Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 11. 7. 2019.

Ovršni zakon četvrti je Vladin potez kada je riječ o blokiranim građanima

Na 166. sjednici Vlade premijer Plenković osvrnuo se na prijedlog Ovršnog zakona i dodao da su dosadašnje mjere pridonijele smanjenju broja blokiranih s 325 na 259 tisuća, kao i iznosa sredstava u blokadi s 43,37 na 16,63 milijarde

Otvarajući današnju, 166. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja u proteklome tjednu.

Prije svega, još je jednom u ime Vlade izrazio sućut obitelji ubijene socijalne radnice, gospođe Blaženke Poplašen, i još jednom osudio taj strašan zločin.

Izrazio je nadu da će se teško ranjeni pravnik socijalnoga centra, gospodin Ivan Pavić, oporaviti od ozljeda.

Zahvalio je ministrici Murganić i ministru Božinoviću koji su promptno reagirali i poduzeli sve radnje da se rasvijetle sve okolnosti tog tragičnog događaja.

Boljim statusom socijalnih radnika u konačnici će profitirati korisnici

Predsjednik Vlade Plenković primio je jučer predstavnike udruga, sindikata i komore socijalnih radnika. Dogovorene su tri temeljne točke koje se mogu učiniti kako bi se popravio njihov status i njihova fizička zaštita.

Prvo je unaprjeđenje svih postojećih mehanizama fizičke zaštite. Drugi element je pitanje statusa službene osobe, a treće je unaprjeđenje međuresorne koordinacije.

„Jedna trenutna, responsivna aktivnost svih nadležnih tijela može pomoći da se utvrde sve okolnosti i činjenice i da se izbjegavaju ovakve tragedije“, poručio je premijer Plenković. Istodobno, dodao je, potrebno je voditi računa o dostojanstvu i dignitetu ljudi koji rade u sustavu socijalne skrbi, kojih je 7200 ukupno, dok je broj korisnika socijalne skrbi izrazito velik.

„Moramo pokazati poštovanje, a u konačnici, njihovim boljim statusom i međusobnom koordinacijom najveću korist imat će korisnici socijalne skrbi“, zaključio je premijer.

Uvođenje eura u interesu gospodarstva i građana, nove projekcije rasta ohrabrujuće

Od ostalih tema predsjednik Vlade izdvojio je sastanak Euroskupine u Bruxellesu na kojem je prihvaćeno Pismo namjere Vlade i Hrvatske narodne banke o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Kazao je da je pismo pripremano politički i diplomatski dugo, analitično, pažljivo i detaljno, a donosi šest područja i 19 mjera koje će nadležni resori ispuniti u sljedećoj godini. Dodao je da je riječ o vrlo realno postavljenim ciljevima, koji će se realizirati.

„Obradovala nas je ova vijest, jer je ona na tragu naše politike provođenja Strategije za uvođenje eura“, kazao je premijer i naglasio da sve što je Vlada napravila u ovom mandatu znači da će taj put, koji neće biti preko noći, biti temeljito pripremljen i u interesu hrvatskoga gospodarstva i hrvatskih građana.

Podsjetio je na postignuća Vlade u makroekonomskom kontekstu – od izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža do povratka na investicijski kreditni rejting i smanjivanja javnoga duga.

I nove ljetne projekcije rasta Europske komisije, dodao je premijer Plenković, potvrđuju te dobre trendove.

„Hrvatska je među tri zemlje s najvećom pozitivnom korekcijom – na proljeće je korekcija rasta bila 2,6, a od jučer je 3,1, što je ohrabrujuće. Nalazimo se otprilike na 9 mjestu od svih članica Unije kada je riječ o stopi gospodarskoga rasta“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da treba nastaviti angažirano raditi na daljnjem unaprjeđenju hrvatskoga gospodarstva istaknuvši da ovakvi rezultati ne bi bilo mogući bez političke stabilnosti koju je osigurala ova Vlada.

