Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Dubrovnik | 15. 7. 2019.

Demografski izazov ključno je pitanje za opstanak hrvatske nacije

Premijer Plenković otvorio je u Dubrovniku međunarodnu konferenciju Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda »Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi«

U svom govoru predsjednik Vlade kazao je da ovu drugu dubrovačku konferenciju treba promatrati kao poticaj za daljnje jačanje međunarodne suradnje kako bi se riješili izazovi u postizanju snažnijeg, održivijeg, uravnoteženijeg i uključivijeg rasta.

Dodao je da je ulaganje u ljudski kapital važna tema ne samo za ovaj dio Europe, nego i za Europsku uniju u cjelini, ističući je kao posebno značajnom i za Hrvatsku.

Predsjednik Vlade naveo je da se Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije nalazi u trenutku kada počinje osjećati pozitivne prednosti članstva.

Naglasio je da iako naši građani uživaju prednosti slobode kretanja kao jednog od temeljnih načela i sloboda unutar Europske unije, Hrvatska se istovremeno suočava s ozbiljnim demografskim izazovima.

Makroekonomska i strukturna postignuća

Premijer Plenković podsjetio je na makroekonomska i strukturna postignuća, istaknuvši da su ona važna za proces približavanja Hrvatske prosjeku Europske unije i naporima Vlade da se naša zemlja pridruži Eurozoni, a sve radi ubrzanja hrvatskog gospodarstva.

Naglasio je da je Europska komisija u svom izvješću krajem veljače ove godine potvrdila napredak u provedbi strukturnih reformi, a Hrvatska je izišla i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Predsjednik Vlade naveo je da su u prvom tromjesečju 2019. godine nastavljeni pozitivni trendovi i hrvatski je BDP porastao na 3,9%, naglasivši da je riječ o gotovo najvećoj stopi zabilježenoj u posljednjih jedanaest godina.

Naveo je i smanjenje udjela javnog duga opće države u BDP-u, što je ocijenio rezultatom razborite fiskalne politike. "U posljednje tri godine, odnosno u mandatu naše Vlade, smanjen je za gotovo 10 postotnih bodova", istaknuo je Plenković, dodavši da se u 2019. godini očekuje nastavak pozitivnog trenda smanjenja javnog duga i pada na 71,6%.

"Nakon proračunskog viška u 2017. godini od 0,8%, Hrvatska je ponovno imala proračunski suficit u 2018. godini i to 0,2% BDP-a", rekao je predsjednik Vlade, pojasnivši da su očekivanja bila ambicioznija, ali je Vlada u 2018. godini morala isplatiti jamstva za brodogradnju.

Premijer je naveo da je posljednja zabilježena stopa nezaposlenosti iznosila 7%, što je pola postotnog boda niže od prosječne stope u eurozoni, i 10 postotnih bodova manje nego prije četiri godine, a podsjetio je i da su dvije od tri vodeće agencije za kreditni rejting vratile Hrvatsku na razinu investicijskog kreditnog rejtinga.

Naglasio je i da je Europska komisija u ljetnim ekonomskim prognozama podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarskog s 2,6% na 3,1%.

Predsjednik Vlade rekao je da su ekonomski oporavak, rast izvoza, smanjenje nezaposlenosti, ustrajna fiskalna prilagodba i snažan pad vanjskog duga znatno smanjili raniju ranjivost hrvatskog gospodarstva.

"To su sve pokazatelji da naš trokut fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i ulaganja u javni i privatni sektor donosi rezultate. To znači da trošimo odgovornije, ulažemo više i postajemo učinkovitiji", poručio je premijer.

Kazao je da te rezultate pozitivno percipira međunarodna zajednica. "A ovdje posebno mislim na financijsku zajednicu i ekonomske stručnjake, što nam je poticaj za nastavkom provedbe potrebnih reformi", dodao je.

Nacionalni program reformi 2019

"Polazeći od glavnih ciljeva Programa hrvatske Vlade i uzevši u obzir preporuke Vijeća Europske unije, kao i nalaze Europske komisije, hrvatska ekonomska politika ovogodišnjeg Nacionalnog programa reformi temelji se na tri cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija", naveo je predsjednik Vlade.

Pojasnio je da će se ti ciljevi postići kroz provedbu strukturnih reformi u ključnim područjima. U javnoj upravi modernizacijom i digitalizacijom, te jednostavnijim i bržim administrativnim postupcima. U pravosuđu pametnim propisima, pravnom sigurnošću i transparentnošću, a u obrazovnom sustavu sveobuhvatnom i dubokom reformom koja će omogućiti mladima da budu konkurentniji na unutarnjem, europskom ili globalnom tržištu rada.

Euro - ERM II

Kao sljedeći strateški cilj hrvatske Vlade na području ekonomske politike, premijer je naveo uvođenje eura kao službene valute, kazavši da je Vlada zajedno s Hrvatskom narodnom bankom osmislila Strategiju usvajanja eura koja je bila u javnoj raspravi od jeseni 2017. do usvajanja u svibnju 2018. godine. "U ostvarivanju ovog cilja intenzivirali smo aktivnosti u proteklom razdoblju, što je rezultiralo značajnim napretkom", dodao je.

Podsjetio je i da je Hrvatska nedavno poslala Pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) zemljama Eurozone, Danskoj i institucijama EU-a.

"Dobro smo se politički i diplomatski pripremili za što je zaslužan i naš ministar financija, kao i guverner HNB-a, koji su posvjedočili da je Eurogrupa pozitivno primila ovo Pismo namjere i to je naš prvi korak prema ERM II, što je postupak koji prethodi uvođenju eura", rekao je Plenković.

Premijer je naveo da je Hrvatska postigla značajan napredak u smanjenju makroekonomskih neravnoteža što je i omogućilo da se prijavi za ERM II.

Ustvrdio je da je hrvatsko Pismo namjere išlo uz jedan vrlo dobar i pažljivo razrađen Akcijski plan koji obuhvaća devetnaest mjera u šest različitih područja, izrazivši uvjerenje da ih resorna ministarstva i Hrvatska narodna banka mogu ostvariti tijekom sljedećih dvanaest mjeseci.

"Naše članstvo u eurozoni stavit će Hrvatsku u najuži krug integracija u Europskoj uniji i simbolizirat će našu potpunu afirmaciju u Europi, zajedno s našom ambicijom da se pridružimo schengenskom području, gdje također ostvarujemo vrlo temeljit napredak i očekujemo neke konkretne korake", rekao je Plenković.

Predsjedanje Vijećem EU-a

Kao sljedeći veliki izazov, predsjednik Vlade istaknuo je hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine, kazavši da je riječ o jedinstvenoj situaciji za našu zemlju jer Hrvatska nakon samo sedam godina članstva predsjeda Vijećem EU-a.

Govoreći o hrvatskim prioritetima tijekom predsjedanja, premijer je naveo: uravnotežen i održiv gospodarski rast, jačanje konkurentnosti i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta diljem EU-a, povezivost i digitalnu transformaciju, prelazak EU-a na kružno gospodarstvo s niskom razinom ugljika, otpornost na klimatske promjene, s posebnim naglaskom na očuvanje i održivo upravljanje vodama te zaštitu i očuvanje morskog okoliša.

Izdvojio je jaku i pouzdanu zaštitu vanjskih granica, kao preduvjet slobode kretanja unutar Europske unije. Dodao je da je Hrvatska jedna od zemalja na tzv. istočnoj mediteranskoj ruti te dobro razumije što znači kada je samo jedna kopnena migrantska ruta aktivna, s obzirom na iskustvo iz 2015. i 2016. godine.

Spomenuo je i sveobuhvatan pristup migracijama, s posebnim naglaskom na dovršenje reforme zajedničkog europskog sustava azila te rješavanje negativnih demografskih trendova, osobito kada je riječ o mladima.

Predsjednik Vlade istaknuo je da će jedan od ključnih prioriteta biti i postizanje kvalitetnog sporazuma o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Demografija

Premijer Plenković u svom govoru je naglasio da se Hrvatska suočava s negativnim demografskim trendovima, podsjetivši na to da je Hrvatska 1950. godine imala oko stotinu tisuća novorođenih, i upola manje umrlih godišnje, dok sadašnja situacija pokazuje da na godišnjoj razini broj novorođenih doseže oko 37 tisuća, a broj umrlih oko 51 tisuće.

"Stoga, demografski izazov je ključno pitanje za opstanak hrvatske nacije", poručio je Plenković.

Kako bi se suočila s tim izazovima, istaknuo je premijer, Vlada je podignula iznos roditeljskih naknada, a krajnji cilj je da do sredine 2020. ukupno porastu 110 posto u usporedbi s 2017. godinom. Potpisano je i više od 200 ugovora financiranih iz fondova EU-a za izgradnju dječjih vrtića, dok je u 2017. i 2018. odobreno 5.300 subvencija za stambene kredite, pa se tako do 2020. očekuje da će 20 tisuća obitelji imati novi dom.

Premijer je rekao da su te mjere, uz neke druge, polučile prve rezultate.

"Neki se negativni trendovi mijenjaju pa je tako u 2018. godine bilo 400 novorođene djece više no u godini ranije. To je mali korak naprijed, no ipak ukazuje na polagano mijenjanje trendova", ustvrdio je Plenković.

Predsjednik Vlade najavio je još ambicioznije demografske mjere i strategije, pa će tako zadnjih šest mjeseci porodiljnog dopusta plaće za roditelje biti delimitirane, bit će omogućeno najmanje deset dana plaćenog dopusta za očeve, a roditeljima će se omogućiti i rad od kuće.

"Uvjereni smo da će naši napori u preokretanju demografskih trendova donijeti rezultate i da će u budućnosti nastupiti pozitivni demografski trendovi", poručio je Plenković.

Podsjetio je na to da pola članica Europske unije danas ima negativni priraštaj te je istaknuo da je na njegovu inicijativu na sastanku Europskog vijeća element demografskih izazova ušao u Strateški program EU-a za razdoblje od sljedećih pet godina. To će omogućiti da Europska komisija s razine europskih politika i europskim sredstvima pomogne državama članicama u provedbi nacionalnih politika na tom području.

Uz predsjednika Vlade na konferenciji je sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić.