Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 22. 8. 2019.

Odluka o državnom jamstvu za 3. maj radi nastavka proizvodnje

Na početku 174. sjednice Vlade premijer Plenković podsjetio je na to da je od prethodne sjednice obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te je još jednom zahvalio braniteljima za državu koju danas svi zajedno uživamo

Od današnjih odluka na sjednici Vlade posebno je izdvojio odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje društvu 3. maj radi stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetka započetih novogradnji kako bi se smanjili postojeći državni gubici. „Smatram da je ovo izrazito važna i odmjerena odluka koju danas donosimo“, rekao je premijer.

Govoreći o Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske, koja će se održati nakon sjednice Vlade, kazao je da je to izvrsna prigoda da se s diplomatskim predstavnicima utvrde prioriteti djelovanja i koordinacija aktivnosti, osobito u svijetlu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici iduće godine.

To je također prilika da načnemo sve teme koje su na globalnoj, europskoj i regionalnoj agendi te da izvijestimo naše diplomate o najvažnijim postignućima na unutrašnjopolitičkom planu, tako da mogu kvalitetno i informirano tumačiti stavove o stanju u Hrvatskoj i naše stavove u vanjskoj i osobito europskoj politici“, naglasio je predsjednik Vlade.

Nedvosmislena osuda masovnih kršenja ljudskih prava

Premijer je podsjetio da se u petak, 23. kolovoza, obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. „Smatramo da je taj dan dio politike njegovanja kulture povijesnog sjećanja“, rekao je. Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom europskog parlamenta iz 2008. godine i potvrđen Rezolucijom iz 2009. godine, a Hrvatski sabor je taj dan 2011. godine proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.

Podsjetio je i da je u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama recentna povijest dovela do brojnih i tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda, progona i likvidacija političkih neistomišljenika. Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se, nažalost, i danas.

„Nedvosmislena osuda masovnih kršenja ljudskih prava, njihovo znanstveno istraživanje i dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja minimum je demokratskog identiteta moderne Hrvatske i stoga je adekvatno suočavanje s prošlošću koje uključuje pijetet i satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima, otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava nužno za usredotočeno sučeljavanje s izazovima sadašnjosti i budućnosti“, zaključio je premijer Plenković.

Na otvorenom dijelu sjednice Vlada je raspravila 23 točke dnevnog reda, među kojima i Odluka o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje društvu 3. MAJ Brodogradilište d.d., kod HBOR-a i/ili drugih poslovnih banaka u svrhu stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji, a s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za Republiku Hrvatsku.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat podsjetio da je 17. svibnja 2019. godine nad društvom Uljanik d.d. otvoren stečajni postupak, dok je za društvo 3. MAJ Brodogradilište d.d. Rijeka, kao bitnom sastavnicom Uljanik Grupe, održano nekoliko ročišta radi rasprave o otvaranju stečajnog postupka. Dodao je da je posljednje ročište na Trgovačkom sudu u Rijeci održano 1. kolovoza 2019. godine, što je rezultiralo odgodom rasprave, a novo ročište zakazano je za 26. rujna 2019.

Izvijestio je da je društvo 3. MAJ Brodogradilište d.d. Rijeka 31. prosinca 2017. godine završilo petogodišnje razdoblje restrukturiranja, ali i da nakon provedbe dijela programa restrukturiranja ima poslovne probleme, s naglaskom na nelikvidnost i nemogućnost financiranja ugovorene proizvodnje, a sve kao posljedica problema u poslovanju vlasnika društva 3. MAJ Brodogradilišta, tj. društva Uljanik d.d.

Ministar je naglasio da je državni proračun uvelike oštećen uslijed protestiranih i plaćenih državnih jamstava Uljanik Grupi u proteklom razdoblju u iznosu većem od četiri milijarde kuna te da Vlada donosi ovu Odluku s ciljem zaštite svojih tražbina na ime protestiranih jamstava, a u cilju ublažavanja štete po državni proračun.

Stvaranje preduvjeta za pokretanje proizvodnje

Pojasnio je da se Odlukom predlaže izdavanje državnih jamstava za kreditno zaduženje 3. MAJU Brodogradilište kod HBOR-a i/ili kod jedne ili više poslovnih banaka, do 150 milijuna kuna, kako bi se stvorili preduvjeti za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji i umanjenja postojećih gubitaka za državni proračun, a s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za Republiku Hrvatsku.

Ministar Horvat podsjetio je da je Vlada 1. kolovoza 2019. godine usvojila je Zaključak o iskazivanju spremnosti za uključivanje u proces deblokade računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u društvu 3. MAJ Brodogradilište d.d. te kojim je zadužila Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da, u suradnji sa društvom Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d., dostavi sveobuhvatnu analizu i predloži konkretne mjere i odluke za realizaciju aktivnosti deblokade računa, pripreme i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u društvu 3. MAJ brodogradilište d.d.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković smatra da će se ovom Odlukom, u financijskom pogledu, na kraju biti u situaciji koja neće značiti dodatne troškove za državu, a omogućiti će poslovanje i završetak brodova.

"Ono što je najvažnije i čemu se teži i u kojem pravcu se vode razgovori jest da se promjeni struktura vlasništva, odnosno da se pronađe pravi strateški partner koji bi dugoročno napravio i restrukturiranje i održivost ovog brodogradilišta, a to znači da bi budućnost 3. MAJA značila u svakom slučaju i daljnje poslovanje Uljanika. Dakle, to je ono čemu također težimo i to je važno da razumiju i radnici i 3. maja i Uljanika", poručio je premijer.

Dubravka Šuica kvalitetna kandidatkinja

Obrazlažući Zaključak o prijedlogu kandidata Republike Hrvatske za člana Europske komisije, u mandatnom razdoblju od 2019. do 2024. godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da će novoj predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen predložiti da članica Komisije iz Republike Hrvatske u sljedećem mandatu bude Dubravka Šuica.

"Dobro poznaje brojne europske teme i siguran sam da će biti kvalitetna kandidatkinja za budući kolegij Europske komisije", naglasio je premijer.

Predsjednik Vlade podsjetio je da je nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odabrala Hrvatsku kao treću članicu Europske unije koju je posjetila otkada joj je izglasano povjerenje u Europskom parlamentu.

"Imali smo izvrsne razgovore. Dala nam je čvrstu podršku za ulazak u shengenski prostor i uvođenje eura. Razumije i naše napore da Hrvatska kao najmlađa članica što prije dosegne one razvojne standarde koji se odnose na regionalnu i kohezijsku politiku, na konvergenciju te na opće gospodarsko i socijalno stanje kakvo u ovom trenutku postoji, što u starim i razvijenim članicama Europske unije, što u ovima koje su naši susjedi iz srednje i istočne Europe koje su, osim Bugarske i Rumunjske, punih 15 godina u članstvu", istaknuo je Plenković.

Premijer je kazao da očekuje da će se razgovori o konkretnim portfeljima nastaviti u sljedeća dva tjedna, pojasnivši kada je riječ o proceduri da se najprije kandidira osoba, a potom se u razgovorima s budućom predsjednicom Komisije vode razgovori.

Tri natječaja ukupne vrijednosti 30 milijuna kuna

Vlada je donijela Odluku o provedbi Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture, ruralnoga razvoja te poticanja poduzetništva i obrta na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić podsjetio je da se u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. i Operativnim programom za nacionalne manjine za razdoblje 2017.-2020. provodi Program za financiranje projekata lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja te poticanja poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.

"Ovom Odlukom omogućit će se raspisivanje triju natječaja ukupne vrijednosti 30 milijuna kuna kojom ćemo u 2019. godini financirati projekte lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja te poticanja poduzetništva i obrta", kazao je ministar Pavić, pojasnivši da je riječ o jedinicama lokalne samouprave koje su prema stupnju razvijenosti stekle status potpomognutog područja i s udjelom više od 5% pripadnika nacionalnih manjina. Naveo je da se ovom Odlukom iznos od 30 milijuna kuna osigurava se i za 2020. godinu.

Govoreći o vrijednosti ovih triju natječaja, ministar je pojasnio da će 15 milijuna kuna raspisati Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, iznos od 7.5 milijuna kuna osiguran je u razdjelu Ministarstva poljoprivrede te 7,5 milijuna kuna u razdjelu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Donesena je i Odluka o darovanju nekretnina u k.o. Hvar Gradu Hvaru, u svrhu provođenja programa društveno poticane stanogradnje, izgradnje sportsko-rekreacijskog centra, izgradnje heliodroma i izgradnje gradskog groblja "Kruvenica" u Hvaru. Za provođenje Odluke zadužuje se Ministarstvo državne imovine, a ugovor o darovanju u ime Republike Hrvatske potpisat će ministar državne imovine.

Pokrenuti pregovori o izmjenama KU-a za zdravstvo

Ministar zdravstva Milan Kujundžić predstavio je Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske.

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zaključen je 26. ožujka 2018. godine, na vrijeme od godinu dana kako bi se tijekom toga razdoblja donijele izmjene i dopune Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata radi omogućavanja Hrvatskom liječničkom sindikatu ostvarivanja reprezentativnosti za pregovore i sudjelovanja u pregovaračkom odboru sindikata za sljedeći kolektivni ugovor.

Kako izmjene toga Zakona nisu donesene, pregovarački odbori Vlade i Sindikata, usuglasili su Dodatak I. Kolektivnom ugovoru sukladno kojemu se Dodatak I. u cijelosti nastavlja primjenjivati od 27. ožujka 2019. godine sve do zaključenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru, a najduže do 31. srpnja 2019. godine.

S obzirom da Dodatak II. Kolektivnom ugovoru nije zaključen do 31. srpnja 2019. godine, pregovarački odbori Vlade i Sindikata zaključili su 31. srpnja 2019. godine Izmjenu Dodatka I. kojim su produžili primjenu Kolektivnog ugovora do 31. listopada 2019. godine.

Također, Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru ugovorne stane obvezale su se da će bez odgode nastaviti pregovore o materijalnim i drugim pitanjima radi donošenja Dodatka II. Kolektivnom ugovoru.

Od 1. listopada povećat ćemo osnovicu plaća za 2 posto

"Želim istaknuti da unatoč razumijevanju za ministra zdravstva i ministricu znanosti i obrazovanja, koji se zalažu da se riješe određeni zahtjevi sindikata iz njihovih grana, da smo mi ovdje članovi Vlade, a ne članovi sindikata", poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Sve pregovore vodit ćemo na konzistentan, učinkovit i horizontalan način, naglasio je premijer, dodavši kako od svih u Vladi očekuje da do kraja respektiraju taj horizontalni princip i načelo djelovanja, kojeg se Vlada drži protekle tri godine, jer to je jedini učinkoviti način.

Podsjetio je kako će njegova Vlada i ove godine od 1. listopada povećati osnovicu plaća u javnim i državnim službama za dva posto, nakon što ju je početkom godine povećala za tri posto.

"Prema tome, rasprave o osnovicama, koeficijentima i dodacima, nešto su sa čime smo mi familijarizirani, i sindikati naravno. No, meni kao predsjedniku Vlade i cijeloj Vladi bitna je fiskalna i financijska održivost cijelog proračuna, gdje smo ostvarili suficite. I da bismo to uspjeli nastaviti i dalje konsolidirati moramo voditi računa o onome što je realno", istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.

Prvi samostalni lektorat hrvatskoga jezika i književnosti u Željeznom

Obrazlažući Zaključak u vezi s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Pedagoške visoke škole Gradišće, Republika Austrija, o osnivanju lektorata hrvatskoga jezika i književnosti, ministrica Blaženka Divjak kazala je da je Memorandum potpisan u Željeznom, 13. lipnja 2019. godine. Naglasila je da je on vrlo značajan za gradišćanske Hrvate, ali i za ukupni položaj hrvatskoga jezika, kao jednog od službenih jezika Europske unije.

"To je prvi samostalni lektorat hrvatskoga jezika i književnosti u Željeznom tako da je ovo veliki napredak vezan uz položaj hrvatskoga jezika", istaknula je ministrica.

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad Hrvatskim danima sigurnosti 2019. "Novi oblici sigurnosti", koji će se održati u Opatiji, od 23. do 25. listopada 2019. godine.

Izvor: Vlada/Hina