Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 1. 8. 2019.

Jačanje gospodarskog rasta, kontrola rashoda i smanjenje javnog duga

Na početku 173. sjednice Vlade premijer Plenković zahvalio je vatrogascima, vojnicima i svima drugima koji su proteklog vikenda sudjelovali u gašenju požara u Šibensko-kninskoj županiji te je ozlijeđenima zaželio brz oporavak

Također, još je jednom izrazio sućut u ime Vlade u povodu smrti pripadnika Hrvatske vojske, skupnika Josipa Briškog, koji je tragično stradao u Afganistanu. Osvrnuo se i na posjet novoizabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. „Imali smo niz kvalitetnih sastanaka, a njezin je dolazak u Hrvatsku kao treću zemlju članicu, nakon Francuske i Poljske, signal poštovanja prema Hrvatskoj i ulozi koju ima kao najmlađa članica i buduća predsjedateljica“, rekao je.

Što se tiče ulaska u eurozonu i Schengenski prostor, kazao je da je Hrvatska velikim angažmanom u svih osam područja ispunila sve očekivane obaveze te da vjeruje da ćemo u rujnu imati jasan signal od strane Europske komisije za ulazak u Schengen.

U vezi boravka članova Vlade u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ovog tjedna, na nizu kulturnih aktivnosti, te spominjući posjet Korčuli, posebno je izdvojio ukupnu investiciju od 130 milijuna kuna u lučku infrastrukturu, što je „renesansa hrvatske obale, s obzirom na broj investicija koje se u našem mandatu provode diljem Hrvatske“.

„Što se tiče poreznih reformi 4. kruga, koji donosi ukupno porezno rasterećenje od 3,75 milijardi kuna, njime dolazimo do 10 milijardi kuna poreznog rasterećenja građana i poduzetnika na početku četvrte godine mandata naše Vlade“, kazao je premijer i posebno napomenuo mjere kojima će mladi biti bez obveze poreza na dohodak do 25 godine i na 50 posto poreza na dohodak od 26 do 30 godine. „To su mjere koje služe i demografskoj revitalizaciji kao poticaj ostanku mladih ljudi u Hrvatskoj prigodom njihovog uključivanja na tržište rada“, naglasio je.

Podsjetio je i na sastanak s predstavnicima Fortenova grupe i rekao da je rješavanje situacije u Agrokoru bila jedna od najvećih kriza ove Vlade, koja je obilježila velik dio aktivnosti mandata.

„Sada možemo konstatirati da je Fortenova grupa dogovorila refinanciranje ugovora o zajmu s prednosti namirenja te da slijedi konačna realizacija izdavanja četverogodišnje obveznice u iznosu od 1,2 milijarde eura“. Dodao je da je cijela grupa imala pet posto više dobiti nego prošle godine, te se može zaključiti da je glavna, temeljna kriza završila te je omogućen opstanak kompanije, refinanciranje, opstanak radnih mjesta te malih OPG-ova i dobavljača.

Osvrnuo se i na odluku o izboru globalne investicijske kuće Lazard za novog savjetnika za otkup Mol-ova udjela u Ini te istaknuo da su sudjelovali u uspješnom projektu refinanciranja duga u cestovnom sektoru, a godišnja ušteda za Republiku Hrvatsku je oko 50 milijuna eura.

Smjernice ekonomske i fiskalne politike

„Današnja sjednica važna je i zbog usvajanja Smjernica ekonomske i fiskalne politike, dokumentu koji definira smjer i ciljeve naše ekonomske politike, visinu financijskih planova ministarstava i drugih proračunskih korisnika za razdoblje 2020.-2022.“, rekao je premijer. Istaknuo je da je naglasak smjernica na daljnjem jačanju fiskalne održivosti i gospodarskog rasta uz adekvatnu skrb o svim građanima, pri čemu će ključne reformske aktivnosti biti usmjerene na jačanje dugoročnog potencijala hrvatskog gospodarstva, na ostvarivanje realne konvergencije prema zemljama unutar europodručja i smanjenje makroekonomskih neravnoteža. Podsjetio je i da Hrvatska više nije kao zemlja u kontekstu prekomjernih ekonomskih neravnoteža.

Što se tiče rasta BDP-a, projekcije rasta u 2019. godini su 2,8 posto, u 2020. 2,5 posto, a 2021. i 2022. godine 2,4 posto. „Ulazimo u fazu brže, bolje i učinkovitije apsorpcije europskih fondova, što će također pridonijeti jačanju investicija te općenitom generiranju rasta“, nastavio je i podsjetio da ove godine apsorpcija raste sa 71 posto na 85 posto, a iduće godine preko 100 posto. „Vjerujem da će nam ta sredstva bitno pomoći kada je riječ o rastu BDP-a“, rekao je premijer. Dodao je da će se rashodna strana proračuna strogo kontrolirati, a sav višak prihoda bit će usmjeren za smanjenje javnog duga.

„Rashodna strana proračuna određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti i provođenjem svih aktivnosti u svrhu podizanja konkurentnosti gospodarstva i primjerene skrbi za cijelo stanovništvo“, nastavio je i naglasio da će se dalje raditi na unapređenju poslovnog okruženja, brojnim rasterećenjima i povećavanjem i poboljšavanjem investicijske klime, poboljšanjem učinkovitosti pravosudnog sustava, sustava državne uprave, daljnjoj aktivaciji državne imovine, od čega također očekujemo veće prihode, kao i dodatni rast investicija, a „ono što je posebno važno i dugoročno bitno za

Hrvatsku je da nastavimo reformu obrazovanja kojom povezujući tržište rada i naš obrazovni sustav stvaramo pretpostavke za opću konkurentnost zemlje na međunarodnome tržištu“.

„Vodit ćemo računa i o društvenoj solidarnosti, jačati sustav socijalne skrbi, zdravstveni sustav, voditi se našom politikom jačanja svih mjera provedbe obiteljske i populacijske politike općenito svega onoga što smo i dosad učinili na demografskoj revitalizaciji i na tom tragu ćemo i nastaviti naše aktivnosti“, kazao je.

„Što se tiče smanjenja manjka općeg proračuna, u 2020. idemo na razinu od 0,2 posto BDP-a, dok u 2021. projiciramo blagi višak na razini 0,2 posto BDP-a, a 2022. godine višak na razini od 0,6 posto BDP-a“, rekao je premijer.

Brodogradilište 3. Maj

Govorio je i o odluci Vlade da se uključi u proces izdavanja državnih jamstava za deblokadu računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u brodogradilištu 3.Maj. Podsjetio je da je riječ o društvu koje je krajem 2017. godine završilo restrukturiranje, a da za razliku od Uljanika nije prezadužena kompanija. Također je rekao da su sadašnji potencijalni kupci, nakon provedenih konzultacija, izrazili interes i spremnost za završetak brodova,a postoji interes i za gradnju novih brodova. „Danas šaljem poruku 3. Maju i svim zaposlenicima kako očekujemo da se temeljem svih dosadašnjih razgovora i kontakata napravi čvrsti plan i aktivnosti koje će omogućiti poslovanje u sljedećim godinama“, poručio je.

Na kraju, što se tiče granskih kolektivnih ugovora, istaknuo je da Vlada želi transparentan i jasan okvir djelovanja putem dijaloga sa socijalnim partnerima kroz aktivnosti GSV-a, pri čemu se mora voditi računa o cjelini. „Samo ako imamo na umu sve moguće aspekte i resore možemo donositi odluke koje su i financijski održive i koje su realne. Jednako držimo do svih djelatnika u zdravstvenom, obrazovnom sustavu, policiji, državnim i ostalim službama, a Vlada ima odgovornost da gleda širu sliku. Spremni smo za dijalog i razgovor, ali da to sve bude financijski održivo“, zaključio je premijer Plenković.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno 27 točaka dnevnog reda

Obrazlažući Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. - 2022. godine, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić naglasio je da je fokus na fiskalnoj politici u smislu održivosti javnih financija, pritom nezanemarivši činjenicu da je ključna uloga fiskalne politike kao jedne od integralnih u ukupnoj gospodarskoj politici.

"Dakle, uloga fiskalne politike, proračuna, poreza i svega onoga što je vezano uz fiskalnu politiku na gospodarski rast, zapošljavanje i poglavito plaće, odnosno standard hrvatskih građana", kazao je.

U kontekstu makroekonomskih projekcija, potpredsjednik Vlade Marić izdvojio je da je za ovu godinu napravljena korekcija rasta BDP-a, s prethodno utvrđenih razina na 2,8 posto. Dodao je da je to na tragu ostalih relevantnih domaćih i stranih institucija te analitičara.

Pokretači rasta – domaća potražnja i osobna potrošnja

Što se tiče glavnih pokretača rasta u iduće tri godine, kazao je da je to i dalje domaća potražnja.

"S jedne strane tradicionalno i očekivano – i to nije slučaj samo ovog projekcijskog razdoblja, nego zadnjih tri i desetljeća od kada se prati na ovakav način i makroekonomska statistika – imamo nastavak poboljšanja potrošačkog sentimenta. Imamo i nastavak kreditne aktivnosti banaka i financijskih institucija, što je posebno važno po sve povoljnijim uvjetima. Taj trend treba nastaviti", rekao je.

Potom je istaknuo i pozitivan trend na tržištu rada što se tiče zaposlenosti i plaća. "I mi smo poreznim izmjenama sve ovo vrijeme dali još jedan dodatni poticaj rastu osobne potrošnje", dodao je.

Investicije daju snažan doprinos rastu

Izdvojio je i investicije koje, kazao je, daju snažan doprinos rastu, prosječno 1 postotni bod ukupnog rasta.

Kada je riječ o investicijama privatnog sektora, podsjetio je na nedavno predstavljene porezne mjere, odnosno širenje cenzusa u smislu poduzetnika koji plaćaju stopu poreza na dobit po najnižoj stopi na 7,5 milijuna kuna.

"To je mjera koja će dovesti do toga da 93 posto poduzetnika u Republici Hrvatskoj plaća stopu poreza na dobit od 12 posto", poručio je.

Spomenuo je mjere usmjerene na olakšavanje povećanje isplate primitaka i plaća poduzetnika prema zaposlenicima, što otvara dodatni prostor poduzetnicima da određene stvari mogu kanalizirati prema investicijskoj aktivnosti.

Izvijestio je da izvoz roba i usluga bilježi stabilne stope rasta, dodavši da su projekcije da će neto doprinos neto izvoza biti negativan. "To je jedan od ključnih izazova ne samo za nas za ovim stolom, nego i šire za cijelo gospodarstvo", kazao je.

Kada je riječ o inflaciji, rekao je da su projekcije da ona za ovu godinu ostaje na razini ispod 1 posto.

Nastavak smanjivanja udjela javnog duga BDP-a

Govoreći o rizicima makroekonomskih projekcija, istaknuo je da su oni objašnjeni u ovom dokumentu i detaljno analizirani.

Prihodi državnog proračuna u 2020. godini planiraju se na razini od 141,6 milijardi kuna, dok bi rashodi iznosili 144,3 milijarde kuna.

Istaknuo je da Vlada za ovu godinu projicira realni rast BDP-a za 2,8 posto, dok se za 2020. rast projicira po stopi od 2,5 posto, a za 2021. i 2022. godinu 2,4 posto.

Vlada projicira i proračunski manjak u 2020. godini od 0,2 posto, te višak od 0,2 posto u 2021. i 0,6 posto u 2022. godini.

Trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u nastavlja se prosječno 3 postotna boda godišnje.

"Do kraja projekcijskog razdoblja mi smo na razini čuvenog i dobro poznatog Maastriškog kriterija od 60 posto. Bez obzira što u ovom trenutku još uvijek nismo ispod 60 posto, putanja pada udjela javnog duga u BDP-u je četiri puta brža od onoga što Pakt o stabilnosti i rastu, odnosno Maastriški kriteriji propisuju za pojedine zemlje članice Europske unije", rekao je.

Uključivanje u proces deblokade računa i pokretanja proizvodnje

Prihvaćen je Zaključak o iskazivanju spremnosti Vlade Republike Hrvatske za uključivanje u proces deblokade računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u društvu 3. maj brodogradilište d.d. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je da temeljem zahtjeva društva 3.maj brodogradilište d.d. za izdavanje državnih jamstava za deblokadu računa, pripremu i pokretanje proizvodnje, dovršetak započetih gradnji te s obzirom na to da je poslovni račun u blokadi, Vlada ovim Zaključkom iskazuje spremnost uključivanja u proces.

"Zadužuje se Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod provesti sveobuhvatnu analizu predloženih mjera te istu dostaviti Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta", kazao je.

Izvijestio da će po zaprimanju navedene analize Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta predložiti konkretne mjere i odluke za realizaciju točke prve ovog Zaključka u skladu odredbama Zakona o proračunu, Zakona o izvršenju proračuna, Zakona o državnim potporama te ostalih zakonskih propisa kojima se usklađuje poslovanje trgovačkih društava i provedba stečajnih postupaka, a te iste dostaviti Ministarstvu financija i Ministarstvu pravosuđa.

"Po usklađenju predloženih mjera nadležna tijela do 29. kolovoza ove godine dostavit će Vladi prijedlog akata za provedbu zaključka", kazao je Horvat.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković objedinjeno je predstavila Konačni prijedlog zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti i Konačni prijedloga zakona o psihološkoj djelatnosti.

Vezano uz Konačni prijedlog zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti kazala je da su dodatno uređeni rad i ovlasti Komore na način da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupštine Komore jednom godišnje i to uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

"Detaljnije su uređeni akti koje donosi Skupština, predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti izabrani najviše dva mandata uzastopno", kazala je.

Lazard – novi investicijski savjetnik

Prihvaćena je Odluka o odabiru investicijskog savjetnika u transakciji moguće kupnje dionica koje drži Mol Hungarian Oil&Gas PLC u INA – Industrija nafte d.d., Zagreb i moguće naknadne prodaje kupljenih dionica strateškom partneru.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da je došlo do nesuglasja s prvim savjetnikom, te da je hrvatska strana u međuvremenu pristupila razgovoru s drugim najboljim ponuđačem iz inicijalne faze, Lazardom, te da su pregovori s njima dovršeni u proteklom razdoblju.

"S jučerašnjim danom Savjet za INA-u donio je odluku prema kojoj Vladi predlaže da se odabere novi investicijski savjetnik u transakciji i mogućoj kupnji dionica koje drži Mol i da to bude Lazard", rekao je Ćorić, dodavši da je proces dubinskog snimanja procijenjen na šest mjeseci.

Prisnažio je da se otvara mogućnost da u prvom kvartalu 2020. godine hrvatska strana ima završenu prvu fazu i da prema mađarskom Molu izađe s konkretnim ponudama.

Dubinsko snimanje

Potpredsjednik Vlade Marić istaknuo je da sve ovo vrijeme financijske komponente nije bilo, odnosno da prema sada već bivšem savjetniku nisu obavljena nikakva plaćanja.

"Što se tiče ove odluke, odnosno novog razgovora kojeg smo imali s ostalim ponuđačima koji su, također, bili i u prvom krugu, stvari što se tiče financijskog dijela ostaju vrlo slične. Definirana je naknada koja se tiče pripremne faze u kojoj je potrebno napraviti dubinsko snimanje – što od strane Lazarda, što od strane pojedinih specijaliziranih konzultanata koji će odraditi pojedine segmente dubinskog snimanja", rekao je.

Pojasnio je da je ukupna financijska težina ovoga angažmana do devet milijuna eura kada se sve skupa zbroji. "Po potpisu ugovora može se u relativno kratkom roku krenuti u dubinsko snimanje, ideja je i da to bude kraće od tih šest mjeseci", dodao je.

Vrlo temeljit Akcijski plan

Usvojena je Odluka o donošenju Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji. Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da su u prvoj polovici 2019. godine vođeni kvalitetni razgovori s Europskom središnjom bankom i Europskom komisijom o svim prethodnim radnjama koje su rezultirale upućivanjem pisma namjere Akcijskog plana s reformskim mjerama.

"Pripremili smo vrlo temeljit Akcijski plan koji ćemo danas formalno usvojiti na sjednici Vlade. Riječ je o šest područja", kazao je, dodavši da se radi o područjima koja se odnose na nadzor i sanaciju banaka, makroprudencijalni okvir, sprečavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava statistike, upravljanje u javnom sektoru te jačanje i poboljšanje poslovnog okruženja.

Istaknuo je da sve mjere treba realizirati do proljeća iduće godine. "Mi ćemo, temeljem ovog Akcijskog plana, pratiti na mjesečnoj razini ispunjavanje ovih obveza. Cilj je oživljavanje konvergencije, onoga što je nama najbitnije – da se gospodarski i društveno što prije približavamo razvijenijim članicama Europske unije, da i dalje smanjujemo makroekonomske neravnoteže, jačamo konkurentnost hrvatskog gospodarstva i kontinuirano radimo na održivosti javnih financija", poručio je.

Dodao je da su sve ovo bitni preduvjeti kako bi Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam II i bankovnu uniju.

Naglasio je da se i po ocjenama agencija za kreditni rejting vidi kako je upravo taj cilj vrlo jasno prepoznat kao bitan smjer rada Vlade i njene ekonomske politike.

Proizvođačima jabuka 20 milijuna kuna potpora

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je govoreći o Odluci o donošenju Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu kazala da se proizvodnja jabuka godinama nalazi u velikim problemima, a voćari su nakon dvije godina suočavanja s mrazom u 2018. godini naišli na hiperprodukciju proizvodnje, te s druge strane na nedostatak radne snage, nedostatak rashladnih kapaciteta i niske otkupne cijene u trenutku berbe.

"Sve je to uzrokovalo da se velik dio ploda ne ubere, da velik dio ostane na stablima ili nepokupljen ispod stabala, što je potencijalni rizik za širenje štetnih bolesti. Da bi se takva opasnost smanjila i otklonila i da bi se intenzivni nasadi jabuka koji predstavljaju 40 posto hrvatske voćarske proizvodnje održali u dobrom stanju, voćarima želimo pomoći kako bi podmirili troškova uklanjanja neobranih ili otpalih plodova i spriječili širenje bolesti", rekla je Vučković.

Izvijestila je da je predviđen program potpore od 20 milijuna kuna koji će poslužiti smanjivanju rizika od štetnih bolesti voćarima koji imaju povećane troškove održavanja intenzivnih nasada.

Kontinuirana potpora Hrvatima u Bosni i Hercegovini

Prihvaćena je Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je da Vlada kontinuirano pruža potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, štiteći njihova prava kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda, čime ujedno potvrđuje odgovornu politiku Republike Hrvatske prema BiH kao susjednoj, prijateljskoj i suverenoj državi.

"U 2019. godini u državnom proračunu Republike Hrvatske osigurana su financijska sredstva u iznosu 25,8 milijuna kuna", izvijestio je.

Kazao je da su kriteriji bili financiranje razvojnih projekata s dugoročnim učincima za opstojnost hrvatskog naroda u BiH, onih koji se provode u partnerstvu s lokalnom zajednicom te ravnomjerna zemljopisna raspodjela.

Krivo prenesene vijesti tijekom posjeta predsjednice Republike Izraelu

Predsjednik Vlade Plenković poručio je da se rezultati potpore vide u brojnim mjestima u kojima žive Hrvati u BiH.

"Naša je politika prema BiH da razvijamo dobrosusjedske odnose i partnersku suradnju", kazao je, dodavši kako mu je žao što su krivo prenesene vijesti tijekom posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Izraelu te da je došlo do pretjeranih reakcija iz BiH.

Svim dužnosnicima u BiH uputio je poruku da su Hrvatska i BiH vezane jedna na drugu, da su prijateljske zemlje koje se međusobno poštuju te da BiH nema većeg zagovornika, prijatelja i saveznika od Hrvatske u bilo kojoj međunarodnoj instituciji, a posebice u europskim institucijama.

"Važno je da budemo pažljivi u komunikaciji, međusobno se uvažavamo i rješavamo otvorena pitanja", dodao je Plenković i ustvrdio da Pelješki most nije otvoreno pitanje s BiH, već strateški projekt za povezivanje Hrvatske koji će pomoći i ljudima u BiH koji žive na području Neuma.

Potpora predsjednici Republike

Naglasio je kako Vlada želi da Hrvati budu ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, budu adekvatno zastupljeni u institucijama i tijelima vlasti na legitiman način.

"BiH je naša susjedna i bliska zemlja i zato mi je žao da su ovakve žestoke reakcije krenule bez provjere onoga što je stvarno bio sadržaj", rekao je premijer Plenković.

"Važno je držimo jasnu i čvrstu poziciju te kao Republika Hrvatska i kao Vlada u ovom konkretnom slučaju podržimo predsjednicu Republike", zaključio je.

Članstvo u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci

Potpredsjednik Vlade Marić objedinjeno je obrazložio Odluku o sudjelovanju Republike Hrvatske u općem i selektivnom povećanju kapitala Međunarodne banke za obnovu i razvoj te Odluku o davanju suglasnosti za pokretanje postupka ostvarivanja članstva Republike Hrvatske u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci.

Hrvatska će u općem i selektivnom povećanju kapitala Međunarodne banke za obnovu i razvoj sudjelovati s 8,1 milijun dolara, sukladno našem vlasničkom udjelu u toj banci, dok ukupne potencijalne obveze iznose 48,5 milijuna dolara.

"To će se", kazao je Marić, "uplaćivati u sljedećih pet godina."

Vezano uz Odluku o davanju suglasnosti za pokretanje postupka ostvarivanja članstva Republike Hrvatske u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci, Marić je istaknuo da je predloženo da se prihvati pismo prijave za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u toj međunarodnoj instituciji.

"Dobili smo mogućnost maksimalnog upisa broja dionica za zemlju koja je neregionalna članica, a to je 50 dionica. Efektivna uplata je milijun dolara, a potencijalna obveza na poziv još dodatnih četiri milijuna", izdvojio je.

42,9 milijuna kuna za KBC Sestre milosrdnice

Prihvaćena je Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu zdravstva, Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2020. do 2022. godine, za projekt "Uspostava objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice na lokaciji Vinogradska".

Vlada će tako u razdoblju od 2020. do 2022. godine za projekt "Uspostava objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice na lokaciji Vinogradska" dati iz državnog proračuna ukupno 42,9 milijuna kuna. Ta sredstva namijenjena su sklapanju ugovora o nabavi građevinskih radova, usluge stručnog nadzora, usluge projektantskog nadzora, usluge koordinatora zaštite na radu i geodetskih usluga.

Usvojena je, također, Odluka o davanju suglasnosti ravnatelju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, za sklapanje ugovora za izvođenje radova na izgradnji zgrada dječje bolnice i Klinike za ginekologiju i porodništvo, termoenergetskog bloka te otvorenog višeetažnog parkirališta na lokalitetu Sušak te Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu zdravstva, Kliničkom bolničkom centru Rijeka, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2020. do 2023. godine, radi sklapanja ugovora za izvođenje radova na izgradnji zgrada dječje bolnice i Klinike za ginekologiju i porodništvo, termoenergetskog bloka te otvorenog višeetažnog parkirališta na lokalitetu Sušak.

HŽ Infrastrukturi jamstvo za kredit od 350 milijuna kuna

Obrazlažući Odluku o davanju suglasnosti društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. za kreditno zaduženje kod OTP banke d.d., Split, radi financiranja obnove željezničke infrastrukture, kao i Odluku o davanju državnog jamstva u korist OTP banke d.d., Split, za kreditno zaduženje društva HŽ Infrastruktura d.o.o., radi financiranja obnove željezničke infrastrukture, potpredsjednik Vlade Marić je izvijestio da je HŽ Infrastruktura pokrenula postupak nabave iznosa financijskih sredstava u iznosu od 350 milijuna kuna.

"Kao najpovoljnija obvezujuća ponuda odobrena je ona OTP banke iz Splita, za ponudu iz travnja, s ponuđenom najnižom ukupnom cijenom koja se sastoji od fiksne kamate u iznosu od 1,67 posto godišnje", kazao je, dodavši da se kredit odobrava na rok od 10 godina sa početkom od tri godine.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad Donatorskom večeri za Zakladu Dječja onkologija Rebro koja će se održati u Zagrebu, 12. rujna 2019. godine.

Izvor: Vlada / Hina