Europski sud nije nadležan odlučivati o arbitražnom postupku

Krupnim događajem za Hrvatsku i hrvatske nacionalne interese i državni teritorij ocijenio je saslušanje održano na Europskom sudu u povodu prigovora o nedopuštenosti koji je Hrvatska podnijela tome sudu u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede prava Europske unije kao navodne posljedice neprovođenja arbitražne presude.

„Tema te rasprave bila je isključivo pitanje je li sud nadležan ili ne. Tema te rasprave nije bio sadržaj slovenskoga prigovora. Hrvatska je ponovila svoje stajalište da sud Europske unije nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije i da u navedenom postupku, s obzirom da je riječ o sporu između dvije države, nije riječ o predmetu koji se tiče o primjeni i tumačenju prava Europske unije, što bi bilo u nadležnosti toga suda, već da je riječ o sporu i tumačenju primjene međunarodnoga prava“, pojasnio je predsjednik Vlade.

Naglasio je da je Hrvatska i dalje privržena sa Slovenijom rješavati otvorena pitanja putem niza mjera koje su u katalogu mirnoga rješavanja sporova i dodao da je tu spremnost Hrvatska iskazala više puta.

Od ostalih tema izdvojio je sastanak na vrhu Berlinskoga procesa, koji je održan krajem prošloga tjedna u Poljskoj, a tijekom boravka u Poljskoj premijer Plenković posjetio je i 4. hrvatski kontingent (HRVCON) u sklopu NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti (eFP).

Sastanak Berlinskoga procesa ocijenio je vrlo dobrim te ponovio da će Hrvatska, tijekom svoga predsjedanja Europskom unijom, održati sastanak na vrhu s državama jugoistoka Europe u svibnju iduće godine.

U posjetu Hrvatskoj ovoga je tjedna boravio turski ministar unutarnjih poslova, a glavna tema sastanaka bilo je pitanje sprječavanja ilegalnih migracija.

Najavio je da će se 16. srpnja svim državnim službenicima i namještenicima i službenicima i namještenicima u javnim službama isplatiti regres u iznosu od 1250 kuna.

Ovršni zakon u interesu najugroženijih hrvatskih građana

Predsjednik Vlade kazao je da je Ovršni zakon pripremljen kako bi se postiglo nekoliko ciljeva i uvažile odgovarajuće presude Europskoga suda. Uvodi se načelo kontradiktornosti, koje je također bitno u cijelom postupku, znatno se smanjuju troškovi, čak tri puta za sporove niže vrijednosti, a i do pet puta za sporove više vrijednosti.

„Želio bih ovdje istaknuti da smo s problemom blokiranih, dakle jednim velikim društvenim problemom u Republici Hrvatskoj, bili suočeni i da je ovaj korak danas u biti četvrti korak naše Vlade kojeg poduzimamo za rješavanje ovoga problema“, istaknuo je premijer Plenković.

Dodao je da su prva tri koraka poduzeta prošle godine kada je Vlada predložila Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača.

„Rezultati su vidljivi. Od 325 tisuća blokiranih tada, danas ih imamo 259 tisuća, a iznos sredstava u blokadi koji je bio zabilježen na FINA-i tada je bio 43,37 milijardi, a danas je 16,63 milijarde. To su efekti ovih zakona“, poručio je premijer Plenković.

Naglasio je da novim Ovršnim zakonom Vlada šalje poruku da tom problemu pristupa na sveobuhvatan način i da ga želi riješiti u interesu hrvatskih građana na način da se pomaže onima koji su najugroženiji, s obzirom da su 87 posto ovrha ovrhe nad relativno malim iznosom duga.

Vlada izrazito osjetljiva za problematiku osoba s invaliditetom

S obzirom da je zadnjih dana česta tema u javnosti bio besplatan prijevoz za pojedine kategorije osoba s invaliditetom, premijer Plenković osvrnuo se i na tu temu, kazavši kako su je ispolitizirali pojedini zastupnici SDP-a u raspravi u Hrvatskome saboru.

