Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 4. 3. 2019.

Do bolje Hrvatske uz argumentiranu raspravu, bez populizma i demagogije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u konferenciji »Hrvatska kakvu trebamo – dvije godine poslije« u organizaciji Večernjeg lista

Čestitavši svima na organizaciji konferencije, premijer Plenković u svojem je izlaganju naglasio da je ciklus ovih konferencija pridonio zajedničkom promišljanju o Hrvatskoj kakvu želimo.

„Jednostavno govoreći – svi zajedno želimo bolju Hrvatsku, i ako o nečemu imamo konsenzus, onda je to o tom smjeru“, kazao je Plenković na početku konferencije.

Bolja Hrvatska za predsjednika je Vlade zemlja koja ima kvalitetnije obrazovanje za djecu i mlade, pravednije, solidarnije, tolerantnije i demografski vitalnije društvo, djelotvornije pravosuđe, konkurentnije gospodarstvo s većom kvalitetom života za sve hrvatske građane te snažniji položaj u Europi i svijetu.

Napredak u reformi obrazovanja, povećana sredstva za znanost i istraživanje

Govoreći o reformi obrazovanja, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je u odnosu na vrijeme od prije dvije godine napravljen veliki napredak. O obrazovanju ovisi uspješnost i konkurentnost Hrvatske u globalnoj utakmici, u kojoj Hrvatska čini tek 0,7 promila svjetskoga BDP-a, ali kao članica Europske unije, dio je jedinstvenog tržišta koji čini 22 posto svjetskoga gospodarstva.

„Reforma školstva omogućit će i nove sposobnosti, nova znanja, nove vještine, nove kompetencije, razvijanje kritičkoga mišljenja, promovirati cjeloživotno učenje, ali isto tako jačati naš identitet, jezik, vrijednosti, kulturu i povijest“, poručio je Plenković.

Veliki iskoraci napravljeni su i u digitalizaciji i opremi škola, istaknuo je i naveo da je 25 strukovnih škola podignuto na razinu regionalnih centara kompetentnosti, a do kraja 2020. oko 67 tisuća studenata primit će stipendije od pola milijarde kuna.

Osnovano je 13 znanstvenih centara izvrsnosti, kojima je dodijeljeno više od 370 milijuna kuna. Osigurano je i milijardu kuna za znanstvenu opremu i infrastrukturu.

„Prije par dana postali smo pridružena članica CERN-a, a tim iskorakom dobivamo mogućnost uporabe najrazvijenijih tehnologija i to u području nuklearnih istraživanja“, naglasio je predsjednik Vlade.

Dodao je da hrvatska Vlada stalno povećava sredstva za znanost i istraživanje, jer je svjesna da je četvrta industrijska revolucija u tijeku, a onaj tko ne lovi korak s digitalizacijom i inovacijama ne može biti konkurentan u globalnoj utakmici.

Smanjena nezaposlenost, broj zaposlenih veći za 60 tisuća, rastu i mirovine

„Trebamo Hrvatsku koja nudi jednake mogućnosti za sve“, poručio je i dodao da Vlada želi smanjivati nejednakosti, koje su jedan od ključnih problema mnogih tranzicijskih zemalja. Pojasnio je da je članstvo u Europskoj uniji i zamišljeno za zemlje poput Hrvatske da kroz proces konvergencije manje razvijeni postupno dostižu više razvijene.

„Želimo solidarnost i zaštitu najosjetljivijih skupina u društvu“, naglasio je.

Dodao je da aktualna stopa nezaposlenosti u siječnju 2019. iznosi 7,6 posto, dok istodobno raste i zaposlenost.

„U protekle dvije godine podigli smo broj zaposlenih za 60 tisuća, a sada ukupno radi milijun i 650 tisuća ljudi“, naveo je premijer te dodao da je nezaposlenih u siječnju ove godine bilo 85 tisuća manje nego prije dvije godine.

Vladina politika zapošljavanja i projekti kao što su „Zaželi“, „Zaposli se“, „Od mjere do karijere“, vrijedni 4,5 milijarde kuna, mnoge su vratili na tržište rada, poput dugotrajno nezaposlenih, žena zrelije dobi i osoba s invaliditetom, te smanjili nezaposlenost mladih.

Govoreći o mirovinskoj reformi, predsjednik Vlade kazao je da će najniže mirovine od 1. srpnja ove godine biti za 3,13 posto više, a i prije ove reforme mirovine su se podigle za 6,3 posto u mandatu ove Vlade.

Demografske mjere

„Bez naroda nema ni države. Negativne trendove prirodnoga priraštaja treba popravljati, a Vlada je već poduzela mjere veće nego u bilo kojem ranijem razdoblju, od potpora za rođenje djeteta koje su povećane na 4.000 kuna, kao i naknada za nezaposlene roditelje koja je povećana na 2328 kuna. Krug korisnika dječjeg doplatka proširen je na 92 tisuće roditelja i 150 tisuća djece, kao i pronatalitetni dodatak od 500 kuna za treće i četvrto dijete'', rekao je uvodno Plenković govoreći o demografiji.

Najavio je i skorašnje uvođenje obiteljske kartice, dodavši da je tri puta povećan neoporeziv dio naknade za novorođenče s 3.360 na 10.000 kuna, dok je utrostručen i neoporezivi dio dohotka s 2.500 na 7.500 kuna. Prepolovljen je PDV na namirnice koje su najčešći dio potrošačke košarice.

„Jačamo mlade, njihove obitelji, subvencioniramo stambene kredite, a kroz Program ruralnoga razvoja i druge mjere trenutno se gradi ili obnavlja 500 vrtića u Hrvatskoj“, rekao je premijer Plenković. Dodao je da efekata tih mjera već ima, premda još uvijek nisu dovoljni, istaknuvši da je u 2018. u Hrvatskoj rođeno više djece nego u godini ranije.

Pravosuđe i borba protiv nasilja

Predsjednik Vlade podsjetio je da je ratificirana Konvencija Vijeća Europe o suzbijanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.

„Nažalost, to nije dovoljno. Taj fenomen je više nego prisutan u hrvatskom društvu, a zahvaljujući internetu, društvenim mrežama i medijima svi smo skupa svjesniji tog problema nego do sada“, rekao je Plenković. Dodao je da stoga sporazum osam ministarstava koja trebaju provoditi Konvenciju treba pomoći institucionalnim, financijskim, zakonskim, preventivnim, ali i penalizirajućim mjerama da se najstrože kažnjavaju počinitelji.

Naglasio je da su brojne reforme napravljene i u pravosuđu, koje predstavlja jedan od temelja povjerenja građana u sustav. Naveo je da je smanjen broj pravosudnih tijela sa 116 na 108, a smanjuje se broj neriješenih predmeta za oko 40 tisuća godišnje.

,,Procesuiraju se i ratni zločini, koji ne zastarijevaju. Smanjen je broj blokiranih građana s 325 tisuća na 269 tisuća. Primjenjuje se i novi Zakon o stečaju potrošača, a ide se i s novim Ovršnim zakonom koji će između ostaloga onemogućiti deložacije u zimskom razdoblju, proširiti krug primanja izuzetih od ovrhe. Učinit ćemo sve da taj problem onih kojima je teško iz brojnih razloga bude što manji“, poručio je Plenković.

Najavio je i promjene u određenim procesnim zakonima - Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o parničnom postupku.

„Naše pravosuđe mora biti učinkovitije, pravičnije i brže“, rekao je.

Konkretni rezultati u gospodarstvu

Što se tiče gospodarstva, koje je prioritet, premijer je naglasio da su ostvareni mnogi opipljivi rezultati. Podsjetio je da je 2016. BDP iznosio 349 milijardi kuna, dok danas iznosi 382 milijarde, što je nominalno povećanje za 9,5 posto.

Javni je dug smanjen s 80,6 posto na 74,5 posto BDP-a, a Hrvatska pritom bilježi brži trend smanjenja javnoga duga od bilo koje druge članice Europske unije.

Za razliku od pretkriznog razdoblja, kada je možda i bilježen viši rast od 5 posto, ali uz istodobno zaduživanje od 10 posto BDP-a, danas je rast zdraviji, uz istodobno smanjivanje javnoga duga za oko 3 posto na godinu.

Zaposlenost je porasla, a nezaposlenost pala, prosječna plaća je veća u zadnjih dvije godine za 424 kune, sada iznosi 6262 kune neto, dok je minimalna plaća podignuta za 504 kune i sada iznosi 3000 kuna neto.

Udio ugovorenih sredstava iz EU fondova podignut je s 9 posto u 2016. na 62 posto, a cilj je do kraja godine postići 85 posto.

Prihodi od turizma povećani su s 8,6 na 12 milijardi eura, dok je broj noćenja povećan za 47 posto, sa 72 na 106 milijuna noćenja.

Petrokemija i Agrokor posluju, brodogradnja opstaje na zdravim osnovama

„Riješili smo i velike krize. Ovo je Vlada kojoj je došlo na stol sve što god je moglo doći iz hrvatske tranzicije. Petrokemija je dokapitalizirana, restrukturira se i posluje. Kriza u Agrokoru trebala je potopiti hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav, a sada će biti do kraja provedena nagodba, nakon toga slijedi konsolidacija poslovanja, zahvaljujući hrabrosti i odvažnosti Vlade“, naglasio je predsjednik Vlade.

Govoreći o brodogradnji, podsjetio je da je samo u prosincu i siječnju isplaćeno 2,8 milijardi kuna državnih jamstava, što nije osjetilo ni gospodarstvo ni državni proračun. „Bez ikakvih kriznih poreza, bez rezanja proračuna izvršili smo, nažalost, obveze državnih jamstava jer država jednom kada da jamstva, nema alternative“, dodao je.

„Baš sve plaće, svi kooperanti, sve što se događalo u Uljaniku i 3. maju u 2018. obavljeno je zahvaljujući hrvatskoj državi to jest preuzimanju odgovornosti ove Vlade. Radit ćemo na tome da brodogradnja opstane, ali mora opstati na zdravim osnovama, a ne kao što je bilo prije na beskonačnom subvencioniranju“, poručio je Plenković.

Sljedeći cilj – vraćanje investicijskog kreditnog rejtinga

Predsjednik Vlade naglasio je da Vladine strukturne reforme prepoznaje i Europska komisija. U dvije godine izašli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, a sada i iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

„To su dva izrazito bitna indikatora. Jedina smo od zemalja koja je otišla za stepenicu gore. Sada smo u društvu s Njemačkom, Irskom, Francuskom, Nizozemskom i drugima i vjerujem da će nam to biti poticaj za daljnje reforme koje će omogućiti bolje poslovno okružje u Hrvatskoj“, poručio je Plenković.

Dodao je da je ambicija vratiti se na investicijski kreditni rejting, a uvjeren je da će se i to dogoditi uskoro ako Hrvatska ovako nastavi dalje.

Što se tiče poljoprivrede, istaknuo je da je Vlada donijela praktički sve strateške zakone u tom resoru. Naglasio je da će se napraviti još puno toga za hrvatsko selo, kazavši da je to temelj razvoja hrvatskoga gospodarstva. Puno se radi i na vodno-komunalnim gospodarstvima gdje su postignute ogromne investicije u niz projekata na lokalnoj razini.

,,Projekt Slavonija, Baranja i Srijem s vremenom će pokazati učinke većeg razvoja i ostanka u poljoprivredi, gospodarstvu i malom i srednjem poduzetništvu na tom području'', kazao je predsjednik Vlade.

Dodao je da će i nova podjela na NUTS2 regije pet slavonskih županija učiniti sposobnijima za prilagođavanje vremenu koje dolazi.

Globalni položaj Hrvatske

Predsjednik Vlade istaknuo je da Hrvatska može biti ponosna na svoj globalni položaj. Podsjetio je da se za nekoliko tjedana obilježava 10. obljetnica članstva u NATO-u, a uskoro i šest godina članstva u Europskoj uniji.

„Hrvatska će biti snažna, a Europska unija i NATO je trebaju štititi od onih izazova s kojima bi se možda sama teže nosila“, naglasio je Plenković, dodavši da su daljnji hrvatski ciljevi ulazak u Schengenski prostor i europodručje.

Rekavši da Hrvatska ne gleda svijet samo kroz Europsku uniju i NATO, najavio je da će za mjesec dana Hrvatsku posjetiti kineski premijer Li Keqiang, koji će ovdje boraviti u službenom bilateralnom posjetu, ali i sudjelovati na sastanku na vrhu predsjednika vlada 16 zemalja srednje i istočne Europe i Kine u Dubrovniku.

„Na taj način postajemo referentni, koristimo naš geostrateški položaj i poziciju koju oplemenjujemo i drugim aktivnostima, a ne samo okretanjem prema NATO-u i Europskoj uniji. Mislim da ćemo od toga imati i prilične gospodarske koristi“, kazao je Plenković.

Klonimo se demagogije i populizma, uz argumentiranu raspravu do kvalitetnije budućnosti

Naglasio je da će Hrvatska ustrajati na strateškim projektima, kazavši da je Pelješki most jedan od najboljih primjera isplativosti članstva u Europskoj uniji, s obzirom da je za njegovu izgradnju osigurano 357 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Predsjednik Vlade kazao je kako je projekt LNG terminala dobar za Hrvatsku, jer će diversificirati sigurnost energetske opskrbe, a njegova će realizacija promijeniti položaj Hrvatske i na europskom planu i u odnosu s drugim državama.

„Kao netko tko razumije globalni kontekst, založit ću se uvijek da se klonimo izolacionizma, demagogije i populizma. Držimo se racionalnog, trezvenog smjera koji je Hrvatska uzela proteklih tridesetak godina. Dosta se napravilo, puno posla je pred nama. U tom procesu trebamo argumentiranu raspravu, trebamo dijalog i zato mi je drago da i medijske kuće pridonose da nam naša zajednička budućnost bude što kvalitetnija i da od puno ideja zajednički odabiremo one najbolje. A hrvatski narod će znati odabrati onoga kome će dati povjerenje da ga predvodi“, poručio je na kraju svoga obraćanja predsjednik Vlade Andrej Plenković.