Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 4. 7. 2019.

Hrvatska šalje pismo namjere za pristupanje ERM-u II

Otvarajući 164. sjednicu Vlade, premijer Plenković osvrnuo se na aktualne teme proteklog tjedna, kada je obilježena šesta godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, kao, i na dogovor o novim čelnicima institucija EU-a uoči prvoga hrvatskog predsjedanja od 1. siječnja 2020.

Prvoga srpnja obilježena je šesta godina hrvatskoga članstva u Europskoj uniji, a predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatska, zahvaljujući tome, ubrzala svoj gospodarski rast, osnažila međunarodni položaj, nastavila transformirati pravni sustav i dio je najveće i najutjecajnije globalne grupacije.

„Za Hrvatsku su konkretni efekti toga članstva prije svega vidljivi kroz realizaciju brojnih projekata i kroz apsorpciju europskih fondova, a kroz uplatu i isplatu iz europskoga proračuna mi smo otprilike 15 milijardi kuna u plusu“, istaknuo je Plenković i dodao da je u mandatu ove Vlade jako unaprijeđeno ugovaranje sredstava iz ove financijske omotnice, i to s 9 posto u listopadu 2016., na 70 posto u srpnju 2019.

Podsjetio je i da Hrvatska za pola godine prvi puta preuzima predsjedanje Europskom unijom te dodao da pripreme za to predsjedanje teku dobro.

Osvrnuo se i na nedavno održano Europsko vijeće, na kojem su dogovoreni čelnici najvažnijih europskih institucija.

Ursula von der Leyen pozitivan akter za ključne procese za Hrvatsku

„Vrlo smo zadovoljni sastavom ključnih dužnosti europskih institucija“, kazao je Plenković, naglasivši kako Hrvatska ima vrlo dobre odnose s budućom predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, njemačkom ministricom obrane. Premijer Plenković drži da će Ursula von der Leyen biti vrlo pozitivan akter na čelu Komisije za sve ključne procese za Hrvatsku – od ulaska u Schengenski prostor do članstva u europodručju i pregovora o idućem višegodišnjem financijskom okviru, kao i uopće nastavak pozicioniranja Hrvatske u Europskoj uniji.

Također, Hrvatska ima dobre odnose i s novim predsjedateljem Europskoga vijeća, dosadašnjim belgijskim premijerom Charlesom Michelom, kao i sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Josepom Borrellom, koji će preuzeti dužnost visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Danas će ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić uputiti Pismo namjere za pristupanje Europskom tečajnom mehanizmu II, kao i Akcijski plan priprema Hrvatske za uvođenje eura kao službene valute, a predsjednik Vlade naglasio je da se radi o sustavnom i temeljito pripremanom procesu.

Jučer je održana prva sjednica Nacionalnog vijeća za održivi razvoj, na kojoj je usvojen Dobrovoljni nacionalni pregled Republike Hrvatske o provedbi 17 ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030, a Hrvatska će ga predstaviti za nekoliko dana u New Yorku pred ECOSOC-om, Gospodarsko-socijalnim vijećem UN-a.

Krajem prošloga tjedna održana je 13. sjednica Vijeća za obranu, a Vlada je danas donijela Odluku o osnivanju Međuresornoga povjerenstva za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona.

Na kraju uvodnoga obraćanja predsjednik Vlade osvrnuo se na posjet tvrtki Rimac Automobili te istaknuo da je poslovni uspjeh te tvrtke jako dobar primjer kako jedna kompanija s idejom, inovativnim pristupom i pronalaženjem specifične niše može doći u situaciju da privlači najveće svjetske kompanije u automobilskoj industriji.

Pismo namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II

Na otvorenom djelu sjednice raspravljeno 15 točaka dnevnog reda, među kojima Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Odluka o davanju ovlasti ministru financija za potpisivanje Pisma namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II, kao i Odluka o osnivanju Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona.

Ministar financija Zdravko Marić objedinjeno je obrazložio prijedloge – zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom te zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima. Naglasio je da je osnovni razlog izmjena usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, konkretno Uredbom EU o sekuritizaciji.

Izvijestio je da se društvima za upravljanje fondovima omogućava obavljanja poslova servisera.

"Što znači da svakodnevno mogu upravljati portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju, ako se na njega takvi poslovi delegiraju. Također, imaju dodatnu obvezu u vezi upravljanja izloženosti prema sekuritizaciji, a napravljene su i određene izmjene kod prekršaja", kazao je ministar financija.

