Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 2. 2019.

Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža

Europska komisija u redovitom je godišnjem Izvješću za Hrvatsku, koje donosi u okviru Europskog semestra za 2019, potvrdila napredak Hrvatske u provođenju strukturnih reformi

Zabilježen je napredak u provedbi svih četiriju preporuka Europske komisije u odnosu na prošlu godinu i, još važnije, ustanovljen je izlazak Hrvatske iz dugogodišnje procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u kojoj se nalazila još od 2014. godine.

"Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nakon 5 godina od izuzetne je važnosti za stabilnost, daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, kao i za povjerenje investitora. Današnjom odlukom Europske komisije Hrvatska je svrstana u višu kategoriju, u društvo država članica Europske unije sa stabilnim gospodarstvima, zajedno s Njemačkom, Irskom, Francuskom, Nizozemskom, Rumunjskom, Španjolskom, Portugalom, Švedskom i Bugarskom", izjavio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

Osvrćući se na 2018. godinu, Europska komisija u svom Izvješću navodi da je gospodarski rast bio zasnovan na domaćoj potražnji te na naročito snažnoj osobnoj potrošnji, ali i na dinamičnim privatnim ulaganjima, budući da su uvjeti financiranja povoljni, a neizvjesnosti koje su bile povezane s restrukturiranjem Agrokora sada su u velikoj mjeri otklonjene. Nadalje, javni dug se nastavio smanjivati kao rezultat razborite fiskalne politike i dinamičnog rasta bruto domaćeg proizvoda.

Podsjećamo na to da je zahvaljujući razboritoj fiskalnoj politici ove Vlade, Hrvatska još 2017., također na preporuku Europske komisije, izišla iz višegodišnje procedure prekomjernog proračunskog manjka, u okviru ciklusa Europskog semestra. To su zatim prepoznale i strane rejting agencije, koje su podigle rejting Hrvatske. Današnji izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, nova je potvrda da Hrvatska ide u pravom smjeru.

Vlada pozdravlja to što Europska komisija prepoznaje i vrednuje njene napore te što je ustanovila znatan napredak u jačanju proračunskog okvira i u reformi mirovinskog sustava. Isto tako, konstatirala je napredak u reformi javne uprave, u poboljšanju korporativnog upravljanja državnim poduzećima, u usklađivanju okvira za određivanje plaća u javnom sektoru, u reformi obrazovnog sustava, u smanjenju administrativnog i regulatornog opterećenja te u poboljšanju kvalitete učinkovitosti pravosuđa.

Vlada također pozdravlja to što je Komisija u svom Izvješću utvrdila da je Hrvatska, u odnosu na prošlu godinu, zabilježila napredak u svakoj od njenih specifičnih preporuka, što u dosadašnjim Izvješćima Komisije nije bilo slučaj. Pristup Vlade koji se temelji na tzv. "trokutu uspješnosti", koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, dok je cilj svih reformi koje se poduzimaju nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana.

Današnjim Izvješćem Europska komisija ponovno prepoznaje ispravnost naše ekonomske politike. Time hrvatskoj Vladi daje dodatni poticaj za daljnji reformski zamah na svim područjima, kao i u okviru procesa pristupanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II, što je prvi korak prema uvođenju eura.

Prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Postupkom u slučaju makroekonomske neravnoteže nastoji se utvrditi, spriječiti i ukloniti potencijalno štetne makroekonomske neravnoteže koje bi mogle negativno utjecati na gospodarsku stabilnost u određenoj zemlji EU-a, u europodručju ili u EU-u u cjelini. Makroekonomske neravnoteže u jednoj zemlji EU-a, primjerice veliki manjak tekućeg računa ili balon na tržištu nekretnina, mogu štetno utjecati na druge države članice EU-a. To se pokazalo tijekom globalne financijske krize. Zbog toga je 2011. uveden postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže. Njime se omogućuje pojačani nadzor zemalja u kojima su utvrđene prekomjerne neravnoteže u okviru postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže.

Prekomjeran proračunski manjak ili Procedura prekomjernog proračunskog deficita (eng. Excessive deficit procedure, EDP) postupak je predviđen Ugovorom o Europskoj uniji, kasnije je još detaljnije obrađen u Paktu o stabilnosti i rastu, a odnosi se na mjere koje Europska unija poduzima prema državama članicama čije javne financije nisu u skladu s pravilima koja se odnose na veličinu proračunskog manjka i javnog duga.

Europski semestar. Europski semestar ciklus je usklađivanja gospodarskih i poreznih politika u Europskoj uniji. Odvija se u prvih šest mjeseci u godini, zbog čega je i dobio naziv „semestar“. Europski semestar dio je šire reforme gospodarskog upravljanja Europskom unijom. Cilj europskog semestra jest uskladiti gospodarske i proračunske politike država članica kako bi se pridonijelo stabilnosti Europske unije, zajamčila stabilnost javnih financija država članica, potaknuo gospodarski rast te spriječile prekomjerne makroekonomske neravnoteže u EU-u. Europski semestar pokrenut je 2011. godine radi smanjenja utjecaja gospodarske krize i poticanja gospodarskog rasta u Europskoj uniji.

Izvor: Europski parlament i Europska komisija