Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 7. 5. 2019.

Treba nam agilnija i složnija EU, usmjerena na građane i na svijet

Na konferenciji Centra za europsku politiku »Yes, we should! EU priorities for 2019-2024« premijer Plenković govorio je o hrvatskim pogledima na budućnost Europske unije

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

Veliko mi je zadovoljstvo što vam se danas mogu obratiti i s vama podijeliti poglede iz Hrvatske, a tiču se izazova koji su pred Europskom unijom, kao i smjera u kojem ona treba ići. Ova konferencija dolazi u pravo vrijeme, dva dana prije neformalnog sastanka na vrhu čelnika zemalja Europske unije u Sibiuu.

Također, ovo se događa prije usvajanja novog Strateškog programa za Europsku uniju te samo dva i pol tjedna prije izbora za Europski parlament. Oba navedena događaja imat će značajan utjecaj na to kako će izgledati naša Europska unija, kao i na to kako ćemo zajedničkim odlučivanjem oblikovati svoju politiku u sljedećih pet godina, ali i poslije.

Rasprave o budućnosti Europe u protekle dvije godine bile su intenzivne, relevantne i inspirativne. Plan Europske komisije za jaču, demokratičniju i ujedinjeniju Europsku uniju dobio je nastavak prošlog tjedna doprinosom za Sibiu predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera i njegovog tima, kome također čestitam na petogodišnjem mandatu.

Čestitam Centru za europsku politiku na značajnom doprinosu i nizu preporuka za europske prioritete za razdoblje 2019.–2024. kompiliranih u publikaciji “Yes, we should!”.

Želim iskoristiti ovu prigodu da podijelim svoje poglede o budućnosti Europe, kao premijer Hrvatske, najnovije članice Europske unije, koja joj se pridružila prije šest godina.

Mi imamo veliku odgovornost i snažnu motivaciju radi preuzimanja predsjedanja Europskom unijom početkom 2020. Prvi ćemo put imati priliku biti za kormilom Europske unije u ovim zahtjevnim vremenima. Strateške odluke i značajna politička događanja koja nas čekaju u sljedećih nekoliko mjeseci, svakako će odrediti i naše programske prioritete koje ćemo predstaviti u Bruxellesu za otprilike šest mjeseci.

Hrvatska perspektiva

Nekoliko riječi o Hrvatskoj. Hrvatski put u Europsku uniju bio je vrlo specifičan. Započeli smo iz pozicije skupog i razornog rata te suočeni s agresijom na našu zemlju u 90-im godinama, nakon čega smo prošli kroz rekonstrukciju i izgradnju našeg društva i ekonomije, uz transformativnu moć Europske unije i pripreme za članstvo.

Premda naše gospodarstvo još pokušava uhvatiti korak s Europskom unijom, hrvatski građani prepoznaju prednosti koje im članstvo u Europskoj uniji donosi u svakodnevnom životu i doživljavaju to članstvo kao pozitivan događaj tijekom posljednjih 30 godina hrvatske neovisnosti.

Naši makroekonomski pokazatelji su pozitivni, BDP raste između 2,5 i 3 posto, imamo kontinuirano nisku inflaciju te proračunski višak drugu godinu za redom. Rastu zaposlenost, plaće, mirovine, socijalna davanja, izvoz i investicije. Istodobno, porezi, javni dug i kamate se smanjuju.

Strukturne se reforme provode te se konstantno povećava apsorpcija sredstava iz fondova Europske unije. Izašli smo iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka u 2017. i iz Procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u 2019., a agencija S&P's vratila nam je kreditni rejting na razinu investicijskog prije mjesec i pol dana. Sve ovo postignuto je u zadnje dvije i pol godine u mandatu moje Vlade, izabranoj na proeuropskoj platformi, te u tom smislu pripadamo obitelji Europske pučke stranke.

Naše prvo predsjedanje Europskom unijom bit će i važna prilika za reafirmirati naše strateško europsko opredjeljenje, kao i prilika da oblikujemo – zajedno s našim partnerima oko stola – snažniju, koherentniju i prema svijetu okrenutu Europsku uniju, spremnu nositi se sa svim izazovima pred nama.

Zajednički izazovi pred Unijom

A ti su izazovi uistinu mnogi.

Čitav svijet prolazi kroz razdoblje nesigurnosti, a budućnost Europe – u kontekstu izazova koje nose Brexit, migracijski pritisci, proliferacije lažnih vijesti – ovisit će o tome koje ćemo zajedničke odgovore moći zajednički pronaći u Europskoj uniji.

Tri spomenuta događaja kombinirano stvaraju posljedice bez presedana za političku arhitekturu država članica Europske unije.

Hoćemo li moći povećati sigurnost naših građana, štititi naše granice, a da istodobno ostanemo vjerni europskim vrijednostima te zadržati slobodu kretanja?

Hoćemo li očuvati zaposlenost i razinu dohotka, unatoč sve većem natjecanju na svjetskoj razini i 4. industrijskoj revoluciji, s automatizaciji, rastućoj digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji?

Hoćemo li očuvati ekonomsku inkluzivnost, pristupačnu zdravstvenu skrb i društvenu i teritorijalnu jednakost unatoč izazovima starenja stanovništva?

Hoćemo li povećati konkurentnost u globalnim okvirima i istodobno očuvati održiv razvoj i okoliš, za nas i našu djecu, a što pretpostavlja da podvostručimo svoje napore u borbi protiv klimatskih promjena i uspostavimo djelotvorno kružno gospodarstvo?

Konačno, hoćemo li u sebi naći novu snagu da prevladamo razlike i podjele, te da izgradimo potreban konsenzus kako bismo mogli govoriti jedinstvenim snažnim europskim glasom, kao što se to očekuje od globalnog čimbenika i druge najveće svjetske ekonomije.

Sve to zahtijeva ne manje, već više Europe. Nijedan od ovih izazova ne može biti nešto s čime će se nositi jedna država sama. Stoga Europska unija treba biti što agilnija, a ne fragilnija. Treba biti ujedinjena, a ne razjedinjena. Treba pratiti globalne procese izvan svojih okvira, a ne biti okrenuta k sebi.

Moja vizija budućnosti Europe

1. Što mislim pod agilno a ne fragilno?

Za mene je to Europska unija koja može predvidjeti ključne i unutarnje i vanjske izazove te ostale promjene, koja može hitro i učinkovito reagirati. Europska unija koja je potpuno spremna odgovoriti potrebama i vrijednostima svojih građana.

Za mene je to Europska unija u kojoj politički lideri oblikuju politike, a ne u kojoj samo reagiraju na događaje. To je Europska unija koja ima učinkovit proces odlučivanja. To je Europska unija koja stavlja prioritet na unutarnju sigurnost, učinkovito upravlja migracijama, štiti naš socijalni model, ojačava zajedničko tržište, promovira zelenu energiju i povezivost, produbljuje i proširuje europodručje te ima dobro izbalansiran proračun koji osigurava dodanu vrijednost za razvoj država članica.

Osnaživanje unutarnje sigurnosti

Jedna od najvećih zabrinutosti europskih građana je ona za sigurnost. Ljudi se boje transgraničnih prijetnji, terorizma, organiziranog kriminala i kibernetičkog kriminala. Nijedna članica ne može se sama obraniti u potpunosti i kako treba. Prema tome, treba nam podvostručavanje napora i suradnja.

Najbolja mjera našeg uspjeha bit će razina sigurnosti koju građani Europske unije mogu osjetiti diljem Europske unije u usporedbi s drugim mjestima u svijetu.

Hrvatska ovdje, također, ima važnu ulogu. Već smo angažirali više od 6.500 policijskih službenika na našim granicama, dakle granicama Europske unije. To je najdulja istočna vanjska granica Europske unije u jednoj državi. Možda će vam biti teško zamisliti, ali duljina granice koju Hrvatska ima sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom dulja je od granice između Finske i Rusije, ukupno više od 1.350 kilometara.

Na taj način sprječavamo ilegalne migracije na zapadno-balkanskoj i istočno-mediteranskoj ruti.

Zbog toga, čvrsto sam uvjeren da Schengen mora u potpunosti funkcionirati i uključivati Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, u skladu s evaluacijom Europske komisije. To je važno za cijelu Europsku uniju, koja će time biti sigurnija i imati dodatnu zaštitu vanjske granice.

Bolje upravljanje migracijama i više kontrole

Reforma sustava zajedničkog europskog sustava azila je prioritet. Nijedna država članica ne smije se naći u poteškoćama zbog svog zemljopisnog položaja. Treba se, također, suočiti s uzrocima migracija, najviše iz Afrike i Azije.

