Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 13. 6. 2019.

Najjeftinije refinanciranje obveznica rezultat je reformi i rejtinga

Na početku Vladine 161. sjednice premijer Plenković osvrnuo se na slučajeve huliganskog nasilja, naglasivši da treba učiniti još više u pogledu preventivnog i represivnog djelovanja protiv takvih pojava i oštro sankcionirati takve divljačke ispade

Juncker se osobno uvjerio u napredak na brojnim područjima suradnje Vlade i Europske komisije

Prvi posjet Jean-Claudea Junckera Hrvatskoj u mandatu na čelu Europske komisije predsjednik Vlade smatra dobrim, ocjenjujući da je on još jednom potvrdio dobre odnose Vlade i Komisije.

Kazao je da je Juncker mogao vidjeti napredak u brojnim područjima suradnje koji su za nas relevantni, osobito kad je riječ o ubrzanoj apsorpciji europskih sredstava.

"Pritom je i osobno vidio kako se realizira projekt obnove zračne luke u Dubrovniku sa čak 150 milijuna eura iz europskih fondova. Uz Pelješki most, ovo je najveći strateški projekt koji se realizira u Dubrovačko-neretvanskoj županiji", naglasio je Plenković.

Nekoliko tehničkih detalja do pozitivne evaluacije za priključenje schengenskom prostoru

Kazao je da je sastanak s Junckerom, bila i prigoda za konstatiranje napretka u ispunjavanju kriterija za naše priključivanje schengenskom prostoru, o čemu je predsjednik Komisije dao i vrlo jasnu izjavu, prošloga petka, potvrđujući da Hrvatskoj preostaje još nekolikoj tehničkih detalja za dobivanje pozitivne evaluacije nadležnih službi Europske komisije.

"Time bi Hrvatska došla u poziciju da se i na Vijeću, u političkom smislu, odlučuje o trenutku našeg pristupa što, naravno, ovisi i o samoj reformi schengenskoga sustava i cijeloga paketa Dublinskih uredbi koje se tiču azila i migracija", pojasnio je Plenković.

Otvorenost Komisije donošenju posebnoga zakona o Vukovaru

"Druga tema o kojoj smo govorili je naša priprema za provedbu i djelovanje u okviru provedbe strategije uvođenja eura, pri čemu je naravno prvi korak ERM 2", naveo je Plenković, dodajući da se u tom pogledu vodi tijesan dijalog s nadležnim povjerenicima i službama Europske komisije, kao i dijalog između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke. "Tu zaista idemo zacrtanim planom kako bismo i taj cilj postupno ostvarivali u godinama pred nama", poručio je.

Posebno je izdvojio otvorenost Komisije pronalaženju načina za donošenje posebnoga zakona o gradu Vukovaru koji bi povoljnijim okvirom pomogao i gospodarske subjekte koji tamo rade.

"Mislim da smo tu naišli na visok stupanj razumijevanja. Već smo to i ranije objašnjavali nadležnoj povjerenici, a ovaj put i samom predsjedniku i mislim da na razgovore koji će biti nastavak njegovoga posjeta, možemo gledati s optimizmom", ocijenio je Plenković.

"Također je važno da dijelimo stav o tome koliko je važno osigurati stabilnost i europski put nama susjednih zemalja i ispunjavanja kriterija, pri čemu se organiziranje sastanka iduće godine za vrijeme našeg predsjedanja na najvišoj razini ovdje u Zagrebu, smatra dobrim potezom i inicijativom Republike Hrvatske", kazao je.

Ocjena agencije Fitch potvrdila gospodarski napredak u smirenom ozračju koje je osigurala Vlada

Od ostalih tema, predsjednik Vlade izdvojio je odluku agencije Fitch, koja je nastavno na Standard&Poor's također podigla hrvatski kreditni rejting na investicijsku razinu, i to sa pozitivnim izgledima.

"To je najbolja ocjena kreditnoga rejtinga u proteklih 14 godina", kazao je predsjednik Vlade, dodajući da se u samom izvješću govori i o Vladi koja je osigurala preduvjete, političku stabilnost u zemlji za provođenje reformskih procesa.