„Ova Vlada je, načelno gledajući, izrazito osjetljiva za problematiku osoba s invaliditetom, i to smo dokazali od izborne kampanje pa do svih aktivnosti koje poduzimamo, od prava, konzultacija, dijaloga i angažmana, u čemu nam izrazito pomaže zastupnica u Hrvatskome saboru, gospođa Ljubica Lukačić. Zato je dobro da je ministar Butković jučer otišao u Hrvatski sabor jučer i objasnio činjenice. Prvo, da smo već prošle godine, prije nego što je ova rasprava uopće ispolitizirana, smanjili trošak karata i za putnike i za vozila za 90 posto. dakle, nešto što je koštalo 100 je tada koštalo 10, a zaključkom koji ćemo danas usvojiti i tih 10 će postati nula“, poručio je premijer Plenković.

Naglasio je pritom da je Vlada, za razliku od politikantskih prijedloga oporbenih zastupnika, tome pitanju pristupila na sveobuhvatan način koji će ga regulirati za različite kategorije osoba s invaliditetom.

„Sadržaj ovoga Zaključka je u biti budući odgovarajući članak Zakona u prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, koji će biti u proceduri tijekom jeseni, pa će se to pitanje i zakonski regulirati“, pojasnio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je osjetljivost Vlade na ta pitanja, pravovremenu reakciju još prošle godine, cjelovitu reakciju u zakonskom okviru i današnju konkretnu reakciju za osobe s invaliditetom koje žive na otocima, ali i za osobe s invaliditetom s kopna koje idu na određene tretmane na otoke.

„Rješavamo ovo pitanje na najbolji mogući način i ne podliježemo populizmu, ne podliježemo politikantstvu, nego odgovorno i ozbiljno radimo posao na dobrobit hrvatskih građana“, poručio je.

Sućut žrtvama genocida u Srebrenici

Na kraju uvodnoga obraćanja, premijer Plenković kazao je da je danas 24. obljetnica velike tragedije i jednog od najstrašnijih zločina nakon Drugog svjetskog rata koja se dogodila u Srebrenici gdje je ubijeno preko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

„Taj je zločin presudom Međunarodnog suda kvalificiran kao genocid. Još jednom, s obzirom da smo uputili i naše izaslanike na dvije komemoracije, želimo izraziti našu sućut prema žrtvama tog strašnog zločina“, kazao je predsjednik Vlade.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 16 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog ovršnog zakona te Prijedlog zakona o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji, kao i Zaključak o davanju preporuke brodarima za privremeno odobravanje besplatnog prijevoza za pojedine kategorije osoba s invaliditetom.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je, govoreći o Prijedlogu ovršnog zakona, istaknuo da je Radna supina dugo radila na ovom zakonu te je tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću stiglo 400 prijedloga i mišljenja koja su sva raspravljena.

Rješenje o ovrsi donosi sud

Kada je riječ o ključnim novinama, Bošnjaković je izdvojio usklađenost s presudama Suda Europske unije.

"Te dvije presude su rekle da javni bilježnici u sustavu ne mogu imati status pravosudnog tijela i donositi rješenja o ovrsi. To mora biti pravosudno tijelo, dakle sud. I druga je da nam manjka kontradiktornosti u postupku – htjeli su nam reći da se donose rješenja o ovrsi, a da se ovršeniku ne daje prilika da se izjasni o dugu", kazao je.

Elektronička komunikacija i obrasci

Ovrha se, istaknuo je, sada vraća u sudsku nadležnost, dodavši da su velike novine i brzina, učinkovitost i ekonomičnost. "Želimo imati jeftiniji postupak i to ovdje propisujemo. Tu ćemo brzinu temeljiti na automatizmu, dakle na elektroničkoj komunikaciji. Propisat ćemo obrasce u elektroničkom obliku – i one za podnošenje prijedloga, i one za sva daljnja postupanja koja će sud imati", rekao je.