Potrebno je osnažiti partnerstva i saveze s relevantnim partnerskim zemljama te iskoristiti sve instrumente koji su nam na raspolaganju.

Solidarnost treba, također, ostati jedna od ključnih stupova našeg djelovanja, uzimajući u obzir pojedine kapacitete i specifičnosti država članica.

Očuvati europski socijalni model

Unatoč kritikama, Europa je dom najravnopravnijim društvima u svijetu, s najvišim razinama kvalitete života.

Treba nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima za unaprjeđenje socijalne kohezije diljem Europe. Uvijek treba imati na umu izbjegavanje društvenog raslojavanja.

Europski stup socijalnih prava nastavit će pridonositi daljnjem razvoju pravičnog tržišta rada i društvene sigurnosti. Trebamo se uhvatiti u koštac s negativnim demografskim trendovima u Europi, kao što je papa Franjo rekao prilikom posjeta Bugarskoj. To trebamo činiti kroz aktivne politike zapošljavanja, zdravstva, društvene zaštite i kroz inzistiranje na politikama spolne ravnopravnosti.

O demografskim poteškoćama, mi smo u Hrvatskoj itekako svjesni i gotovo se svaki dan bavimo tim pitanjima.

Osnaživanje unutarnjeg tržišta

Osnaživanje unutarnjeg tržišta bit će ključno za našu konkurentnost. Treba nastaviti ukidati barijere i osigurati ravnopravne uvjete za tržišno natjecanje, brže se prilagođavati novim izazovima, kao što je to brzi tehnološki razvoj u digitalnom dobu.

Njegov puni potencijal treba iskoristiti da bi se stvorili moderni poslovi, posebno za mlade ljude, što uključuje i moderno obrazovanje.

Digitalne i tranzversalne kompetencije poput komunikacijske, jezične i kreativne vještine bit će iznimno važne za prilagođavanje poslova i obrazovanja tržištu rada budućnosti.

Zelena energija i bolja povezanost

Svijet je jedan stupanj topliji nego što je bio prije 70 godina, a budući da će se ugljenom, naftom i plinom nastaviti zadovoljavati većina potrebe za izvorima energije do 2040., trebamo nastaviti smanjivati naše emisije CO2.

Europa, koja je već svjetski lider u obnovljivoj energiji, treba preuzeti i vodstvo u iznalaženju rješenja za globalno zatopljenje.

Stoga treba raditi na energetskoj neovisnosti da bi naši građani mogli doći do energije koju si mogu priuštiti te koja će biti sigurna i održiva. Strateški projekti za diverzifikaciju i dotoka energije bit će ključni.

U tom smislu moja zemlja daje doprinos time što gradi LNG Terminal u sjevernom Jadranu koji će otvoriti alternativni opskrbni put.

Trebamo istodobno osigurati tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu kroz djelotvornu primjenu Pariškog sporazuma. Pogotovo će transportni čvorovi, poput učinkovite željeznice, odigrati ključnu ulogu. U Hrvatskoj povezivost najviše simbolizira izgradnja Pelješkog mosta, financiranog iz fondova Europske unije, koji povezuje područje Dubrovnika s ostatkom Hrvatske, ali i ostatkom Europske unije. Na taj način, taj projekt ostat će kao trajni simbol prvih sedam godina našeg članstva u Europskoj uniji.

Proširenje eurozone

Euro, koji je postao druga najjača valuta u svijetu i svjetski simbol Europske unije, mora se proširiti i produbiti.

Za Hrvatsku je ulazak u europodručje jasan cilj, na to smo pristali ulaskom u Europsku uniju.

Moja Vlada, zajedno s Hrvatskom narodnom bankom, implementira strategiju za usvajanje eura. Sljedeći korak bit će ulazak u ERM II.

Dobro izbalansiran Višenacionalni financijski okvir

Agilnija Europa zahtijevat će prikladnije izvore financiranja. Da bismo ispunili sva obećanja našim građanima i nastavili s vjerodostojnim i održivim politikama, trebamo se usuglasiti oko dobro izbalansiranog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (2021.–2027.). To znači da trebamo naći ravnotežu između, s jedne strane, modernijeg i inovativnijeg financiranja područja kao što su istraživanje i razvoj, digitalna, kružno gospodarstvo i suočavanje s klimatskim promjenama te, s druge strane, zadržavanja tradicionalnog financiranje transporta, energetske infrastrukture i poljoprivrede.

Za Hrvatsku, kao i za većinu zemalja srednje i istočne Europe, smanjivanje nejednakosti – između istoka i zapada, odnosno između starih i novih članica Unije – znači više kohezije, više konvergencije, bržeg hvatanja koraka, što je u samom je srcu europskog projekta i treba se odraziti u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru. Za to ćemo se zalagati tijekom našeg predsjedanja Europskom unijom.

2. Što mislim kad kažem – združeni, a ne razdruženi?

Za mene to znači Europsku uniju koja nije samo zbroj svojih sastavnica, nego je to Unija koja objedinjuje sve svoje pojedinačne snage u zajedničku snagu na dobrobit svih.

Naš se suverenitet, zapravo, osnažuje time što smo članice Europske unije.

Snaga Europske unije je u njenoj različitosti

Govoriti o nejedinstvu Europske unije postalo je pomodno tako da je raširena percepcija da je Europska unija razjedinjenija nego ikada prije. Dojmovi o podjelama između istoka i zapada, sjevera i juga, starih i novih članica, onih koje su u eurozoni i onih koje nisu, neto uplatitelja i neto primatelja sredstava iz fondova Europske unije, da ne spominjem Brexit, te težak pronalazak konsenzusa o nekim problemima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, svi oni slabe percepciju Europske unije.

Premda se do mnogih odluka dolazi kompromisom i konsenzusom u Vijeću ili u trijalozima između europskih institucija, uvijek su podjele više u fokusu.

To znači, ako uspijemo nadvladati razlike, nastaviti izgrađivati snažnu kulturu kompromisa na brži i uključiviji način, bit ćemo jači na međunarodnom polju.

To pak znači nalaženje pravog balansa između najvećih država članica i onih manjih.

Borba protiv populizma činjenicama i relevantnošću

Borba protiv populizma možda je jedan od ključnih ciljeva diljem država članica Europske unije. S tim na umu, moramo u današnjim tehnološkim okolnostima biti bolje opremljeni za borbu protiv tog fenomena.

Europska unija uvijek je imala svoje oponente. Rastući populizam koji se koristi novim tehnologijama i u mnogim slučajevima pogrešnim korištenjem društvenih mreža, predstavlja ozbiljnu prijetnju demokratskim institucijama – na nacionalnoj razini i na razini Europske unije.

Današnja inačica europskog populizma širi se na način da nastoji uveličavati efekte ekonomske krize, prikazuje prijetnje našem identitetu većima nego što jesu i potiče sukob s navodno otuđenim elitama. Naš je zadatak bolje komunicirati objektivne činjenice i ne dozvoliti populističkim pokretima da koriste moderne tehnologije, ciljajući na mlađe birače i mlađe generacije.

To, dakako, u kontekstu gdje količina informacija koje danas imamo na raspolaganju je bez presedana i bez usporedbe u povijesti svijeta.

Budući da se demokracija ne temelji na mišljenju onih koji su najbolje informirani, nego na mišljenju većine, jedan od najvećih izazova za naše demokracije u Europskoj uniji je kako osigurati da svi građani formiraju svoja mišljenja na temelju provjerenih i relevantnih činjenica. Stoga trebamo rabiti nove metode da preveniramo dezinformacije koje su štetne prije svega za naše demokracije, a posljedično i za sam europski projekt.

Moramo biti jasniji i glasniji u objašnjavanju vrijednosti europskog projekta te moramo doprijeti da svih dijelova našeg društva te pažljivo slušati brige naših građana. To je osobito važno uoči izbora za Europski parlament u kojima se natječu mnoge antieuropske stranke, i koje se nadaju da mogu ostvariti određenu prednost u novom Europskom parlamentu, u odnosu na svoju dosadašnju snagu.

Asertivnija globalna uloga Europske unije

Brojni izazovi i ugroze zahtijevaju asertivniju, angažiraniju i jaču ulogu Europske unije na globalnoj sceni.

Posvećenost multilateralizmu, pravilima i vrijednostima utemeljenim u međunarodnom poretku zasnovanom na miru, ljudskim pravima, demokraciji, međunarodnom pravu i vladavini prava ključno je za osnaživanje uloge Europske unije.

Što se tiče obrane, trebat će pametnije investirati i trošiti resurse u tom području te postići višu razinu interoperabilosti među našim saveznicima.

3. Što mislim kad kažem da trebamo gledati prema svijetu, a ne samo sebe?