Sekuritizacijom su obuhvaćene transakcije kojima se zajmodavcu ili vjerovniku (obično kreditnoj instituciji ili trgovačkom društvu) omogućuje refinanciranje skupa kredita, izloženosti ili potraživanja (kao što su stambeni krediti, krediti za kupnju automobila ili leasing automobila, potrošački krediti, kreditne kartice ili potraživanja od kupaca) njihovim pretvaranjem u vrijednosne papire kojima se trguje.

U kontekstu izmjena ovih zakona, Marić je istaknuo da je potrebno napraviti i usklađivanje s postojećim zakonodavstvom u Republici Hrvatskoj.

"Zakoni se horizontalno usklađuju sa Zakonom o tržištu kapitala, Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonom o općem upravnom postupku", kazao je.

Usklađivanje s promjenama u dijagnostičkim i terapijskim postupcima

Prihvaćen je Prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima. "Samo da ne bi bilo nejasnoća, ovo ni u kom slučaju nije uvođenje GMO proizvoda u Hrvatsku. Ovo je prilagodba hrvatskog zakona promjenama u europskoj regulativi te velikim promjenama prvenstveno u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, gdje genska terapija i dijagnostika otvara nevjerojatne, nove velike mogućnosti", istaknuo je ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Predloženim zakonom uređuje se postupanje s GMO-om i proizvodima koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, ograničena uporaba GMO-a, odobravanje primjene lijekova (medicinskih proizvoda) koji se sastoje od GMO-a i/ili sadrže GMO-e ili kombinaciju GMO-a, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš u svrhu različitu od stavljanja na tržište, ograničavanje ili zabrana uzgoja GMO-a, stavljanje GMO-a i proizvoda koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a na tržište, rukovanje, prijevoz i pakiranje GMO-a, gospodarenje s otpadom nastalim uporabom GMO-a te odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a.

"Najbitnije razlike u odnosu na važeći zakonodavni okvir odnose se na uvođenje primjene lijekova, tj. medicinskih proizvoda, koji se sastoje ili sadrže GMO ili kombinaciju GMO-a u svrhu provođenja kliničkih ispitivanja, genskih terapija, prevencija i liječenja, ukidanje obveze ovlašćivanja svih laboratorija za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a, dodatnu razradu metodologije procjene rizika GMO-a, obveza službenih i nacionalnih referentnih laboratorija za GMO te prava i obveze osoba ovlaštenih za provedbu inspekcijskog nadzora i službenih kontrola u području GMO-a", kazao je Kujundžić.

Povećane kazne za najteže prometne prekršaje

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama naglasio da se temeljem brojnih analiza te bliskoj suradnji s Fakultetom prometnih znanosti predlažu izmjene i dopune kojima se znatno povećavaju novčane kazne, propisuje minimalno trajanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom te propisuju i povećavaju negativni prekršajni bodovi za osam najtežih prometnih prekršaja.

"U Ministarstvu unutarnjih poslova već je osnovana radna skupina koja će pratiti učinke predloženih mjera te davati izmjene i dopune, predlagati dodatne poboljšanja koliko se ukaže potreba", dodao je.

Prihvaćen je Odluka o davanju ovlasti ministru financija za potpisivanje Pisma namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II. Odlukom se ovlašćuje ministar financija Zdravko Marić da, u ime Vlade Republike Hrvatske, potpiše Pismo namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II.

Predmetno Pismo supotpisat će guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, a Ministarstvo financija se ovom Odlukom zadužuje za dostavu potpisanog Pisma namjere za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II s prilozima predsjedniku Euroskupine, predsjedniku Europske središnje banke, ministrima financija država članica Europodručja, ministru financija Kraljevine Danske i guverneru Središnje banke Kraljevine Danske i potpredsjedniku Europske komisije zaduženom za euro.

Šest područja, 19 mjera, devet resora

Ministar financija Marić kazao je da su dvije osnovne intencije ovog pisma – s jedne strane obveza provedbe određenog seta mjera u idućih 12-ak mjeseci, a u isto vrijeme izvršavanje namjere uvođenja eura, odnosno prije toga ulaska ERM II.

Što se tiče konkretnih mjera, napomenuo je, radi se o šest područja, 19 mjera, a uključeno je devet resora.

