitivnijoj provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje od strane hrvatskih institucija, a samim time i poboljšati korištenje europskih financijskih sredstava.

Vlada odbila Prijedlog za pokretanje povjerenja ministru Kujundžiću

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da Vlada odbija sve navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, istaknuvši da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja ministru zdravstva, koji je predložio 31 zastupnik u Hrvatskom saboru.

"Riječ je o nizu od 26 točaka koje su pripremili kao razloge za iskazivanje nepovjerenja. Mi smo kao Vlada pripremili očitovanje koje je detaljno elaborirano i u cijelost odbijamo prijedlog 31 zastupnika", kazao je premijer.

U Saboru će o ovoj temi govoriti predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar zdravstva Milan Kujundžić.

"Čini se kao da sam naručio ove njihove prigovore, kako bismo na temelju njih reklamirali uspjehe Vlade. Sve što nam oni prigovaraju jesu naslijeđeni problemi od ranije, a mi smo ih otklonili ili ih otklanjamo. Njima je do populizma i igranja, a ne do ozbiljnog razmišljanja o zdravstvenom sustavu", poručio je ministar Milan Kujundžić.

Poljoprivrednici povoljnije do državnog poljoprivrednog zemljišta

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Uredbu o načinu izračuna početne zakupnine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te naknade za korištenje voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture, ocijenivši je iznimno važnom za poljoprivrednike jer uređuje početnu cijenu zakupa poljoprivrednog zemljišta odnosno ribnjaka u državnom vlasništvu.

Početna zakupnina za zakup poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema površini i kulturi katastarske čestice, te jediničnoj zakupnini/ha u kunama za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Hrvatske. Uvećava se za 20 posto ako su katastarske čestice obuhvaćene sustavom javnog navodnjavanja.

Jedinična zakupnina za zakup poljoprivrednog zemljišta prikazana je po županijama, katastarskim općinama i katastarskim kulturama.

Početna zakupnina za ribnjake određena je kao jedinstvena na području Hrvatske i iznosi 100 kuna po hektaru, dok je početna zakupnina za zakup zajedničkih pašnjaka određena kao jedinstvena na području Hrvatske i iznosi 250 kuna po hektaru.

"Mislim da su cijene prihvatljive za hrvatske poljoprivrednike. Na ovaj način pomaže se poljoprivrednicima da dođu povoljnije do državnog poljoprivrednog zemljišta", kazao je Tolušić.

Đuri Đakoviću državno jamstvo od 76 milijuna kuna za očuvanje proizvodnje i radnih mjesta

Vlada je dala suglasnost društvu Đuro Đaković Grupa za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu u iznosu od 95 milijuna kuna, radi provedbe financijske konsolidacije, za obrtna sredstva i restrukturiranje duga.

Također, donesena je i Odluka o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu za kreditno zaduženje društva Đuro Đaković Grupa d.d., Slavonski Brod, u iznosu od 76 milijuna kuna radi provedbe financijske konsolidacije, za obrtna sredstva i restrukturiranje duga.

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta predložilo Ministarstvu financija da se pokrene postupak za donošenje Odluke o izdavanju državnog jamstva, a sve u cilju postizanja održivog modela poslovanja, zadržavanje proizvodnje u Brodsko-posavskoj županiji, te zadržavanje postojećih radnih mjesta.

Cedeviti koncesija za vodu

Vlada je dala i koncesiju društvu Cedevita d.o.o. za zahvaćanje voda namijenjenih za ljudsku potrošnju, uključujući mineralne vode, radi stavljanja na tržište u izvornom ili prerađenom obliku, u bocama ili drugoj ambalaži.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se koncesija daje na rok od 30 godina od dana potpisivanja ugovora o koncesiji, a koncesionar je dužan plaćati naknadu za koncesiju koja se sastoji od jednokratne i godišnje naknade za koncesiju.

Jednokratna naknada za koncesiju iznosi 105 tisuća kuna, a koncesionar ju je dužan platiti u roku od 60 dana od dana potpisivanja ugovora o koncesiji.

Dana je i suglasnost Hrvatskom vaterpolskom savezu za podnošenje kandidature za organizaciju LEN Europskog prvenstva u vaterpolu, koje će se održati u Splitu 2022. godine, sukladno prijedlogu Hrvatskog vaterpolskog saveza od 25. rujna 2018. godine.

Počinju pripreme za sastanak na vrhu Kina +16

Vlada je osnovala Radnu skupinu za pripremu sastanka na vrhu Kina + 16 država Srednje i Istočne Europe, koji će se održati u Hrvatskoj. Predsjedatelj je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić.

Suradnja Kine i 16 država Srednje i Istočne Europe, uspostavljena 2012. u Poljskoj, ima za cilj jačanje političke, trgovinske i ekonomske suradnje i razmjene Kine s državama inicijative, a obuhvaća Bugarsku, Češku, Estoniju, Hrvatsku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Albaniju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju. Promatrači su Austrija, Bjelarus, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska služba za vanjsko djelovanje, Grčka i Švicarska.

Državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić naglasila je da je glavni događaj u okviru suradnje Kine i 16 država Srednje i Istočne Europe na godišnjoj razini sastanak na vrhu, čiji je domaćin predsjednik vlade države članice u kojoj se sastanak na vrhu održava.

Podsjetila je da je na sastanku šefova država i vlada Kine i 16 država Srednje i Istočne Europe, u srpnju u Sofiji, podržana Hrvatska kao domaćin sastanka na vrhu 2019. godine.

Vlada je na sjednici prihvatila i pokroviteljstvo nad konferencijom "Dani regionalnoga razvoja i EU fondova", koja će se održati u Šibeniku, od 4. do 6. listopada 2018. Na konferenciji će sutra sudjelovati i predsjednik Vlade.