Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 19. 10. 2018.

Ojačali smo svoj međunarodni položaj, sljedeći su ciljevi Schengen i Eurozona

Na međunarodnoj konferenciji Hrvatske paneuropske unije »Stoljeće nakon Prvog svjetskog rata: povijesno nasljeđe i perspektive Europske unije« predsjednik Vlade Plenković ustvrdio je da Hrvatska može biti zadovoljna onime što je ostvarila u prvih pet godina članstva u Europskoj uniji

Tom je prigodom poručio da su Hrvatskoj unutar Europske unije najbitnije vrijednosti, pravni okvir i provedba kršćanskog načela solidarnosti kroz sve europske politike, naglasivši pritom da je Hrvatska bitno ojačala svoj međunarodni položaj te sada "svi međunarodni akteri imaju jedan drugačiji pogled na nas".

"Što se tiče svojevrsne spretnosti u pozicioniranju u institucijama, mislim da prepoznajemo teme od strateškog interesa, radimo i angažiramo se na njima", rekao je Plenković.

Schengen i Eurozona

Plenković je naglasio kako Hrvatsku u kontekstu EU-a u narednom razdoblju čekaju četiri izazova: ulazak u schengenski prostor, uz to povezana kriza migracija, uvođenje eura, pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a te Brexit.

"Moramo biti svjesni da onaj Schengen kojemu težimo praktički više nije onaj na koji se mislilo jer je zbog krize doveden u pitanje", kazao je premijer dodavši da Schengen znači kompletnu slobodu bez ikakvih kontrola.

''Sad je to nešto drugo i zato moramo razumjeti da naši napori u ispunjavanju kriterija idu paralelno s jednim procesom reformiranja europskog sustava azila".

Plenković je izrazio uvjerenje da će Hrvatska bez ikakvih dilema do kraja 2019. ispuniti sve tehničke kriterije za pristupanje tom prostoru. Međutim, upozorio je, potom slijedi politička odluka koja ne mora nužno ići lako. Podsjetio je na slučaj Rumunjske i Bugarske koje su prije nekoliko godina ispunile sve uvjete, no i dalje nisu članice.

"Ne kažem da će se nama dogoditi nešto slično, nego da to neće biti tek tako lagana odluka - toga moramo biti svjesni", istaknuo je Plenković.

Govoreći o uvođenju eura, rekao je kako je Hrvatska praktički ispunila sve kriterije iz Maastrichta ili su oni u fazi ispunjavanja. ,,Posljednje ključno ispunjenje, spuštanje javnog duga na oko 60 posto BDP-a ide dobro. Hrvatska je trenutno na 76 posto udjela javnog duga u BDP-u. Do kraja godine to bi trebalo biti 74 posto, a ideja je da 2021. dug iznosi 64 posto BDP-a''. najavio je Plenković.

Zaključio je kako će temeljem analiza stručnjaka iz financijskog sektora ulazak Hrvatske, države koja već i onako ima visoko euroiziranu ekonomiju, biti dobar potez.

Brexit i novi europski proračun

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na temu Brexita kazavši kako se postupno shvaća težina pregovora oko izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU jer takve razgovore dosad nitko nije vodio, pa se sve slaže ispočetka. Naglasio je da se odluka britanskih birača treba poštovati, premda se kampanja za izlazak nije uvijek temeljila na istinama. Dodao je i kako se vidi da su sve perjanice anti-EU kampanje nestale.

,,Oni su svoje odradili, a sad neka drugi kupe ovo što su ostavili", kazao je Plenković i ustvrdio da ni kriva ni dužna premijerka Theresa May sad pokušava počistiti nečiji tuđi nered.

Upozorio je da je potencijalni scenarij u kojem u ožujku iduće godine dolazi do Brexita dogovora iznimno loš, a kako će najgore biti Velikoj Britaniji.

U kontekstu novog višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje do 2027. Plenković je naglasio da će za Hrvatsku u pregovorima biti ključne dvije točke - ostanak pravila da se europska sredstva mogu koristiti do tri godine nakon što su ugovorena, te da se udio nacionalnog sufinanciranja projekata ne podigne s 15 na 30 posto.

To si mogu priuštiti države sa snažnijim ekonomijama i koje su duže u Uniji, no Hrvatska kao nova članica mora i dalje imati neke benefite, istaknuo je Plenković.

"Međutim, više od toga su bitne vrijednosti, pravni okvir i provedba kršćanskog načela solidarnosti kroz sve politike Europske unije. To je temelj našeg rada i to je temelj onog entuzijazma zbog kojeg ste ovdje dugi niz godina", poručio je je Plenković u izlaganju.

Na konferenciji Hrvatske paneuropske unije prisustvovali su predsjednik HPEU-a Mislav Ježić, bivši ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, predstavnici te organizacije iz drugih država jugoistočne Europe, ali i Europe u cjelini, ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, izaslanik predsjednice RH Mate Granić, saborski zastupnik Davor Ivo Stier, europarlamentarci iz Njemačke i Slovačke, predstavnici Zaklade Konrad Adenauer i Zaklade Hans Seidel i drugi.

Politika vlade i HDZ-a u ulozi baštinika paneuropskih ideja

Ministrica Pejčinović Burić u svom je izlaganju naglasila kako su temeljna načela paneuropskog pokreta liberalni konzervativizam, kršćanstvo, društvena odgovornost i europsko-integracijska orijentacija.

"Politika hrvatske Vlade pod vodstvom Andreja Plenkovića i europska politika HDZ-a vide sebe u ulozi baštinika paneuropskih ideja", istaknula je ministrica vanjskih i europskih poslova.

Također je naglasila kako podržava i podupire ulazak u Europsku uniju svih zemalja koje ispunjavaju uvjete.

"Mi se duboko nadamo da će naše predsjedanje 2020. imati jaču poruku onima koji ispunjavaju sve kriterije", rekla je ministrica.

Ustvrdila je kako je jedan od preduvjeta za ulazak BiH u Europsku uniju politička konsolidacija i provođenje potrebnih reformi, a napose ono što je za nas jako važno: jednakopravnost triju konstitutivnih naroda te ostvarivanje ustavnih prava svih građana u BiH.