"Od šest ključnih područja, prva je održavanje i očuvanje makroprudencijalne stabilnosti, dakle svega onoga što i sada činimo – nastavak rezultata kako na području monetarne tako i fiskalne politike. Drugo područje je bliska i uska suradnja s Europskom centralnom bankom, potom unaprjeđenje našeg zakonodavnog okvira i svih mjera koje se tiču sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Svima je poznato da smo na tom polju poprilično uspješni, brojne međunarodne usporedbe to pokazuju. Nakon toga je područje vezano za statistiku, dakle prikupljanje podataka, kompilacija i diseminacija. Potom je segment unaprjeđenje upravljanja u javnom sektoru s posebnim naglaskom na trgovačka društva u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, ali i općenito upravljanja državnom imovinom. Zadnji dio vezan je za poslovnu klimu, sve ono što je potrebno učiniti da se dodatno i neporezno i administrativno rastereti poduzetnike i građane", izdvojio je ministar financija.

Agenda 2030 predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja

Vlada je prihvatila Prijedlog Dobrovoljnog nacionalnog pregleda o provedbi Programa UN-a za održivi razvoj 2030.

"S obzirom da radimo na Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, važno je bilo uskladiti i predstaviti u ovom izvješću sve što je Hrvatska dosad napravila i ono što planira u sljedećem razdoblju", rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Istaknula je da okosnicu ove nove i ambiciozne razvojne Agende 2030 predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja koji su detaljno razrađeni u 169 podciljeva, kazavši da riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvažnijih izaziva današnjice, kao i međusobno povezanoj gospodarskoj, socijalnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji koja je kao najveći globalni izazov i osnovni preduvjet održivog razdoblja prepoznala iskorjenjivanje svih oblika siromaštva.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac će u ime Vlade Republike Hrvatske predstaviti Dobrovoljni nacionalni pregled na zasjedanju Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini – HLPF pod okriljem Gospodarskog i socijalnog vijeća – ECOSOC-a u New Yorku, od 16. do 18. srpnja 2019. godine.

Osnovano Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević predstavio je Odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona, koja je u skladu sa zaključcima Vijeća za obranu od 28. lipnja 2019. godine i Odbora za obranu Hrvatskoga sabora od 3. srpnja 2019. godine.

Dodao je da Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona čine predstavnici Ureda predsjednice Republike Hrvatske, Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Odbora za obranu Hrvatskoga sabora, Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Glavnog tajništva Vlade Republike Hrvatske, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije i Vojne sigurnosno-obavještajne agencije.

"Pitanje obrane i nabave višenamjenskog borbenog aviona je nadstranačko pitanje, traži potporu pozicije i opozicije i zato smatramo kako je važno da se Hrvatski sabor uključi u ovaj proces. Tako će u međuresornom povjerenstvu biti predsjednik i potpredsjednik Odbora za obranu Sabora", kazao je Krstičević. Istaknuo je da je riječ o složenom projektu koji se može realizirati samo uz zajedništvo i potporu svih institucija.

Jednoglasna potpora Vladi

"To je strateški projekt cijele države visoke financijske vrijednosti, koji mora biti transparentan i zakonit, rekao je potpredsjednik Vlade, izrazivši zadovoljstvo jer su Vijeće za obranu i Odbor za obranu dali jednoglasno potporu Vladi za pokretanje procesa nabave višenamjenskog borbenog aviona.

Ovo Odlukom Vlada, dodao je, pokreće proces nabave višenamjenskog borbenog aviona imajući u vidu potrebne sposobnosti i raspoložive financijske mogućnosti Republike Hrvatske.

"Smatram da Hrvatska vojska i država nisu iste sa i bez nadzvučne borbene komponente hrvatskog ratnog zrakoplovstva. S borbenim zrakoplovstvom jače su i Hrvatska vojska i hrvatska država", naglasio je Krstičević.

Međuresorno povjerenstvo, kazao je, bit će nadležno za pripremu i provedbu cijelog postupka nabave višenamjenskoga borbenog aviona te će predloži Vladi i drugim nadležnim tijelima donošenje odgovarajućih odluka.

Osim toga, dodao je Krstičević, Povjerenstvo treba pronaći moguće opcije za obuku pilota za višenamjenski borbeni avion te u vezi s time predložiti Vladi i drugim nadležnim tijelima donošenje odgovarajućih odluka.