Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 4. 12. 2018.

Povezujemo inovacije i gospodarstvo te idemo ukorak s digitalizacijom

Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je Poslovni forum »Inovacijama do konkurentnosti« koji se održava u sklopu sastanka na vrhu Srednjoeuropske inicijative u Zagrebu

Na početku izlaganja zahvalio je suorganizatorima, predsjedniku Hrvatske gospodarske komore Luki Buriloviću i ministru gospodarstva Darku Horvatu, te istaknuo važnost tema inovacija i konkurentnosti koje se prožimaju kroz sve međunarodne političke i gospodarske skupove.

"Konkurentnost prije svega znači sposobnost nekog društva da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnoga tržišta, a da istodobno zadrži i dugoročno poveća realni dohodak stanovništva", rekao je Plenković, dodavši da je to cilj gospodarskih politika svih država koje žele napredak, gospodarski rast i bolji životni standard njihovih građana.

Bolji rezultati u izvozu i gospodarskom rastu

"One države koje se bolje prilagođavaju ubrzanim promjenama na tržištima, koje idu u korak s tehnološkom revolucijom, koji prate digitalno društvo i digitalnu ekonomiju ostvaruju bolje rezultate i u izvozu i gospodarskom rastu njihovih zemalja", napomenuo je predsjednik Vlade Plenković te istaknuo da upravo inovacije, u uvjetima konkurencije u ravnopravnim tržišnim uvjetima, smanjuju troškove proizvodnje i administracije, povećavajući istodobno produktivnost, kvalitetu i sigurnost proizvoda i usluga.

Dodao je kako je odgovornost na državama da prate i prepoznaju te trendove, da osiguravaju kvalitetan zakonski okvir koji će poduzetnicima omogućiti da budu bolji od njihovih konkurenata na otvorenom tržištu.

Duga i bogata tradicija u inovacijama

Predsjednik Vlade podsjetio je na dugu i bogatu hrvatsku tradiciju u inovacijama – od Fausta Vrančića, Franje Hanamana, neizostavnog Nikole Tesle, pa sve do današnjih dana i inovacija koje su Hrvatsku stavile na kartu digitalnih zemalja. "Sve ono što u razvoju električnih automobila na tržištu radi kompanija Rimac automobili, pokazuje da Hrvatska i dalje slijedi tradiciju svojih velikih inovatora", kazao je Plenković, istaknuvši iznimnu važnost da inovatori ne budu prepušteni sami sebi, nego da država, odnosno Vlada svojim inicijativama vidi inovacije kao alat koji jača konkurentnost gospodarstva i ulaže napore u njihovo poticanje.

"Stoga smo u suradnji s poslovnom zajednicom i sa znanstveno-istraživačkom zajednicom kroz investicijski trokut između onoga što radi država - institucije, akademska zajednica i gospodarstvo - nastojali ostvariti nužnu sinergiju kojom se uspostavlja infrastruktura koja će osigurati i porast inovacija i njihov razvoj te pružiti nove šanse za naše gospodarstvo, ali i za gospodarstvo nama susjednih, partnerskih i bliskih zemalja", rekao je Plenković.

Važnost tržišne komercijalizacije

Istaknuo je važnost tržišne komercijalizacije svega onoga što prođe kao izum, jer jedino tako ima smisla i ostvaruje svoju svrhovitost.

Zbog toga, rekao je, Hrvatska u kontekstu članstva u Europskoj uniji i aktivizma u okviru drugih međunarodnih organizacija, usklađuje svoje nacionalne ciljeve s onim što smo, u kontekstu Europe 2020. u pogledu istraživanja, razvoja i inovacija, postavili na razini Europe.

"Hrvatska ima strategiju pametne specijalizacije za razdoblje od 2016. do 2020., ima strategiju poticanja inovacija te nastoji u provedbi ove dvije strategije investirati odgovarajuća sredstva i kroz europske fondove kako bismo ih namijenili velikim te malim i srednjim poduzećima i znanstvenim zajednicama", kazao je Plenković, dodavši kako je ukupan iznos tih sredstava oko milijarda eura.

