Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 22. 8. 2019.

Odgovornom politikom do rasta plaća, mirovina i zaposlenosti

Gostujući u Dnevniku HRT-a, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o brodogradnji, zahtjevu sindikata za povećanjem plaća i aktualnoj političkoj situaciji

Osuda incidenata u Đevrskama i Uzdolju pokraj Knina

Oštro je osudio napad na ljude koji su gledali utakmicu. "To je krajnje neprihvatljivo., očekujem od policije da identificira počinitelje, uhiti ih i da protiv njih bude pokrenut postupak. Vjerujem da je ogromna većina naših građana za normalan, kvalitetan život, suživot i za poštivanje prava nacionalnih manjina. Ovo su pojave koje su nedopustive u Hrvatskoj i nadam se da će počinitelji biti pronađeni i što hitnije sankcionirani," rekao je premijer.

"Bilo je još nekih slučajeva u proteklo vrijeme, ali ne možemo konstatirati da je klima u društvu takva da bismo je ocijenili da je orijentirana protiv manjina. Sve ono što činimo kao Vlada i na čemu se kontinuirano trudimo pa i u suradnji s manjinskim zastupnicima koji su dio parlamentarne većine da štitimo njihova prava da oni participiraju u vlasti na način koji je kvalitetan i konstruktivan i koristan za sve manjine koje žive u Hrvatskoj. Na taj način otvaramo prostor za još bolju zaštitu Hrvata kao manjine u zemljama gdje su oni manjina," kazao je Plenković.

Važne odluke za 3. maj

Premijer je kazao da je Vlada, nakon vrlo temeljite analize, konzultiranja svih relevantnih resora, sagledavanja svih pravnih, ekonomskih i financijskih aspekata, donijela odluku o izdavanju jamstva u iznosu od 150 milijuna kuna za ponovno pokretanje proizvodnje i za smanjivanje gubitaka koje bi država eventualno mogla imati.

"Cijeli smisao ove operacije je da se u 3. maju dovrše novogradnje koje su započete. Sve je to rađeno u kontekstu razgovora Uprave 3. maja i Ministarstva gospodarstva s potencijalnima starim naručiteljima ili eventualnim novim kupcima tih brodova," rekao je, dodavši da je krajnji cilj tih operacija da se novac koji bi se angažirao bio vraćen državi u trenutku kada bi se ti brodovi dovršili i prodali.

"To bi omogućilo funkcioniranje brodogradilišta 3. maj, otprilike u razdoblju od dvije godine", nastavio je predsjednik Vlade te podsjetio da su takva uvjeravanja dobili od predstavnika Uprave i sindikata kada su 6. kolovoza posjetili 3. maj u Rijeci.

"Istodobno išli bismo za tim da se pronađe novi strateški partner s novim idejama i novim narudžbama koje bi značile održivost brodogradilišta bez ikakvih daljnjih državnih intervencija. Razgovori s potencijalnim strateškim partnerom su u tijeku," rekao je premijer na primjedbu da se strateški partner već nekoliko godinama bezuspješno pokušava naći.

"Mi želimo da naša brodogradilišta funkcioniraju na tržišnim osnovama," kazao je Plenković, podsjetivši da je ova Vlada platila državna jamstva koja su davale ranije vlade u iznosu od 4,5 milijarde kuna i da smo unatoč tim isplatama uspjeli ostvariti proračunski višak.

Rast plaća zahvaljujući odgovornoj ekonomskoj politici

Upitan o zahtjevima sindikata za povećanje plaća u školstvu i zdravstvu, premijer je pojasnio da u našem sustavu plaća postoje osnovice, koeficijenti i dodaci ovisno o branšama i granama. "Ovo što je bilo glede razgovora u zdravstvenom sektoru govorilo se prije svega o dodacima. Moram podsjetiti sve da smo ove godine povećali osnovicu za 3% od 1. siječnja, da kreće novo povećanje od 2% s isplatama plaća za 1. listopada. Važno je da ljudi razumiju da je prosječna plaća u mandatu naše Vlade porasla za više od 800 kuna. Ona je sad skoro 6500 kuna u Hrvatskoj, a prosječna plaća u Zagrebu je preko 7500 kuna, dakle gotovo 1000 eura. Minimalna plaća je povećana za 24 posto i došla je praktički na 3000 kuna. Povećane su mirovine u našem mandatu sa zadnjom indeksacijom za 12 posto. I plaće i mirovine i gospodarski pokazatelji idu naprijed. Krenuli smo sa 61% zaposlenosti, sad smo na 66%, a cilj našeg programa je 68%. Razgovore sa sindikatima vodit ćemo na temelju financijske održivosti" , objasnio je premijer.

"Mi kao Vlada moramo imati konzistentnu horizontalnu politiku koju će koordinirati potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, zajedno s ministrom rada i u suradnji sa svim nadležnim resornim ministrima koji imaju zadaću da vode pregovore o granskim kolektivnim ugovorima," nastavio je predsjednik Vlade.

Razgovori sa sindikatima će se nastaviti jer je ovo Vlada dijaloga, rekao je premijer i podsjetio na rast plaća u ovom mandatu.

"Moramo zadržati našu politiku da možemo i dalje rasterećivati i građane i gospodarstvo, a istodobno zadržati okvir fiskalne konsolidacije koji je omogućio ovoj Vladi da dva puta zaredom ima proračunski višak. To nam je omogućilo zdravi gospodarski rast, a istodobno agencije Standard & Poor's i Fitch vratile Hrvatsku na investicijski kreditni rejting s pozitivnim izgledima. Takvog kreditnog rejtinga nismo imali 14 godina. To je zahvaljujući ozbiljnoj i odgovornoj ekonomskoj politici," kazao je Plenković.

O Dubravki Šuici, kandidatkinji za europsku povjerenicu

"Jako sam zadovoljan da je Šuica dobila većinsku potporu na saborskom odboru za europske poslove. Podržala ju je Vlada, parlamentarna većina, HDZ, ima ogromno iskustvo, rekao je Plenković, podsjetivši na njezine prethodne i sadašnje političke funkcije.

"Kad je riječ o portfelju, mi smo u fazi nominiranja kandidata. Izabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je došla u Hrvatsku kao treću zemlju, prije toga je bila samo u Parizu i Varšavi, poslala nam je važnu poruku da najmlađa članica uživa takav respekt i da je zbog toga došla k nama. Ona će najprije napraviti čitavu shemu buduće Europske komisije i onda će sukladno tome kakav profil kandidata su države članice nominirale ponuditi kroz pregovore i razgovore portfelje. Vidjet ćete da će Hrvatska i hrvatska javnost biti izrazito zadovoljni s onim što ćemo na kraju ispregovarati. To sad ne mogu reći. Ima puno lijepih stvari, ali ne smijem kazati," rekao je premijer.

Predsjedanje Vijećem Europske unije najveći je izazov u idućih 12 mjeseci

O danas održanoj Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i vojnih izaslanika predsjednik hrvatske Vlade kazao je da je odlično je da smo ustanovili tradicionalnu diplomatsku konferenciju. Predsjednica Republike, predsjednik Hrvatskog sabora, ministar vanjskih i europskih poslova te ostali koji su danas govorili, prenijeli su diplomatima osnovne smjernice djelovanja, a večerašnji prijem za sve sudionike bit će prigoda za malo neformalnije konzultacije oko ključnih izazova.

"Za nas je u idućih 12 mjeseci najveći izazov predsjedanje Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Takvu vrstu međunarodnog angažmana Hrvatska još nije imala," kazao je.

Govoreći o dosadašnjim vanjskopolitičkim uspjesima, premijer je istaknuo da je Hrvatska uspjela izabrati bivšu potpredsjednicu Vlade za glavnu tajnicu Vijeća Europe, naša je bivša državna tajnica postala izvršna direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost u Portugalu, imamo novu članicu europskog revizorskog suda, a sada i povjerenicu EK-a, rekao je premijer, referirajući se na Mariju Pejčinović Burić, Maju Markovčić Kostelac, Ivanu Maletić i Dubravku Šuicu.

Kazao je kako je glavni prioritet glede EU-a "bez ikakve dileme" ocjena Komisije o hrvatskom napretku prema šengenskom prostoru koja se očekuje u rujnu. Premijer vjeruje kako će EK objaviti da je Hrvatska ispunila sve tehničke kriterije, no istaknuo je da Hrvatska sigurno neće ući u taj prostor tijekom predsjedanja 2020. godine.

"Nema teoretske šanse da se bilo koja krupna odluka koja se odnosi na Hrvatsku donese za vrijeme našeg predsjedanja", rekao je i podsjetio na Bugarsku i Rumunjsku koje su kriterije ispunile prije nekoliko godina, no još uvijek čekaju članstvo.

Prioriteti su ulazak u schengen i eurozonu

Nakon pozitivne ocjene Komisije primanje država u šengenski prostor trebaju odobriti sve njegove članice.

Plenković je ponovio kako je drugi glavni prioritet ulazak Hrvatske u eurozonu.

"Idemo prema tečajnom mehanizmu, a cilj je da u šest područja ispunimo 19 mjerila koja smo vrlo precizno definirali našim resorima. Kao što radimo Nacionalni program reformi u okviru europskog semestra kako bismo kroz sljedećih nekoliko godina, prateći mandate ove komisije, ovog parlamenta, ostvarili taj strateški cilj," zaključio je hrvatski premijer.

Zamoljen za komentar slučaja Elizabete Mađarević, Plenković je naglasio kako je ministarstvo vanjskih i europskih poslova reagiralo "brzo i primjereno".

"To je nedopustivo u sadržajnom smislu, a da ne govorim o tome da se tako nešto objavljuje. Ja ne pamtim da se tako nešto dogodilo u trideset godina hrvatske diplomacije u smislu stava, a još to i napraviti za vrijeme mandata u zemlji primateljici", rekao je premijer i dodao kako je nadležna inspekcija u MVEP-u predložila da Mađarević ide pred službenički sud, te da je predložen njezin otpust iz službe.

Izvor: HTV / Vlada