Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 4. 12. 2018.

Želimo da INA funkcionira i da bude više povjerenja među dioničarima

Po svršetku sastanka na vrhu Srednjoeuropske inicijative predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u središnjem Dnevniku HRT-a

U razgovoru s novinarom HRT-a Damirom Smrtićem, premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatska imala priliku predsjedati Srednjoeuropskom inicijativom cijelu proteklu godinu, a kruna tog predsjedanja bio je summit u Zagrebu.

Sigurnost, gospodarska suradnja, migracije, proširenje EU-a i druge aktualne teme

"Teme su bile sve ono što je u ovom trenutku aktualno na prostoru Srednje i Istočne Europe, posebno migracija gdje svi imamo zajedničke ciljeve. Brojne zemlje članice inicijative izložene su problemu ilegalnih migracija. Želja je regulirati zakonite migracije i zajednički raditi na sprječavanju nezakonitih migracija, uz potporu onome što se radi na razini Europske unije, a to je traženje rješenja tamo gdje problem nastaje, u nestabilnim državama s ratom i siromaštvom. Potrebna je zajednička cjelovita vanjska sigurnosna politika koja može prevenirati ove krize", naglasio je predsjednik Vlade.

Kazao je da je cjelokupni dojam o summitu jako dobar za Hrvatsku, naglasivši da 18 zemalja koje su sudjelovale na summitu u vanjskotrgovinskom smislu čine 55% trgovinske razmjene Hrvatske.

Podrška summita teritorijalnom integritetu Ukrajine

Na upit o poruci koja je Ukrajini upućena sa summita SEI-ja, u kojoj se podupire njezin teritorijalni integritet, predsjednik Vlade je pojasnio je kako je vrlo precizno formuliran stav o situaciji u Ukrajini.

"Može se sažeti u tri temeljne poruke – prvo, smatramo da je došlo do kršenja međunarodnoga prava, Druga poruka je bila da želimo da Rusija pusti uhićene mornare ukrajinske mornarice i vrati tri broda. I treća je poruka da sve zemlje Srednjoeuropske inicijative poštuju teritorijalni integritet Ukrajine koja je članica ove organizacije ", pojasnio je predsjednik hrvatske Vlade.

Unapređenje odnosa s Mađarskom

Upitan o dolasku mađarskog premijera, i "trnu pod noktom" koji je Orban spomenuo, predsjednik Vlade kazao je da ponajprije smatra jako dobrim to što je Orban jučer došao u službeni posjet, dodavši da je time poslana snažna poruka.

"Prije svega, ovo je rezultat našeg dijaloga koji se odvija svaka dva do tri mjeseca, ovisno o sastancima Europskoga vijeća. Želja je obiju država unaprijediti međusobne odnose. Sve što u hrvatsko-mađarskim odnosima u posljednjih nekoliko godina nije dobro, vezano je za odnos INA – MOL, bez obzira o kojim aspektima govorimo – o upravljačkim, financijskim, pravnim problemima ili nekim drugim procesima koji su pred hrvatskim sudovima. Mi smo ostali pri svojim pozicijama, da želimo da drugi elementi naših odnosa, primjerice, trgovinska razmjena koja je veća od dvije milijarde eura - bude ono na što se možemo pozitivno fokusirati. Tu su i velik broj mađarskih turista koji dolaze u Hrvatsku, prekogranična suradnja, bolja prometna povezanost, željeznički i cestovni pravci, granični prijelazi, te zaštita manjina. Ideja je bila da stavimo na stol sve ono što je dobro, da na tome radimo naglasak, a da pokušamo riješiti problem INA-MOL-a. Naravno da je Orban mislio na odnos INA-MOL", rekao je Plenković.

Otkup dionica INA-e, LNG na Krku

Na pitanje o otkupu dionica INA-e, predsjednik Vlade kazao je da je u vezi s time najvažnija cijena.

"Riječ je o velikom projektu evaluacije vrijednosti, a potom i postizanja dogovora. U ovom trenutku, prilično smo daleko od viđenja koliko bi to moglo koštati, i kada dođe vrijeme da približimo stavove, ta će se tema aktualizirati. Do tada želimo da INA funkcionira dobro i da odnosi dioničara budu mnogo bolji, s većim povjerenjem i većom učinkovitosti poslovanja", poručio je Plenković.

Dodao je da je Hrvatska i dalje zainteresirana za projekt LNG terminala te da cijeli projekt ukapljenog prirodnog plina na Krku vrijedi oko 230 milijuna eura, od čega 101 milijun iz Fonda za povezivanje Europe koji je dala Europska komisija.

"Sada govorimo o zakupu plina koji bi dolazio, ne samo od hrvatskih pravnih subjekata, jer je za Hrvatsku ta količina od 2,5 mlrd kubika - prevelika. Da bi projekt bio financijski isplativ i funkcionalan, bitno je da i druge zemlje u tome participiraju. Upravo na tom tragu vodimo razgovore s Mađarskom, ali i s drugim zemljama. Vjerujem u dobar rezultat, jer bi upravo taj projekt mogao Hrvatsku u sasvim drugom kontekstu staviti na energetsku kartu Europe", kazao je Plenković.

Ministar financija, kao ni bivša potpredsjednica Vlade nisu bili u sukobu interesa

Predsjednik Vlade odgovorio je i na pitanje o sudbini Zdravka Marića nakon odluke Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa da su on i Martina Dalić povrijedili načela obnašanja javne dužnosti.

"Faktično, niti za bivšu potpredsjednicu Vlade, niti za ministra financija uopće nije bilo govora o sukobu interesa, niti se Povjerenstvo time bavilo. Ono se bavilo načelima djelovanja dužnosnika. Njihov je stav takav kakav su jučer većinski iskazali, a što se mog osobnog stava tiče, mislim da do toga nije došlo. Što se tiče statusa ministra, on je, kao i do sada, ministar u Vladi. Vodite računa da ni prema postojećem zakonu Povjerenstvo nema ovlasti niti za preporuke koje bi sugerirale da netko napusti svoju dužnost. Tako nešto je postojalo u zakonu, ali je Ustavni sud sam ukinuo te odredbe.

Iznenadit ćete se kad pogledate na čiju inicijativu", upozorio je Plenković.

Zakon o udžbenicima u srijedu na sjednici Vlade, kako je i planirano

Na pitanje o Zakonu o udžbenicima, premijer Plenković rekao je da je taj zakon bio planiran da bude danas na sjednici Užeg kabineta te sutra na Vladi.

"Upravo smo imali raspravu o tome i zakon će, kao što je bilo i predviđeno, sutra biti na Vladi, ide u drugo čitanje i o njemu će se raspravljati i u Hrvatskome saboru", poručio je Plenković.

Najavio je da za četvrtak i sjednicu Vlade u Karlovcu s nizom tema vezanih za Karlovačku županiju, a slijede i Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o slivu rijeke Kupe te niz zakona koje je pripremila ministrica Murganić i drugi brojni projekti za županiju.

Čestitke sjajnom Luki Modriću

Premijer Plenković na kraju je još jednom čestitao Luki Modriću na osvajanju Zlatne lopte za najboljeg nogometaša svijeta.

"Sve čestitke Luki Modriću, mladići su sjajni i učinili su čudo za Hrvatsku, a što se tiče globalne promidžbe i imidža zemlje, nema te PR aktivnosti koja će to bilo kada nadomjestiti", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

"Ispada da kad god Hrvatska predsjeda Srednjoeuropskom inicijativom, naši nogometaši ostvaruju spektakularne rezultate: 1998. smo imali predsjedanje – bila je bronca u Francuskoj, 20 godina kasnije srebro u Rusiji, tko zna, možda 2038. kad Hrvatska bude predsjedala SEI-jem, naši osvoje zlato", poručio je Plenković.