Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 30. 11. 2018.

Porast minimalne plaće na 3.000 kn najveće je povećanje od 2008.

Na 128. sjednici Vlade raspravljeno je 39 točaka dnevnog reda, među njima prijedlog Zakona o minimalnoj plaći te Uredba o visini minimalne plaće, kao i prijedlozi Vladinih amandmana i izjašnjenje o amandmanima drugih predlagatelja na prijedlog državnog proračuna za 2019.

Vlada je Saboru uputila i paket zakona vezan uz mirovinsku reformu, Uredbu o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje, kao i Uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila.

Vladina dva amandmana na prijedlog proračuna

Vlada je prihvatila tri amandmana na prijedlog proračuna za 2019. godinu od ukupno 217 podnesenih u Saboru, kao i četiri koja se odnose na izvanproračunske korisnike.

Vlada je dala i dva svoja amandmana na prijedlog proračuna. Ministar financija Zdravko Marić je naglasio da se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita, dakle ne mijenja se ukupni iznos sredstava planiran prijedlogom proračuna.

"Prvi se amandman odnosi na razvoj potpomognutih područja", kazao je Marić.

Pojasnio je da se odnosi na programe lokalne zajednice koji se financiraju kroz stavku kapitalni projekti i predstavljaju podršku gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji potpomognutih područja.

"Budući da je interes lokalne zajednice za provođenje ovakvih projekata jako velik, a u isto vrijeme Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pripremilo je paket zakona koji podrazumijeva i prijedlog zakona o potpomognutim područjima, dakle predlažemo povećanje za ovu namjenu za 14,6 milijuna kuna, pa bi ukupna stavka kapitalni projekt razvoj potpomognutih područja iznosila 94,6 milijuna kuna", obrazložio je.

Drugim Vladinim amandmanom predlaže se preraspodjela 4,1 milijun kuna na Ministarstvo obrazovanja i znanosti zbog osiguranja sredstava za Veleučilište Hrvatsko zagorje - Krapina.

"Preduvjet za realizaciju tog povećanja je prijenos osnivačkih prava na Republiku Hrvatsku", rekao je ministar financija.

Najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008.

Govoreći o Prijedlogu Zakona o minimalnoj plaći predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da su plaće u državnom i javnom sektoru rasle 11,5 posto u mandatu ove Vlade.

"Što se tiče minimalne plaće, donijet ćemo odluku u kojoj ćemo minimalnu plaću, koja danas iznosi 2 751 kunu neto, povećati na 3 000 kuna neto. To je povećanje od 248 kuna, s tim da to znači povećanje u odnosu na 2018/19. od 9 posto. Bruto iznos koji je danas 3 439 bit će 3 750 kuna, odnosno viši 310 kuna", kazao je.

Plenković je naglasio da je ovo najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008.

Uspoređujući s drugim zemljama Srednje i Istočne Europe, Plenković je istaknuo da je prema Eurostatu iz srpnja u Hrvatskoj u tom trenutku minimalna bruto plaća bila 464 eura, a ona je već tada bila veća nego u Bugarskoj gdje je 261 euro, Litvi gdje je 400 eura, Rumunjskoj gdje je 407 eura, Latviji gdje je 430 eura i Mađarskoj gdje je 445 eura.

"Nakon ovog povećanja, minimalna plaća u Hrvatskoj bit će od Nove godine veća nego u Češkoj gdje je 469 eura, Slovačkoj i Poljskoj gdje je 480 eura i Estoniji gdje je 500 eura", izdvojio je.

Dodao je da je poslana važna poruka da Vlada želi dostojanstven život sugrađana koji imaju najmanja primanja.

"Za nas je načelo solidarnosti i društvo u kojemu brinemo o najugroženijima, izrazito važan i bitan aspekt djelovanja. Oko 37 tisuća ljudi ima minimalnu plaću", rekao je.