U kontekstu zaštite dostojanstva ovršenika odnosno dužnika, ministar pravosuđa podsjetio je na reformu postojećeg Ovršnog zakona u 2017. godini. "Sve te mjere usmjerene jačanje zaštite i dostojanstva dužnika ovime još više snažimo", poručio je.

Neće više biti troškova sastava prijedloga, troškova izdavanja potvrde ovršnosti te nepredvidivih troškova.

Povećan broj primanja koji ne mogu biti predmet ovrhe

Ovrha se, naglasio je Bošnjaković, centralizira i o svemu brine sud. Ujedno će se rasteretiti poslodavci i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje da oni ne provode ovrhu. "To će u budućnosti raditi FINA", dodao je.

Povećat će se broj primanja koji ne mogu biti predmet ovrhe. Bošnjaković je kazao da su to božićnice, uskrsnice, regres, jubilarna nagrada, novčane prigodne nagrade za rad, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život te novčana naknada žrtvama kaznenih dijela.

"Sada imamo sustav da se ovrha ne može pokrenuti radi naplate potraživanja do 20 tisuća kuna, taj prag bismo digli na 40 tisuća kuna", napomenuo je.

Bez deložacija u zimskom periodu

Neće biti deložacija od 1. studenog do 1. travnja. "To je zimski period i ne želimo dovoditi nikoga u nekakvu nepovoljnu situaciju", kazao je Bošnjaković.

Poboljšavaju se i odredbe o dostavi, mora se dva puta pokušati neposredno obavijestiti dužnika o tome da je dužan te mu predočiti račun. Bošnjaković je pojasnio da tek ako takva neposredna dostava ne bi bila uspješna, tada bi se to oglasilo na internetskoj stranici te bi se dužniku poslala obavijest u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.

Smanjeni troškovi

Uvodi se i novi sustav određivanja i provedbe ovrhe. Smanjeni su i troškovi – propisana su dva načina.

"Prvi je gdje je vrijednost predmeta ovrhe do 5 tisuća kuna i tamo gdje je veća od 5 tisuća kuna. Propisujemo fiksnu naknadu u predmetima do 5 tisuća kuna, ona će biti 200 kuna plus 30 kuna sudska pristojba. A u ovima koji su vrjedniji od 5 tisuća kuna, tu će biti naknada 300 kuna i 50 kuna sudska pristojba. Ti se iznosi dijele na FINA-u, javnog bilježnika i jedan dio na banku", kazao je te podsjetio da su danas ti troškovi ponekad i preko 10 tisuća kuna.

Broj blokiranih manji za 66 tisuća

Govoreći o blokiranima, Bošnjaković je kazao da je njihov broj smanjen za 66 tisuća. Dodao je da trenutno više od 83 tisuće predmeta stečaja potrošača na sudovima te će u sljedećem razdoblju i ta mjera dati efekte.

Poboljšati rješavanje sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u EU

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji, kojim se implementira Direktiva o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji iz 2017. godine.

Cilj je poboljšati mehanizme rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u Europskoj uniji kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno rješavanje sporova u slučajevima dvostrukog oporezivanja uz potpuno uklanjanje dvostrukog oporezivanja.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je u odnosu na prvo čitanje Konačni prijedlog zakona dorađen u nomotehničkom smislu prema pristiglim primjedbama.

Dodao je da postojeći mehanizmi rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem imaju nedostatke u smislu opsega, djelotvornosti i učinkovitosti, te ih se nastoji poboljšati uz potpuno uklanjanje dvostrukog oporezivanja.

Određuju se konkretni rokovi za pojedine procedure, od prijave poreznog obveznika (tri godine od primitka prve obavijesti), do rokova u kojem nadležna tijela trebaju rješavati prigovore (dva mjeseca za obavještavanje nadležnih tijela drugih država članica, dvije godine za rješavanje spora postupkom zajedničkog dogovaranja).

