Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 14. 5. 2019.

Ulazak u europodručje u interesu je gospodarstva i položaja RH u svijetu

Premijer Plenković uručio je certifikate polaznicima radionice na temu europodručja održanoj u Državnoj školi za javnu upravu. Radionica je održana u suradnji sa Sveučilištem Columbia, a u obzir su uzeta iskustva zemalja koje su pristupile europodručju.

Zahvalivši profesorima koji su došli iz New Yorka te gostima, među kojima su bili stručnjaci za pitanja europodručja, bivši ministri financija Grčke i Slovačke te savjetnik češkoga premijera Pavela, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je početkom godine, u suradnji s Harvardom, već održana radionica posvećena reformi u zdravstvu.

Za ostvarivanje obaju suradnji bila je zadužena posebna savjetnica predsjednika Vlade zadužena za unaprjeđenje javnih politika Ivana Vukov, a radionice je financijski poduprila obitelj Lukšić.

"Ovo je inicijativa naše Vlade gdje želimo, u partnerstvu s najboljim sveučilištima na svijetu, jednom dijelu dužnosnika i službenika koji su na odgovornim dužnostima u ministarstvima i Hrvatskoj narodnoj banci, pružiti posebnu, specijaliziranu edukaciju koja će vam, kao nositeljima ključnih reformskih procesa i prioritetnih strateških zadaća Vlade, omogućiti da ih obavite na što bolji, profesionalniji i kvalitetniji način, koristeći pritom iskustva drugih država", kazao je premijer Plenković u svom obraćanju polaznicima.

Poručivši da će Vlada nastaviti ulagati u obrazovanje jer samo tako možemo biti inovativni, agilni, konkurentni i postizati političke ciljeve na najbolji mogući način, predsjednik Vlade istaknuo je da je tema pristupanja europodručju jedna od ključnih političkih, ekonomskih i financijskih tema za Hrvatsku u sljedećih pet godina.

"To je realan vremenski okvir u kojem ćemo pokušati ostvariti Strategiju za uvođenje eura kao službene valute, koju je Vlada donijela u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom u svibnju prošle godine", rekao je predsjednik Vlade.

Dodao je da se već više od godinu i pol dana na raznim skupovima i konferencijama nastoji senzibilizirati hrvatska javnost za stratešku temu dublje integracije u jedan od dva posebna kruga u kojima Hrvatska nije u ovom trenutku kao članica Europske unije - a to su europodručje i šengenski prostor.

,,Da bi Hrvatska bila uspješna članica Europske unije, ulazak u europodručje u njezinom je interesu i dobro je za gospodarstvo, financijski sustav i međunarodni položaj zemlje", ocijenio je Plenković.

Premijer je objasnio koliko je Hrvatska već integrirana s europodručje, posebice jer su najvažniji trgovinski partneri zemlje članice eurozone, a hrvatski građani već štede i izražavaju vrijednost u eurima. Tako njih 77 posto štedi u eurima ili u kunama s valutnom klauzulom u eurima, 54 posto kredita hrvatskoga stanovništva je u eurima, kao i 70 posto ukupnog prihoda od turizma. U području turizma 60 posto ukupnih noćenja i 66 posto potrošnje inozemnih turista dolazi iz europodručja, a 75 posto hrvatskoga inozemog i javnog duga, koji se smanjuju, također je u eurima.

"Naš plan temelji se na iskustvima drugih zemalja i postupnim koracima koje poduzimamo. U našem Ugovoru o pristupanju koji smo potpisali 2011. godine i potvrdili ga na referendumu u siječnju 2012., sadržana je naša ambiciju da postanemo dio europodručja", podsjetio je predsjednik Vlade.

"Pritom, u okviru naše Strategije, najprije želimo ostvariti korak prema Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) na čemu trenutno rade svi resori, a Nacionalno vijeće za uvođenje eura bavi se pripremama za ulazak u europodručje", podsjetio je Plenković, izrazivši očekivanje od svih resora da, u konzultacijama s Vladom, ministrom financija, guvernerom HNB-a, definiraju ostvarive reformske prioritete usklađene s Nacionalnim programom reformi te Programom konvergencije.

"Hrvatska po pitanju kriterija iz Maastrichta stoji jako dobro, a činjenica je i da smo zemlja koja dvostruko brže od drugih članica EU-a smanjuje javni dug. Sada smo na oko 74,6 posto, a naša ambicija je do 2022. godine doći do 62 posto. Ukoliko ostvarimo taj cilj, onda ćemo politikom snažne fiskalne konsolidacije i provođenja strukturnih reformi te daljnjem privlačenju investicija, ispunjavanjem kriterija koje smo sami sebi zadali u Programu Vlade i Nacionalnom programu reformi, doći u situaciju da ispunimo preduvjete za članstvo u eurozoni", naglasio je predsjednik Vlade.

Teme