Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 9. 11. 2018.

Vlada želi obećati manje, a ostvariti više

Proračun temeljimo na rastu BDP-a od 2,9 posto, racionalan je i kvalitetan, ide za tim da realiziramo programske prioritete, da nastavimo fiskalnu konsolidaciju i pošaljemo snažnu poruku da smo Vlada koja zna kako planirati, poručio je premijer Plenković na 124. sjednici Vlade

Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na zbivanja u proteklome tjednu, a govorio je i o rebalansu proračuna za ovu te prijedlogu proračuna za 2019. godinu.

Najprije se osvrnuo na radni posjet Kini ocijenivši ga jako dobrim. Što se tiče političkih razgovora, susret s kineskim premijerom Li Keqiangom nazvao je izvrsnim te podsjetio da se radi o njegovom petom bilateralnom susretu s kineskom kolegom od kada je na čelu Vlade.

„Taj je dijalog vrlo otvoren i vrlo pozitivan, sadržajan i pun razumijevanja te, što je najvažnije, popraćen je s dva ključna elementa. Jedan je da Kina želi unaprijediti gospodarsku suradnju s nama i otvoriti svoje tržište za hrvatske izvoznike, kako bi se izbalansirala trgovinska razmjena s jednim od najvećih globalnih gospodarskih aktera. Drugi je da će Hrvatska na proljeće prvi puta biti domaćin sastanka na vrhu između Kine i 16 država srednje i istočne Europe, gdje ćemo imati i bilateralni posjet kineskog premijera i razgovore s nizom drugih europskih čelnika o svemu onome što može pomoći razvoju hrvatske infrastrukture“, rekao je premijer Plenković.

Veliki interes kineskih tvrtki za ulaganja u Hrvatsku

Govoreći o sastancima koje je u Kini održao s ključnim državnim kompanijama, naveo je vrlo uspješne razgovore s tvrtkama za brodogradnju, za gradnju cesta i mostova, za željeznice te za vjetroelektrane.

Izdvojio je i sjajan susret s predstavnicima Huaweija, koji je svojim utjecajem i veličinom u ICT sektoru na razini Microsofta, a koji želi graditi partnerstvo u procesu digitalizacije hrvatskoga društva i javne uprave. Sve su te kompanije iskazale veliki interes za suradnju s Hrvatskom.

Napomenuo je da su se svi ovi susreti dogodili u vrijeme prvog velikog Expoa kojeg je kineski predsjednik Xi Jinping organizirao i posvetio uvozu u Kinu.

„Tržište od milijardu i 400 milijuna ljudi želi se otvoriti puno više nego što je to bilo do sada što je jedna sjajna šansa za hrvatsko gospodarstvo. Stoga mi je drago da je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organiziran i posebni gospodarski forum na kojem je sudjelovalo više od 100 kineskih partnera i 30-ak hrvatskih“, kazao je.

Uz Peking, hrvatsko je izaslanstvo posjetilo i Hangzhou te Šangaj, gdje je otvoren Ured Hrvatske turističke zajednice, a premijer Plenković naglasio je da je četvrt milijuna kineskih turista ove godine u Hrvatskoj pridonijelo najboljoj turističkoj godini.

„Naš je sveukupni dojam vrlo pozitivan, a sam nastup na šangajskom Expou bio je dobro prihvaćen i zapažen“, poručio je predsjednik Vlade.

Finska podrška inovacijama i mladim poduzetnicima

Potom se osvrnuo na posjet Finskoj, izdvojio je susret s finskim predsjednikom Vlade. Kazao je da je Finska zemlja koja ima izvanredna iskustva u području inovacija i startupova i fokusira se na mlade poduzetnike i inovatore. Dodao je da Finska Hrvatskoj puno pomaže kroz twinning programe podrške provođenju strukturnih reforme. Najavio je da će se u Finskoj za mjesec dana održati skup posvećen startupovima na kojem će sudjelovati hrvatski mladi poduzetnici i inovatori.

S obzirom da je pitanje migracija ponovno izazvalo raspravu u javnosti, što je dovelo do krivih informacija i svojevrsne uznemirenosti, predsjednik Vlade kazao je da je nužno nastaviti davati točne i precizne informacije i ne zbunjivati ljude s netočnim informacijama.

Globalni kompakt nije međunarodni ugovor i nije pravno obvezujući

„Što se tiče Globalnoga kompakta koji se bavi uređenim i zakonitim migracijama, ponovit ću da će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje je koordiniralo njegovu izradu podnijeti izvješće Vladi idući tjedan, kako bi se do kraja rasvijetlila ta tema i objasnilo o čemu se radi. Potom ćemo taj dokument kao informaciju poslati u Hrvatski sabor“, rekao je predsjednik Vlade.

Još je jednom ponovio kako je riječ o dokumentu koji nije međunarodni ugovor i nema pravno obvezujući karakter. Pojasnio je da je riječ o katalogu mjera koji se radio zadnje dvije godine, od Njujorške deklaracije koja je zacrtala put na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2016., na kojoj je sudjelovala predsjednica Republike i predstavnici tadašnje Vlade.

Rad je nastavljen u međuvremenu, a dokument je dovršen u srpnju ove godine i trebao bi se, u političkom smislu, prihvatiti na konferenciji u Marakešu sredinom prosinca.

„Nije riječ o nezakonitim migracijama, nego se on prije svega odnosi na zakonite migracije, a ima i nekih odredbi, primjerice, koje se odnose na kazneni progon krijumčara i ljudi koji koriste ljudsku nesreću ne bi li na njoj profitirali“, poručio je dodavši kako je najbolje da se dokument vrlo transparentno objasni javnosti.

Najvažnija tema na današnjoj sjednici, kazao je premijer Plenković, bit će rebalans proračuna za 2018. i proračun za 2019.

Rebalans proračuna ne povećava rashode

Prije svega je izrazio zadovoljstvo što je Europska komisija u jesenskim prognozama digla svoju procjenu gospodarskoga rasta u Hrvatskoj s 2,6 na 2,8 posto, dodavši da je dobro što procjene Komisije i Vlade konvergiraju, što je to rezultat predvidljivosti onoga što radi Vlada u zadnje dvije godine, među ostalim i držanje limita koji su definirani u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike.

Ocijenio je da su makroekonomski trendovi u dosadašnjem dijelu godine pozitivno utjecali na kretanja proračunskih prihoda. Kako je istaknuo, u odnosu na planirano, veći su prihodi od PDV-a, doprinosa, trošarina i poreza na dohodak.

"Svi ti pokazatelji su dobri i pozitivni i zbog toga ove godine možemo predložiti rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda", naglasio je.

Kao bitan element istaknuo je protestirana jamstava Uljanik grupe, koji će rashodnu stranu proračuna opteretiti i s onim na što se možda nije računalo.

Podsjetio je da je u prvih šest mjeseci proračun bio u suficitu za 1,6 milijardi kuna, kazavši da se taj trend i nastavio te dodao da je ministrima kazao da od svih očekuje vrlo restriktivnu politiku u sljedećih mjesec i pol dana i uštede gdje god je to moguće kako bi do kraja godine proračun bio blizu ravnoteže.

"To je u svakom slučaju naš cilj, a uzimajući u obzir da su jamstva koja će dolaziti nama na naplatu u najvećoj mjeri jamstva koja su davale ranije vlade, a njih je posebno bilo od rujna pa do studenoga 2015. godine", rekao je.

Preraspodjela u okviru rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kazao je, ide u nekoliko bitnih smjerova - na zdravstveni sektor, za unutarnje poslove zbog pitanja migracija, za demografsku politiku, za mirovine, zatim su tu sredstva za kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i regionalni razvoj.

"Čini mi se da smo s ovim rebalansom postigli ono što se u ovom trenutku moglo i što je bilo korisno", ocijenio je, dodavši da što se tiče ESA metodologije, očekuje da će proračunski manjak ove godine iznositi dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a, odnosno točno ono što je Vlada procjenjivala.

Rast gospodarstva, porezno rasterećenje i brže povlačenje europskih sredstava

Zamolio je ministre da unatoč izvanrednoj situaciji u Uljanik grupi naprave dodatne napore i nastave pozitivni trend, jer je to temelj za ostvarivanje ključnih ciljeva ekonomske politike na kontinuiranom smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u, za koji je izrazio nadu da će usprkos Uljaniku do kraja godine biti ispod 75 posto BDP-a.

U vezi prijedloga proračuna za 2019. kazao je da se rast gospodarstva procjenjuje na 2,9 posto, a manjak u proračunu 0,4 posto BDP-a.

"Tu očekujemo da se prihoda strana proračunska bazira na rastu gospodarske aktivnosti, ali i na trećem krugu poreznog rasterećenja", rekao je Plenković i dodao da će značajan učinak imati i povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Proračun racionalan, kvalitetan, održiv i društveno solidaran

"Rashodna strana proračuna određena je jačanju fiskalne održivosti, a želimo provesti one mjere koje su bitne za poticanje razvoja, ali i adekvatnu skrb za za sve slojeve stanovništva. Dakle, ovaj proračun ima i svoju dimenziju društvene solidarnosti jer ne želimo socijalnu frakturu, želimo socijalnu koheziju", poručio je predsjednik Vlade.

Tu je posebno izdvoji 1,2 milijarde kuna više za indeksaciju mirovina, kao i nastavak posvećivanja pozornosti mjerama demografske obnove, prije svega mjerama za populacijsku politiku. Osiguravaju se dodatna sredstva za znanost i obrazovanje. Predviđena su i sredstva za pripremu hrvatskoga predsjedanja Europskim vijećem.

Kao i do sada, Vlada želi, kazao je premijer, obećati manje, a realizirati više. Ambicija je da kod kreditnih agencija Hrvatska dobije još bolju ocjenu i zemlju stave na razinu investicijskog rejtinga.

"Proračun je racionalan, kvalitetan, ide za tim da realiziramo programske prioritete, da želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju i poslati snažnu poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići, kako planirati i kako u konačnici sve proračunske rashode staviti u funkciju gospodarskog rasta i zadovoljavanja glavnih potreba države, ali i društva u cjelini", zaključio je predsjednik Vlade.