"Zahvaljujući tome, u protekle dvije i pol godine omogućili smo da u smirenom ozračju ostvarujemo gospodarski napredak. I, kao što vidite – nema prekomjernog proračunskog manjka nema više prekomjernih ekonomskih neravnoteža, dvije su agencije digle Hrvatsku na investicijsku razinu, BDP je porastao za 3,9% u prvom kvartalu, dobre su najave i za drugi kvartal, a bez obzira na vremenske neprilike u svibnju, turistička sezona će ponovno biti na razini koju možemo smatrati najboljom", napomenuo je Plenković.

Najjeftinije refinanciranje obveznica dosada potvrdilo interes ulagača

"To su sve pozitivni gospodarski aspekti koji se odnose i na povećanje investicija i na rasterećenje i poduzetnika i građana kroz administrativna rasterećenja, nekoliko valova porezne reforme što je, naravno, povećalo i potrošnju i u tom pogledu niz makroekonomskih pokazatelja je jako dobar. Naravno da sve to ima utjecaja i na ove trenutke kad Hrvatska izađe na međunarodna financijska tržišta, a jedan od primjera je i ova jučerašnja vijest", naglasio je.

Kazao je da je, zajedno s ministrom financija, ocijenio da je puno bolje na međunarodnim financijskim tržištima nastojati iznaći kvalitetan način za refinanciranje postojećih obveznica.

"Izdali smo desetgodišnju obveznicu u iznosi od 1,5 milijarde eura uz godišnju kuponsku kamatu od 1,125% te ostvareni prinos od 1,324, za razliku od refinanciranja obveznica iz 2009., koja je imala više od 6% kamata", napomenuo je Plenković, navodeći i da se radi o najjeftinijem refinanciranju do sada, u smislu obveza koje imamo na međunarodnom tržištu kapitala.

Pojasnio je da je to bitno zato što će Hrvatska, zahvaljujući ovakvom refinanciranju na godišnjoj razini smanjiti plaćanje kamata u iznosu od 500 milijuna kuna, što znači 500 manje troškova ovakvoga financiranja.

"To možemo stvarno smatrati uspjehom. Izdali smo 1,5 milijardi, a interes je bio 5,5 milijardi. Dakle, Hrvatska kotira jako dobro, to je izrazito važan signal investitora", ocijenio je predsjednik Vlade.

Vlada je uspješna u smanjivanju troškova za servisiranje javnoga duga

Kazao je da je to dobro i u kontekstu Vladine strategije smanjivanja troška za servisiranje javnoga duga.

"Plastično, primjerice Ministarstvo uprave zajedno sa svim uredima državne uprave u svim županijama ima godišnji proračun oko 550 milijuna kuna. Samo ovo refinanciranje je gotovo na razini svih troškova koje ima to ministarstvo sa svim uredima na županijskoj razini. Toliko to vrijedi kad se osigura fiskalna konsolidacija i provode strukturne reforme i kada oni koji nas zaista, možemo reći, apotekarskom vagom mjere, vide da aktivnosti koje Vlada radi idu u dobrom smjeru", dopunio je Plenković.

"Želimo da nam općenito trošak kamata padne ispod razine 2% BDP-a. To je jedan od ciljeva i dokumenata koje smo usvojili, a koji se odnose na strategiju smanjivanja javnoga duga", zaključio je predsjednik Vlade ovu temu.

Posjet potpredsjednice Europskoga suda važan je u kontekstu našeg predsjedanja

Od ostalih aktivnosti u proteklome tjednu, Plenković je izdvojio posjet potpredsjednice Europskoga suda Silve de Lapuerte, ocjenjujući taj posjet dobrim i u kontekstu našega predsjedanja iduće godine u svibnju.

"Dobro je da se u Hrvatskoj od svih institucija prepozna i ta institucija, koja je možda najtiša i najskromnija, ali važno je da znamo da postoji taj sud i da su njegove aktivnosti relevantne", napomenuo je.

Realizacija projekata i zaključaka sa sjednice Vlade u Sisku i gospodarska transformacija Sisačko-moslavačke županije

Istaknuo je i posjet Sisačko-moslavačkoj županiji u kojoj se realizira niz projekata i zaključaka donesenih na sjednici Vlade u Sisku, vrijednih 250 milijuna kuna.

"Veliki projekti odnose se na cestovnu infrastrukturu, a bitno je da se tamo zaista osjeća prava gospodarska transformacija", kazao je premijer, navodeći primjer gaming industrije u kojoj je baš Sisačko-moslavačka županija jedna od vodećih.

Neprihvatljivo huligansko nasilje u modernoj Hrvatskoj; očekujem od svih institucija i društvenih aktera da pridonose klimi koja ne dijeli i koja se suprotstavlja nasilju

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na slučajeve huliganskoga nasilja u posljednje vrijeme, konkretno i onog koje se dogodilo na Braču.

"Smatram da je to nedopustivo, u ime Vlade osuđujem sva takva ponašanja i mislim da moramo učiniti još i više na preventivnom i na represivnom djelovanju protiv takvih pojava, kako bi se jednostavno neprihvatljivi, primitivni i divljački ispadi oštro sankcionirali. To znači da radimo i na promjeni klime u društvu koja očito u jednom segmentu dosiže stupanj polarizacije pa i netrpeljivosti koja je apsolutno neprihvatljiva", naglasio je.

"U ovakvoj Hrvatskoj, modernoj Hrvatskoj koja je riješila sve svoje strateške zadaće, koja želi biti uključiva, koja želi biti tolerantno društvo koje poštuje svoje tradicionalne vrijednosti, nema mjesta takvim ispadima. Očekujem od svih tijela da se protiv toga bore zaista aktivno i agilno. Tu, naravno, mislim i na policiju i na pravosuđe koje kasnije treba djelovati, ali i uopće, na sve društvene aktere i političke stranke, da pridonose klimi koja je susretljivija, a ne klimi koja dijeli i koja na neki način stvara i preduvjete da se ovakva neprihvatljiva ponašanja događaju", poručio je predsjednik Vlade Plenković.

Proširenje mjera za demografsku obnovu i povećanje koeficijenata stručnjacima koji rade s djecom s teškoćama u razvoju

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar objedinjeno je predstavio dva konačna prijedloga zakona - o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita te o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji. Podsjetio je da ove dvije mjere imaju svrhu rješavanje stambenog pitanja mladih.

"I jedan i drugi zakon mijenjamo jer su to od nas tražili građani. Unazad godinu dana slušali smo zahtjeve građana, komunicirali s njima i odlučili dodatno poboljšati mjere te ih prilagoditi njima", naglasio je.

Također je podsjetio da je Zakon o subvencioniranju stambenih kredita donesen u svrhu poticanja demografske obnove društva i smanjenja iseljavanja mladih obitelji. Zakonom se, dodao je, propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenih pitanja kupnjom stana ili kuće, odnosno gradnje kuće putem subvencioniranja stambenih kredita.

Subvencije za 5.300 mladih

Štromar je izvijestio da je u dvije godine primjene zakona 5.300 mladih dobilo subvencije, s tim da je u 2018. godini broj zahtjeva porastao 23 posto.

"U tim se obiteljima rodilo više od 600 djece, zato uvodimo novinu, dodatno subvencioniranje kredita za svakog maloljetnog člana kućanstva na dan podnošenja zahtjeva za jednu godinu. Drugim riječima, svako dijete u obitelji omogućava dodatno subvencioniranje kredita u trajanju još jedne godine", kazao je.

U zakonu ostaje isto, dodao je, da subvencije čine od 30 do 51 posto rate kredita tijekom pet godina, a za svako dijete koje se rosi produžuje se dvije godine.

Što se tiče Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, potpredsjednik Vlade je naglasio da je cilj izmjene zakona omogućiti rješavanje stambenog pitanja širem broju građana kupnjom stanova i na slobodnom tržištu.

"Dodatno, ono što je jednako važno u smislu uređivanja tržišta POS stanova, to je zabrana davanja u najam ili prodaja neotplaćenih stanova, što će se definirati kupoprodajnim ugovorom", obrazložio je.