Inovacijski sustav mapiran, precizno utvrđen i izravno povezan s gospodarstvom

Predsjednik Vlade rekao je da je inovacijski sustav prvi puta precizno utvrđen i izravno povezan s gospodarstvom i ulogom koju ima u povećanju standarda i BDP-a, istaknuvši da javni novac želimo ciljano usmjeriti na područja od nacionalnoga interesa. "To su zdravlje, bioekonomija, promet, energetika, logistika, sigurnost, ulaganja u obrazovni sustav, osobito STEM područje", naveo je premijer.

"Raspon poticajnih mjera koja su na raspolaganju poduzetnicima značajan je, te sada potičemo projekte u svim fazama razvoja od malih startup kompanija, pa sve do velikih poduzetnika - poreznim olakšicama i ulaganjima u istraživanje i razvoj", kazao je Plenković te dodao da poticajne mjere ne diskriminiraju poduzeća niti po veličini niti po vlasništvu te da na institucionalnu pomoć države mogu računati i ulagači izvan Hrvatske.

Predsjednik Vlade pojasnio je načine davanja potpora za znanstvenoistraživačke aktivnosti kroz porezne olakšice.

"Sve ovo zbiva se u kontekstu digitalizacije društva, poslovanja i gospodarstva. Na osnovama investicija, konkurentnosti, inovacija i digitalizacije, sadržan je cijeli sukus 4. industrijske revolucije u kojoj se nalazimo", naglasio je predsjednik Vlade.

Ukorak s digitalizacijom

Istaknuo je da hrvatska državna uprava na svim razinama ide u korak s digitalizacijom. "Kontinuirano širimo broj e-usluga, to osjećaju i poduzetnici i građani. Vjerujemo da će kroz nekoliko godina ta kultura i kontekst digitalnoga korištenja svega onoga što nam je dostupno, a time znatno brže i racionalnije , a u konačnici i jeftinije, biti način djelovanja u svim sferama društva", naglasio je.

Napomenuo je da, radi unapređenja hrvatske znanosti, osnivamo i 13 centara izvrsnosti, kojima je dodijeljeno više od 370 milijuna kuna.

"Hrvatska godišnje daje 3.400 STEM stipendija, do 2023. bit će ih 17.000, ukupne vrijednosti 186 milijuna kuna. Time se potiče kvalitetno obrazovanje, a mladima želimo pružiti šanse da s naučenim mogu ići na naše tržište rada, biti konkurentni, a nadamo se, temeljem prihoda i njihove kreativnosti i poduzetništva, i donositi odluke da ovdje ostaju i bore se za svoju egzistenciju i interese te na taj način pridonose ukupnom razvoju hrvatskoga društva", naglasio je predsjednik hrvatske Vlade.

Uspješno korišten transfer znanja i iskustva

Na kraju uvodnog izlaganja, Plenković je podsjetio da je Srednjoeuropska inicijativa u trenutku osnivanja, 1989. godine, spojila četiri različita kruga – "Italiju, koja je bila članica NATO-a i Europske zajednice, Austriju, koja je bila neutralna, Mađarsku koja je bila članica Varšavskog pakta i ondašnju SFRJ koja je bila nesvrstana".

"Taj kontekst prijelomne '89. je u ovih 29 godina doživio veliku tranziciju. Srednjoeuropska inicijativa se od kvadrilaterale proširila na 18 zemalja. Mnoge su zemlje, uključujući i Hrvatsku, koristile transfer znanja i iskustva te projektno orijentiranu suradnju koja se često sufinancirala kroz EBRD, da unaprijede svoje gospodarstvo i potaknu svoj put prema članstvu EU", kazao je premijer.

Uz iskustva koja Hrvatska ima, premijer Plenković poručio je da treba staviti naglasak i na dodanu vrijednost – pomoć državama pred kojima su ciljevi i ambicije za članstvom u EU još uvijek na dnevnom redu.