Uvodi se obveza osnivanja arbitražnog tijela za rješavanje spora, ukoliko nadležna tijela uključenih država spor ne riješe u propisanom roku.

Suradnja Hrvatske i Mađarske u području vojnog zrakoplovstva

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnost, državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić kazao je da se predmetnim Zakonom potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti, potpisan u Budimpešti, 8. travnja 2019. godine.

Sporazumom se određuju temeljna pravila suradnje i aktivnosti snaga protuzračne obrane u okviru NATO-ova integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane (NATO Integrated Air and Missile Defence System, NATINAMDS), rješavaju pitanja u vezi s provedbom zadaća nadzora i zaštite zračnog prostora uključujući prekogranične operacije te se utvrđuju načela za obuku osoblja zrakoplovnih snaga.

Državni tajnik rekao je da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske, budući da će se odvijati kroz redovne aktivnosti Ministarstva obrane te će se koristiti sredstva namijenjena radu Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Odbačena Interpelacija o radu Vlade

Vlada je odbacila sve navode iz Interpelacije o radu Vlade Republike Hrvatske radi nečinjenja Vlade Republike Hrvatske u vezi produljenja moratorija na prodaju zemlje strancima.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da je Republici Hrvatskoj Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji odobreno sedmogodišnje prijelazno razdoblje koje ističe 1. srpnja 2020. godine, a tijekom kojega je dopušteno zadržati postojeća ograničenja utvrđena Zakonom o poljoprivrednom zemljištu u vezi sa stjecanjem poljoprivrednog zemljišta za pravne i fizičke osobe u Europskoj uniji te ograničenja u vezi sa stjecanjem poljoprivrednog zemljišta za državljane trećih zemalja.

"Ugovorom o pristupanju utvrđena je mogućnost produljenja prijelaznog razdoblja za dodatne tri godine ako Republika Hrvatska dokaže da će nakon isteka prijelaznog razdoblja postojati ozbiljni poremećaji ili prijetnja ozbiljnim poremećajima na tržištu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj", pojasnio je.

Hrvatska u postupku pripreme zahtjeva za produljenje moratorija

Tolušić je izvijestio da je na inicijativu Ministarstva poljoprivrede održan sastanak između predstavnika Republike Hrvatske i predstavnika DG FISMA (Directorate-General for Financial Stability, Financial Services and Capital Markets Union) kako bi se raspravili tehnički aspekti predaje zahtjeva Republike Hrvatske za produljenjem prijelaznih mjera za stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta od strane fizičkih i pravnih osoba iz drugih država članica Europske unije i europskog gospodarskog područja.

"Republika Hrvatska je u postupku pripreme zahtjeva za produljenje moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima te će isti biti pravovremeno podnesen Europskoj uniji", naglasio je te napomenuo da je službeni rok za podnošenje zahtjeva do 1. 7. 2020. godine.

"Mi ćemo zahtjev podnijeti vjerojatno krajem ili sredinom rujna ove godine", najavio je.

Pritom je napomenuo da su sve druge države koje su podnosile zahtjev, a svima je to odobreno – Mađarska, Slovačka, Litva, Latvija, Estonija i Češka – to učinile nekoliko mjeseci prije isteka roka.

Zaprimljeno 396 programa

Što se tiče provedbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kazao je da je do sada u Ministarstvu poljoprivrede zaprimljeno 396 programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem od strane općina i gradova.

"Ministarstvo poljoprivrede je dalo suglasnost na 176 programa, a preostalih 220 su poslani na doradu i ispravak u skladu s odredbama i podzakonskim propisima", dodao je.

Podsjetio je da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu vraćeno raspolaganje općinama i gradovima, vraćena prednost domicilnom stanovništvu te dani zakupi na 25 godina plus dodatnih 25 godina.