Kazao je pritom da posljednja izmjena zakona ide u smjeru smanjenja kamata na javna sredstva u otplati, s tri posto na dva posto godišnje.

"Do sada je odobreno 5.300 subvencioniranih kredita, izgrađeno 8.276 POS stanova. Riječ je više od 13.500 domova, a do kraja 2020. svoje će domove imati 20 tisuća obitelji", rekao je.

Izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu kazao da se dodatno propisuje uvjet stalnog boravka u Republici Hrvatskoj za stjecanje hrvatskog državljanstva djeteta čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo prirođenjem.

"Brisan je rok od 45 dana u kojem nadležno ministarstvo odnosno središnji državni ured treba dati mišljenje o postojanju interesa Republike Hrvatske za primitak stranca u hrvatsko državljanstvo. Propisuje se mjesna nadležnost policijskih uprava odnosno policijskih postaja za podnošenje zahtjeva.

Precizirana je odredba, rekao je, koja se odnosi na poništenje rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo na način da će se u obnovljenom postupku po službenoj dužnosti rješenje poništiti ukoliko se naknadno utvrdi da se temeljilo na lažnim ispravama, prevari ili fiktivnom boravku osobe koja je stekla hrvatsko državljanstvo prirođenjem.

"Također, propisuje se da će se u obnovljenom postupku po službenoj dužnosti rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo ukinuti kada se utvrdi da je osoba koja je stekla državljanstvo prirođenjem pravomoćno osuđena za teška kaznena djela protiv Republike Hrvatske, odnosno protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, na kaznu zatvora od najmanje pet godina", kazao je, dodavši da je na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja u postupku donošenja konačnog prijedloga zakona predložena odredba kojom se regulira status državljanstva nestalih i smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Izmjene Zakona o policiji

Vlada je prihvatila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji. Ministar Božinović je izvijestio da su unijete izmjene kojima se propisuje da ministar unutarnjih poslova, na traženje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, daje izvješće o obavljanju policijskih poslova za pojedinačne slučajeve.

"Za Povjerenstvo za rad po pritužbama su isključeni policijski službenici i propisuje se da će Povjerenstvo činiti devet predstavnika građana. Predlaže se, također, propisati da navedeno Povjerenstvo svoj rad detaljnije uređuje poslovnikom, a da stručnu i administrativnu pomoć pruža Ministarstvo unutarnjih poslova te se odluka Povjerenstva dostavlja glavnom ravnatelju policije. Ministar će svojim pravilnikom propisati način rada i postupanja po pritužbama, vođenje evidencije i rokove čuvanja podataka u evidenciji", kazao je.

Preciznije se propisuje, pojasnio je Božinović, i premještaj policijskog službenika po potrebi službe na slobodno radno mjesto iste ili više složenosti poslova, kao i premještaj policijskog službenika po potrebi službe na slobodno radno mjesto niže složenosti poslova.

Božinović je kazao da je Ministarstvo unutarnjih poslova, kao stručni nositelj, uočilo potrebu za dopunom čl. 96. Zakona o policiji kojim se propisuju teže povrede službene dužnosti za policijske službenike te je kao nova, teža povreda propisano nasilje u obitelji, a također je u vezi s time dodan i novi članak kojim se, uz već propisane razloge, za obligatorno udaljenje policijskog službenika propisuje i za onog policijskog službenika protiv kojeg je podnijeta kaznena prijava za kazneno djelo nasilja u obitelji.

Uvjet reciprociteta

Usvojen je Konačni prijedlog zakona o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja. Danom izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije bez sporazuma o povlačenju, zakonodavstvo Europske unije prestaje se primjenjivati na državljane Ujedinjene Kraljevine, kao i na državljane Republike Hrvatske koji pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruju na teret nositelja osiguranja Ujedinjene Kraljevine, a koji borave ili prebivaju u Republici Hrvatskoj.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da će predloženim zakonom Republika Hrvatska najduže do godinu dana nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije bez sporazuma o povlačenju, pod uvjetom reciprociteta, nastaviti primjenjivati pravila sadržana u europskim propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, odnosno navedenim osobama omogućit će se nesmetano korištenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

"U slučaju nepostojanja reciprociteta od strane Ujedinjene Kraljevine nastali troškovi ostvarenih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja teretit će državni proračun Republike Hrvatske s pozicije ministarstva nadležnog za zdravstvo. Ministarstvo nadležno za zdravstvo zatražit će naplatu nastalih troškova od strane Ujedinjenog Kraljevstva posredstvom ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove", istaknuo je Kujundžić.

Jačanje uloge meteorologije i hidrologije u smanjenju šteta

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg je obrazlažući Konačni prijedlog zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti kazao da se uređuje pružanje pouzdane i pravovremene informacije iz područja meteorologije i hidrološke djelatnosti te pružanje informacija za potrebe temeljnih interesa države, kao što su obrana, zaštita i spašavanje, kao i osiguravanje sigurnosti kopnenog i pomorskog prometa.

Izvijestio je da se, također, uređuje jasna svrha rada izvođača meteorološke i hidrološke djelatnosti te zakonsko osiguranje rada državne mreže meteoroloških i hidroloških postaja.

"Osiguravamo jačanje uloge meteorologije i hidrologije u smanjenju šteta od elementarnih nepogoda, zaštite okoliša i zdravlja, sigurnosti prometa te proizvodnje energije i hrane", rekao je Šiljeg.

Odluka o prodaji Hotela Zagorje

Obrazlažući Odluku o izboru ponuditelja i prodaji nekretnine u k.o. Razvor, u naravi Hotel Zagorje (bivša politička škola u Kumrovcu), ministar Goran Marić podsjetio je da je temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske od 8. ožujka 2019. godine, Ministarstvo državne imovine objavilo Javni poziv 23. ožujka 2019. za prodaju Hotela Zagorje, s početnom cijenom od 11 milijuna i 960 tisuća kuna.

"U roku za dostavljanje ponuda zaprimljena je samo jedna ponuda i to društva ZHONGYA NEKRETNINE d.o.o., Zagreb s ponuđenom cijenom od 14 milijuna, 95 tisuća i 400 kuna", kazao je ministar Marić.

Prihvaćena Deklaracija o suradnji na unapređivanju digitalizacije kulturne baštine

Vlada je prihvatila Deklaraciju o suradnji na unapređivanju digitalizacije kulturne baštine. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izvijestila je da su na Danu digitalizacije 2019. godine, 24 članice Europske unije potpisale navedenu Deklaraciju.

Potpisnice Deklaracije suglasne su pojačati napore i ostvariti napredak zajedno u okviru tri glavna stupa: paneuropska inicijativa za 3D digitalizaciju artefakata kulturne baštine, spomenika i lokaliteta, ponovno korištenje digitaliziranih kulturnih resursa kako bi se poticalo uključivanje građana i inovativna uporaba te jačanje međusektorske i prekogranične suradnje, kao i izgradnja kapaciteta u sektoru digitalizirane kulturne baštine.

Ministrica Obuljen Koržinek najavila je da bi navedenu Deklaraciju u ime Republike Hrvatske potpisao veleposlanik, zamjenik stalnog predstavnika Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju Goran Štefanić.

"Ovo neće zahtijevati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna, budući da mi već provodimo projekt digitalizacije kulturne baštine koji se financira iz europskih sredstava", zaključila je ministrica.

Povećani koeficijenti stručnjacima u ustanovama koje rade s djecom s teškoćama u razvoju

Dopunjena je i Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak izvijestila je da su koeficijenti za zaposlenike u sustavu odgoja i obrazovanja propisani Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i nisu mijenjani od 2014. godine.

S obzirom da se ustanove za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju nalaze u sustavu Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i da postoje razlike u koeficijentima, potrebno je uskladiti koeficijente radnih mjesta za učitelje, nastavnike i stručne suradnike koji rade u školama i ustanovama u kojima se odgojno-obrazovni rad izvodi samo za učenike s teškoćama u razvoju, s koeficijentima za iste poslove u ustanovama socijalne skrbi.

Državna tajnica Ramljak kazala je da je potrebno propisati veći koeficijent učiteljima razredne ili predmetne nastave, kao i stručnim suradnicima koji rade u školama i ustanovama u kojima se izvode samo programi za učenike s teškoćama u razvoju, a koji prema sadašnjoj Uredbi imaju isti koeficijent kao učitelji i stručni suradnici koji rade u školama s redovitim programima.

Učinkovit nadzor državne granice

Vlada je prihvatila i XIII. izvješće o provedbi Strategije integriranog upravljanja granicom Republike Hrvatske za 2018. godinu.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je provedba ove Strategije jedan od elemenata ispunjavanja svih kriterija za potpunu primjenu šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj.

Izvijestio je da se Hrvatska i tijekom prošle godine susrela s izazovom pojačanog pritiska nezakonitih migracija koje su, za razliku od proteklih godina kad su bile koncentrirane na istočne granice prema Srbiji, sada usmjerene i na granicu s Bosnom i Hercegovinom.

"Najveći pritisak nezakonitih migracija koncentriran je na nekih 350 kilometara granice na području policijskih uprava karlovačke, ličko-senjske i sisačko-moslavačke s tendencijom proširenja na područje Policijske uprave brodsko-posavske", kazao je Božinović.

Naveo je da su ulazna mjesta na granici s BiH uređena u skladu s preporukama šengenske evaluacije i sporazumom s BiH o pograničnom prometu te su na ukupno 51 prijelaznom mjestu duž cijele granice, ovisno o pojedinoj lokaciji i njezinim terenskim specifičnostima, postavljene ručno-podizne rampe, stupovi s ljestvama za montažu nadzornih kamera MUP-a i betonske prepreke, kao i da je u prošloj godini provedena 1101 mješovita policijska ophodnja.

Ministar je izvijestio da su trenutno na 19 lokacija instalirane stacionarne kamere i to 12 na granici sa Srbijom te sedam na granici s BiH.

"Ovakav pritisak zahtijevao je potpuni angažman granične policije na područjima koja su sukladno prometnim pravcima, krijumčarskim mrežama i drugim elementima koji potiču migracijska kretanja, bila najranjivija", rekao je Božinović.

Ministar je podsjetio i da su radi učinkovitog nadzora državne granice doneseni sljedeći propisi: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, 6 pravilnika, 2 protokola i Uredba, a doneseni su i Strateški dokumenti, kao što je Strateški plan MUP-a za razdoblje 2018-2020 i Godišnja analiza rizika.

Naveo je da se zbog svega toga intenzivno provodi obuka policajaca te je oko 2.800 ljudi prošlo različite vidove obuke na Policijskoj akademiji, a izdvojio je i nabavu 60 terenskih vozila, 65 ručnih termovizijskih uređaja, 100 prijenosnih kamera kratkog dometa i dr.

Božinović je podsjetio i da je 27. ožujka na razini EU donesena tehnička i operativna strategija za europsko integrirano upravljanje granicom temeljem koje će sve države članice izraditi nove strategije integriranog upravljanja granicom, pa tako i Republika Hrvatska.

Memorandumi s Kinom

Vlada Republike Hrvatske upoznata je s Protokolom između Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Glavne carinske uprave Narodne Republike Kine o veterinarskim i javnozdravstvenim zahtjevima za mliječne proizvode namijenjene izvozu iz Hrvatske u Kinu, potpisanim u Zagrebu 10. travnja 2019. godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da je temeljem potpisanog protokola Hrvatska Kini uputila i prijedlog veterinarskog certifikata s veterinarsko zdravstvenim uvjetima čijim usvajanjem će moći započeti registracija izvoznika pri nadležnom tijelu Kine i izvoz.

Jačanje gospodarske suradnje s Kinom

Vlada je upoznata i s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske i Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine o uspostavi zajedničke Radne skupine za suradnju na području ulaganja u okviru Zajedničkog povjerenstva o gospodarskoj suradnji, potpisanim u Zagrebu 10. travnja 2019. godine.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da s ciljem unaprjeđenja razine ulaganja, postoji potreba uspostave zajedničke Radne skupine za suradnju na području ulaganja u okviru Zajedničkog povjerenstva.

Dodao je da će Radna skupina biti operativno u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine.

Izvor: Vlada/Hina