Podsjetio je pritom da je Vlada u prve dvije godine mandata dva puta povećala minimalnu plaću po pet posto, što je kumulativno 10,25 posto. "Uz dodatnih 3,3 posto povećanja nakon što smo izuzeli prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdane", napomenuo je.

"Prije ovog povećanja, dakle, minimalna je plaća u našem mandatu podignuta za 13,6 posto. To je već do sada bilo najveće povećanje, a s ovim povećanjem ćemo od početka našeg mandata ukupno neto povisiti minimalnu plaću za 504 kune. To je 23,9 posto od početka našeg mandata, skoro za četvrtinu", istaknuo je predsjednik Vlade.

Naglasio je i da se udio bruto minimalne plaće u prosječnoj plaći osjetno povisuje - i to na 44,85 posto u 2019. godini.

Kompenzacijske mjere za poslodavce

Plenković je naglasio da su pritom razmišljali o efektu te odluke na poslodavce. Naglasio je da su predviđene određene kompenzacijske mjere Vlada ne želi da izazov povećanja troškova rada dovede do negativnih posljedica ni za poslodavce niti za zaposlenike.

"Obično se ova minimalna plaća najčešće primjenjuje u tekstilnoj, drvnoj, kožnoj i metalnoj industriji, stoga ćemo u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji su tijekom 2018. imali ugovorenu minimalnu plaću, a od 2020. će ta olakšica biti smanjena za pola", istaknuo je.

Pojasnio je da je Vlada osim fiskalne olakšice pripremili i paket mjera usmjerenih na očuvanje radnih mjesta, a to znači da će u slijedećoj godini omogućiti korištenje do 1,5 milijuna kuna potpora malih vrijednosti, a u 2020. financijski izdašnije potpore radi očuvanja i otvaranja novih radnih mjesta.

"Ovime smo poslali važnu poruku da želimo dostojanstven život i naših sugrađana koji imaju najmanja primanja jer je za nas načelo solidarnosti i društvo u kojem brinemo za one koji su najugroženiji izrazito važan aspekt djelovanja", zaključio je premijer.

Paket mjera za očuvanje radnih mjesta

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić istaknuo je kako je povećanje minimalne plaće na 3 tisuće kuna neto velik iskorak koji će osigurati dostojanstveniji život za 37 tisuća radnika na minimalnoj plaći.

"Ukupno je to povećanje minimalne plaće za 504 kune u mandatu ove Vlade. U pola mandata povisili smo ju gotovo dvostruko više nego prethodna Vlada", dodao je.

Pripremljen je i paket mjera za očuvanje radnih mjesta. Poslodavcima će se 2019. omogućiti potpore do milijun i pol kuna, a od 2020. i izdašnije potpore za očuvanje i otvaranje radnih mjesta.

"Tom balansiranom politikom želi se građanima na minimalnoj plaći osigurati dostojanstveniji život, a poslodavcima osigurati konkurentnost da ne dolazi do otpuštanja", poručio je.

Dodao je da će Hrvatska tako od 1. siječnja iduće godine imati veću minimalnu plaću od devet zemalja EU.

Uravnotežen sustav s većim mirovinama

Vlada je Saboru uputila i konačne prijedloge izmjene šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja. Riječ je Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakonu o dodatku na mirovine, Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakonu o dodatku na mirovine, Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj mirovinske reforme imati uravnotežen sustav s većim mirovinama i osiguranim prosperitetom budućim generacijama, a smatra da je Vlada u postojećim gospodarskim i financijskim okvirima pronašla optimalna rješenja.

Riječ je o jednoj od ključnih strukturnih reformi, naglasio je premijer i podsjetio kako je jedan od najvećih izazova mirovinskog sustava to što prosječan umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža.

"Samo 30. Da smo u Njemačkoj, rekli bi 37 ili 38. To je bitna razlika", rekao je dodavši kako je posljedica toga deficit od 17 milijardi kuna, kao i da samo 19 posto umirovljenika ima puni radni staž.

Predstavivši najvažnije točke mirovinske reforme, premijer je posebno apostrofirao "mjeru demografskog karaktera" kojom se svim majkama, kada ispune uvjete za mirovinu, za svako rođeno i posvojeno dijete dodaje šest mjeseci stvarno ostvarenom stažu.

"Time se njihove mirovine povećavaju u prosjeku za dva posto", istaknuo je Plenković te ocijenio kako je riječ o vrlo konkretnoj i dobroj mjeri. Nju može ostvariti i otac ako je iskoristio pretežni dio dodatnog porodiljnog dopusta, odnosno više od dva mjeseca.

Predsjednik Vlade ističe da će se odlazak u mirovinu sa 67 godina početi primjenjivati od 2033. godine, a naglašava i da se smanjuje penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno.

"Vodili smo računa i o umirovljenicima s najnižom mirovinom, njih je trenutno 245.990 s prosječnim iznosom od 1518 kuna. A ta mirovina će se od 1. srpnja iduće godine povećati za 3,13 posto", naglasio je.

Premijer je istaknuo da se vodilo računa i o osobama s invaliditetom jer se proširuje krug onih kojima se vrijeme povedeno na radu računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, a korisnicima drugog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto ili mirovinu iz oba obavezna stupa.

Drugi mirovinski stup će se ojačati, a ne ukinuti

"Ovim rješenjem želimo ojačati drugi mirovinski stup", naglasio je Plenković otklanjajući teze o ukidanju drugog stupa.

Izdvaja i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje čime će se, naglašava, povećati sredstva za mirovine.

"Mislim da smo postigli dobar kompromis. Pozitivan učinak ove reforme će biti 11,3 milijarde kuna na državni proračun do 2040. godine", poručio je.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić također naglašava da su ciljevi reforme osiguravanje većih mirovina umirovljenicima i financijska stabilnost mirovinskog sustava, kao i ispravljanje određenih nejednakosti među generacijama unutar mirovinskog sustava.

"Intenzivno smo slušali stručnu javnost, klubove zastupnika, oporbene prijedloge. Smatramo da smo dali maksimum unutar ovih okvira i zadanih ciljeva da još dodatno oplemenimo i poboljšamo prijedloge zakona koji idu u drugo čitanje u Sabor", kazao je.

Pojašnjava da će ublažavanjem penalizacije umjesto sadašnjih 20,4 posto za pet godina odlaska u prijevremenu mirovinu umanjenje sada biti 18 posto.

Najniže mirovine 6 posto veće iduće godine

Sveukupno, rekao je Pavić, sadašnjim umirovljenicima omogućavamo veće mirovine za 3 posto temeljem usklađivanja mirovina, kao i povećanje najnižih mirovina za dodatnih 3,13 posto, odnosno korisnici najnižih mirovina mogu očekivati 6 postotno povećanje mirovina sljedeće godine.

Vlada je, sukladno zaključku iz kolovoza o smanjenju broja agencija, zavoda i fondova Vlada, sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedloge izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite, Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i Zakona o protuminskom djelovanju, kojima se predlaže da MUP preuzme poslove Državne uprave za zaštitu i spašavanje, odnosno Državnoga zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Hrvatskog centra za razminiranje.

U Sabor su upućene izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojima se predlaže da od 1. siječnja iduće godine s radom prestane Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.

Također su u Sabor upućene izmjene Zakona o regionalnom razvoju, kojima se predlaže da s radom prestane Agencija za regionalni razvoj, čije bi poslove preuzelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Radi ponovnog osnivanja Državnoga inspektorata koji će, radi učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, objediniti inspekcije koje trenutno postoje u više ministarstva, Vlada je u Sabor uputila i izmjene Zakona o zaštiti zraka kojima se uređuje prenošenje inspekcijskih poslova koje obavlja inspekcija Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Spriječit će se dodatni troškovi za poduzetnike

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, istaknuvši da je glavni cilj ukidanje tzv. licenciranja računovođa, odnosno brisanje dijela odredbe članka 7. stavka 4. Zakona o računovodstvu, koja je trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine, čime će se spriječiti dodatni troškovi poduzetnika u vidu povećanja cijena usluga licenciranih računovodstvenih servisa.

"Takvim rješenjem spriječit će se dodatni troškovi koji bi se u vidu povećanja cijena usluga licenciranih računovodstvenim sredstava neminovno prelili na mikro i male poduzetnike koji čine najveći dio tržišta", pojasnio je ministar Marić.

Kazao je i da će određene kategorije poduzetnika postati subjekti od javnog interesa, a radi usklađenja s odredbama važećeg Zakona o reviziji koje tim subjektima propisuju obvezu ugovaranja zajedničke revizije.

Ministar je istaknuo da se omogućavaju dodatna administrativna rasterećenja poduzetnika na način da im se omogući pretvaranje papirnatih knjigovodstvenih isprava u elektroničke isprave, radi njihovog čuvanja i arhiviranja.

350 milijuna kuna manje poreznog opterećenja za građane

Prihvaćena je Uredba o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje kojom se predviđaju više trošarine na duhanske proizvode od važećih.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić obrazložio je da maloprodajna cijena cigareta ne bi smjela poskupiti za više od dvije kune po kutiji.

Ovom se uredbom utvrđuje da će specifična trošarina s trenutnih 310 porasti na 335 kuna za tisuću komada cigareta, a proporcionalna trošarina ostaje ista, na 34 posto od maloprodajne cijene cigareta.

Minimalna trošarina na cigarete povećava se za 59 kuna, sa sadašnjih 696 kuna na 755 kuna za 1000 komada cigareta.

Uredbom se propisuje da trošarina na sitno rezani duhan za savijanje cigareta iznosi 600 kuna za jedan kilogram, kao i na ostali duhan za pušenje.

Također, Vlada je prihvatila Uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila.

Državni tajnik Zrinušić pojasnio je da suština izmijenjene uredbe da se smanji opterećenje na vrijednosnu komponentu i da se uvede porezno opterećenje na emisiju CO2 po prijeđenom kilometru.

"Cijela ova inicijativa ide prema tome da se smanji vrijednosna komponenta i da se smanji porezno opterećenje na motorna vozila koja kupuju naši građani. U ovoj fazi, predviđeno prosječno smanjenje je 6,8 posto ili oko 97 milijuna kuna, ako se nastavi dosadašnji trend kupnje motornih vozila, a ukupno na godišnjoj razini, koju smo započeli izmjenom uredbe 12. siječnja ove godine, to bi bilo oko 350 milijuna kuna manje poreznog opterećenja za naše građane", pojasnio je Zrinušić.

Financiranje izgradnje državnih cesta

Dana je suglasnost, kao i državno jamstvo društvu Hrvatske ceste d.o.o., za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, radi financiranja projekata izgradnje državnih cesta.

Ministar mora, prometa i infrastrukture pojasnio je da je riječ o dobivanju suglasnosti na izmijenjene uvjete Ugovora o kreditu sklopljenog između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i društva Hrvatske ceste d.o.o. od 14. listopada 2015. godine u iznosu od 720,9 milijuna kuna.

S obzirom da društvo Hrvatske ceste d.o.o. neće biti u mogućnosti povući ukupan iznos navedenog kredita, zatražilo je izmjenu uvjeta iz Ugovora o kreditu, nakon čega je Hrvatska banka za obnovu i razvitak ponudila izmjenu uvjeta koji su povoljniji za korisnika kredita i to u smislu povećanja broja korištenja kredita s dosadašnjih 40 na 60 korištenja kao i smanjenje kamatne stope s 4 posto koja i promjenjiva) na 2,5 posto godišnje i to fiksno. Također, prolongira se početak otplate kredita s 31. ožujka 2019. godine na 31. ožujka 2022. godine, te se smanjuje broj rata sa 60 tromjesečnih na 48 tromjesečnih.

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad izložbom "Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991–2000.", koja će održati New Yorku 17. prosinca 2018.

Izvor: Hina / Vlada