Besplatan trajektni prijevoz za osobe s invaliditetom

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je Zaključak kojim se daje preporuka brodarima koji održavaju trajektne linije s obvezom javne usluge u linijskom obalnom pomorskom prometu (Jadrolinija i Rapska plovidba) da privremeno, do donošenja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, odobre besplatan prijevoz za pojedine kategorije osoba s invaliditetom.

Riječ je o osobama s invaliditetom kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta 80 % ili više, hrvatske ratne vojne invalide sa 100 %-tnim tjelesnim oštećenjem, osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje osjetila vida od 100 %, gluhoslijepe osobe sa 100 %-tnim tjelesnim oštećenjem, te osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju kojima je utvrđen III. ili IV. stupanj funkcionalnog oštećenja, uključujući i osobna vozila kojima se sve navedene osobe prevoze te njihovog pratitelja te za djecu s teškoćama u razvoju koja imaju prebivalište na otoku te njihovom pratitelju.

Butković je kazao da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pristupilo rješavanju ovog problema u partnerskom odnosu s osobama s invaliditetom.

"Stoga sam zadovoljan da smo u završnoj fazi s aktivnostima na izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, kojim će se zadovoljiti potrebe za besplatnim pomorskim prijevozom određenih kategorija osoba s invaliditetom te djece s teškoćama u razvoju kojima je utvrđen III. ili IV. stupanj funkcionalnog oštećenja, bez obzira na prebivalište, kao i djece s teškoćama u razvoju koja imaju prebivalište na otoku", istaknuo je.

Ministar je najavio da Zakon uskoro ide u postupak javnog savjetovanja te bi u rujnu trebao biti završen postupak na Vladi, a u listopadu će se uputiti na donošenje u Hrvatski sabor.

Osnovan Organizacijski odbor za obilježavanje "Oluje"

Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić kazao je da je zadaća Organizacijskog odbora izrada prijedloga programa te pripreme i organizacije središnjeg obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, koji će se održati 4. i 5. kolovoza 2019. godine u Kninu.

Organizacijski odbor će program središnjeg obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja predložiti Odboru za obilježavanje obljetnica.

Financijska sredstva za provedbu ove Oduke osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelima Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja.

Sporazum o načinu podmirenja međusobnih potraživanja

Dana je suglasnost za sklapanje sporazuma o načinu podmirenja međusobnih potraživanja između Sveučilišta u Splitu, Grada Splita, Ministarstva financija i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izvijestila je da Sveučilište u Splitu duguje Gradu Splitu iznos od preko 35 milijuna kuna na ime glavnice neuplaćenog komunalnog doprinosa.

"Kako je Sveučilište u Splitu izvršilo investiranje u izgradnju komunalne infrastrukture za potrebe Sveučilišnog kampusa na Visokoj, a koje Grad Split nije podmirio, navedeni iznos umanjio bi se za sve troškove izvršenog investiranja", kazala je ministrica.

Preostali dug Sveučilišta u Splitu prema Gradu Splitu po osnovi glavnice neuplaćenog komunalnog doprinosa iznosio bi 18.743.265,63 kuna.

Ministrica Divjak pojasnila je da s obzirom na postojanje potraživanja Ministarstva financija prema Gradu Splitu, a po osnovi neplaćenih sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, predloženo je sklapanje ovoga sporazuma.

"Za ispunjenje financijske obveze Sveučilišta u Splitu prema Gradu Splitu osigurat će se u Državnom proračunu na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja iznos od 18.743.265,63 kuna u 2019. godini ako se za to stvore preduvjeti, a najkasnije do 31. siječnja 2020. godine", rekla je Divjak.

Dodala je da se Grad Split obvezuje odmah po primitku uplate Sveučilišta u Splitu isti iznos uplatiti u državni proračun na ime dugovanja po osnovi neplaćenih sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo.