Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Davos | 25. 1. 2019.

Hrvatska domaćin summita EU-a i država jugoistoka Europe 2020.

Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu premijer Plenković sudjelovao je u panelu »Stvaranje snažnog partnerstva za rast i mir na zapadnom Balkanu« s naglaskom na regionalnoj stabilnosti, jačanju trgovinske razmjene te udjelu u četvrtoj industrijskoj revoluciji

Za novinstvo je izjavio da je u raspravi naveo tri ključna aspekta. Prvi je da današnji lideri država članica Europske unije moraju jako dobro razumjeti što se zbivalo na prostoru istočno od Hrvatske tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća da bi dokraja shvatili zašto su ovakvi odnosi među državama ili unutar država danas. Premijer Plenković ocijenio je to preduvjetom za bolje razumijevanje i angažman.

Drugi aspekt je da zajednički napori međunarodnih institucija moraju biti komplementarni u smislu gospodarskoga ulaganja, financijske pomoći, bolje povezanosti i jačanja infrastrukture i modernizacije susjednih zemalja kako bi išli u korak s četvrtom industrijskom revolucijom.

Treći, najvažniji aspekt, kazao je premijer, je najava da će Hrvatska biti domaćin sastanka na vrhu EU i država jugoistoka Europe u svibnju 2020, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Unijom.

„Želimo napraviti svojevrsni hodogram aktivnosti koji treba omogućiti i jasnu perspektivu proširenja, a isto tako i jasnog ispunjavanja kriterija za sve Hrvatskoj susjedne države“, poručio je.

Centar za četvrtu industrijsku revoluciju

Novinare je zanimalo je li u raspravi bilo riječi o centru za četvrtu industrijsku revoluciju, koji se, prema najavama sastanka na vrhu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma u listopadu 2018. u Ženevi, treba graditi u regiji.

Predsjednik Vlade kazao je da je Hrvatska još tada iskazala interes za taj centar, ali u ovom trenutku još nema odluke Svjetskog gospodarskog foruma.

„Naša spremnost je apsolutno ponovljena i danas. Pozvat ćemo kolege iz Svjetskog gospodarskog foruma da u travnju dođu u Dubrovnik, kada je Hrvatska domaćin summita Kina+16. Tada će u okviru političkih aktivnosti biti i jedan veliki gospodarski forum i želimo da oni vide i tu dimenziju odnosa“, kazao je.

Najavio je da će na margini summita 2020. u Zagrebu upravo Svjetski gospodarski forum organizirati jedan događaj s ciljem povećanja investicija i razvoja zemalja jugoistoka Europe.

Hrvatska nedvojbeno poštuje teritorijalnu cjelovitost BiH

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas i s predsjedateljem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem, što je bila prigoda za prvi susret nakon izbora u Bosni i Hercegovini.

Kazao je da su razgovarali o tri ključne teme. Prva je proces formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, a zatim i rješavanje pitanja izbornoga zakona.

„Tu je pozicija Hrvatske vrlo jasna. Smatramo da je jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini ključna za dobro funkcioniranje države i njenih institucija“, poručio je.

Treća tema bila je podrška Hrvatske europskom reformama u Bosni i Hercegovini, koja je u ovom trenutku u fazi pripremanja završnih dopunjenih odgovora na upitnik Europske komisije.

„Iskazali smo otvorenost da nastavimo dijalog“, kazao je premijer Plenković.

Naglasio je da Hrvatska prije svega želi mir i stabilnost u svom susjedstvu te dodao da ne gleda blagonaklono na bilo koju inicijativu koja može dovesti do destabilizacije.

„Prije svega želimo visoki stupanj odgovornosti svih aktera. Daytonsko-pariški mirovni sporazum je okvir koji je bio rezultat, nažalost, agresije i rata u Bosni i Hercegovini, bio je dogovor i aktera toga vremena, ali i tadašnje međunarodne zajednice. On je, između ostaloga, i ustav Bosne i Hercegovine“, rekao je.

Ono što slijedi prema Europskoj uniji, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, je funkcionalnost, ravnopravnost i mogućnost da se ostvare reforme za kvalitetniji život svih građana BiH.

„Hrvatska nedvojbeno poštuje teritorijalnu cjelovitost i integritet Bosne i Hercegovine“, naglasio je.

Važno da Agrokor funkcionira na tržišnim osnovama

Na pitanje novinara premijer Plenković osvrnuo se i na jučerašnju najavu potpredsjednika Sberbanke o prodaji 39 posto udjela u koncernu Agrokor.

Podsjetio je da je Sberbank u Agrokor došla s aspekta vjerovnika te nagodbom postala jedan od suvlasnika. „Nema neke dugoročne strateške logike da netko tko se bavi bankarskim poslom bude i dio vlasništva kompanije koja se bavi poljoprivredom, hranom ili maloprodajom“, kazao je Plenković i dodao da trenutno o detaljima te najave nema dodatnih saznanja.

Važnim je istaknuo da se nagodba provede do kraja i da kompanija funkcionira na tržišnim osnovama.

„Najvažnije je da su ljudi zaposleni, da partneri i OPG-ovi funkcioniraju, bez troška za državni proračun. To je bio cilj i to se ostvarilo“, poručio je.

Treba učiniti sve da se izbjegne neuređeni Brexit

Predsjednik Vlade sastao se danas u Davosu i s irskim premijerom Leom Varadkarom te švicarskim predsjednikom Ueliem Maurerom.

S irskim premijerom razgovarao je o procesu Brexita. Kazao je kako bi najgori scenarij bio da dođe do tzv. neuređenog Brexita, odnosno da se preko noći raskinu sve pravne veze između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, što bi bez ikakve dileme ostavilo pravnu nesigurnost i negativne posljedice i za gospodarstvenike i za građane.

„Treba učiniti sve da se to izbjegne“, naglasio je.

Dodao je da Irska ima određene zahtjeve, a to je prije svega tzv. backstop varijanta da nema tvrde granice između Irske i Sjeverne Irske, što im je od vitalnog nacionalnog interesa.

S irskim premijerom Varadkarom, kazao je na pitanje novinara, danas nije posebno razgovarao o hrvatskim radnicima u Irskoj, s obzirom da je to bila tema razgovora tijekom posjeta irskog premijera Hrvatskoj u srpnju prošle godine.

„Međutim, općenito pitanje slobode kretanja ljudi je ono što se mora kontekstualizirati. Jedina zemlja koja u ovom trenutku još drži prepreke za naše državljane je Austrija, a i to će isteći za godinu i pol dana. Na nama je da stvaramo kvalitetne preduvjete da naši ljudi imaju veće plaće“, rekao je predsjednik Vlade.

Dodao je da će uskoro stići potvrda da su sada prosječne plaće iznad 6.200 kuna.

„Ostvarujemo napredak u smislu da ljudi nalaze svoju budućnost u Hrvatskoj. To je zadaća hrvatske Vlade i mi ćemo na tome raditi“, poručio je.