To podrazumijeva Europsku uniju koja nije strašljiva zajednica koja se bavi samo sobom, nego je samopouzdana, privlačna Unija, okrenuta je prema svijetu, koja je globalno prepoznata kao akter koji postavlja visoke standarde. To je Europska unija koja je otvorena globalnoj trgovini. Globalizacija gospodarstva dovela je do mnogih prilika za članice Europske unije i rast država članica posljedica je naše ekonomske otvorenosti.

Otvorenost globalnoj trgovini, ali u ravnopravnim uvjetima

Premda se instrumenti trgovine moderniziraju, moramo i dalje održavati jednake uvjete među onima koji se natječu na svjetskom tržištu kako bismo bolje odgovorili na nepoštene trgovačke prakse i tako bolje zaštitili naša radna mjesta, naše tvrtke i naše industrije.

Nastavak proširenja Europske unije

Što se tiče pitanja proširenja Europske unije, a to je pitanje blisko Hrvatskoj, u mojoj zemlji smatramo da je to politika Unije koja najbolje utjelovljuje njenu atraktivnost i koja je, na zemlje koje su joj se pridružile, proširila zonu stabilnosti i gospodarskog rasta. To sam osobno vidio na sastanku u Varšavi prošli tjedan s premijerima i predsjednicima novih država koje su pristupile Europskoj uniji 2004., 2007. i 2013. I svi smo se složili s tim da sve naše zemlje ekonomski i društveno izgledaju danas u Europskoj uniji mnogo bolje nego prije 15, 12 ili 6 godina, prije ulaska u Europsku uniju. Dva dana ranije bio sam na summitu u Berlinu kojeg su organizirali njemačka kancelarka i francuski predsjednik. Tamo se pak moglo osjetiti da se svih šest zemalja koje su u susjedstvu Hrvatske, žele pridružiti Europskoj uniji jer u noj vide šansu za razvoj svojih društava i za bolji život za svoje građane.

No, trebat će neko vrijeme dok ne ispune sve uvjete. Pozicija moje zemlje i Vlade je jasna – politika otvorenih vrata Europske unije, unatoč svom oprezu, treba takva i ostati. Ako previše oklijevamo i čekamo, druge sile neće oklijevati, one će biti proaktivne, i to na prostoru koji je okružen zemljama članicama Europske unije. Zbog toga je transformativna moć Europske unije ono što treba uvijek imati na umu kada govorimo o kriterijima za pristupanje. Svaku zemlju, dakle, treba procjenjivati prema vlastitim okolnostima.

Za godinu dana Hrvatska će predsjedati sastankom na vrhu između Europske unije i država jugoistočne Europe. To će biti 20 godina nakon sastanka na vrhu koji se održao u Zagrebu 2000. godine, koji je otvorio europsku perspektivu mojoj državi.

Mislim da je to jedna dobra vrijednost koju možemo dati takvom predsjedanju. I na istoku i na jugu Europe imamo velike političke i sigurnosne izazove. To mogu biti aktivni ili „zamrznuti“ sukobi, ali i potencijalni izvori nelegalnih migracija. Trebamo biti aktivno, i diplomatski i politički, uključeni u rješavanje problema koji su, u današnjem svijetu, često nepredvidivi makar se nalazili u našem susjedstvu. Jednostavno, nemamo luksuz da odvratimo pogled.

Europski građani u centru zajedničkog djelovanja

Želio bih u konačnici naglasiti da sve što činimo na europskoj razini treba biti usredotočeno na dobrobit naših građana. Građani moraju biti u središtu našeg djelovanja i zbog toga je moj prijatelj Manfred Weber, koji je u kampanji za predsjednika Europske komisije, postavio u središte programa tu moć europskih ljudi, stavljajući njihove potrebe i očekivanja na prvo mjesto.

Naši građani žele napredak, sigurnost i prosperitet. Također, žele učinkovitost na lokalnoj i nacionalnoj razini, kao i na razini Europske unije. Oni zahtijevaju odgovorno djelovanje i rezultate. Da bismo to dobili, trebamo optimizam i jednu snažnu i proaktivnu Europsku uniju koja nosi u sebi bogatstvo, interes država članica i svih nas koji smo ušli svojom voljom. Naše je uvjerenje da je ovaj povijesni i mirovni projekt našeg kontinenta pravo mjesto za razvoj našeg društva i prosperitet naših građana.

Hvala lijepa!