Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 16. 10. 2019.

Potrebno je više tolerancije i uvažavanja u hrvatskom društvu

Smatram da smo dali pregled konkretnih i provjerljivih činjenica koje se odnose na gospodarstvo i sve ostale sektore, na sve što se tiče primjene načela solidarnosti, rekao je premijer Plenković na kraju saborske rasprave o Vladinu godišnjem izvješću o radu

„Nekoliko poruka koje mi se čine važnim iz današnje rasprave su da svi zajedno moramo poraditi na pouzdanosti, učinkovitosti i neovisnosti pravosuđa. To je, po mome sudu, jedna od temeljnih zadaća koja će našim sugrađanima ulijevati više povjerenja u funkcioniranje institucija države. Mogućnost ostvarivanja svojih prava i da ipak svi skupa pokušamo razabrati načela diobe vlasti i podjele zadaća institucija u Hrvatskoj. To je jako važno“, kazao je.

Plenković je pritom poručio da se politički može željeti nešto u programima, aktivnostima, možemo se to stavljati u prvi plan, ali moramo zajedno kao društvo, kao građani, znati tko je za što nadležan.

„To su temeljna načela razvijene demokracije, temeljna načela kvalitetno funkcionirajućeg društva“, izdvojio je.

Stoga, nastavio je premijer Plenković, i u pitanju koji se tiče problema koji još živi u hrvatskom društvu, a to je traženje istine, pitanjima koja su ostala nakon Domovinskog rata, rješavanju pitanja ratnih zločina, moramo stvoriti klimu da do istine treba doći, počinitelje zločina treba kazniti, a to moraju raditi institucije koje su za to nadležne.

„To ne mogu raditi političke stranke, to je jako važna poruka“, naglasio je.

Nema strateške zadaće koju Hrvatska nije riješila u ovih 30 godina

Kada je riječ o podjelama u hrvatskom društvu, Plenković je istaknuo da hrvatsko društvo iz niza razloga prati neke globalne trendove te ne uspijeva dovoljno učinkovito i dovoljno brzo smanjiti polarizaciju.

„Po meni, to je temeljno pitanje hrvatske budućnosti“, kazao je.

Naglasio je da Hrvatskoj njeni susjedi i zemlje sjevernije od nas zavide na onome što imamo, u pozitivnom smislu.

„Vole našu zemlju i kažu – kako je kod vas lijepo. Većina misli – da je nama imati to što vi imate. U najboljem smislu. Nema strateške zadaće koju Hrvatska nije riješila u ovih 30 godina. Slobodna zemlja, demokratska i međunarodno priznata, zemlja koja je bila žrtva agresije te zemlja i narod koji je oslobodio svoj teritorij. Zemlja koja je riješila sve strateške nacionalne zadaće: pozicionirala se u međunarodnoj zajednici, dio je kolektivne sigurnosti kroz NATO, dio je političke, razvojne, pravne i ekonomske kontinentalne snage koju nam daje Europska unija“, kazao je i dodao da smo kao država i kao narod sve bitno riješili.

Bolja i manje isključiva Hrvatska

Plenković je izdvojio da je odgovornost svih koji danas imaju povjerenje hrvatskih građana da kroz napor pokušaju iznjedriti drukčiju, bolju i manje isključivu Hrvatsku.

„Hrvatska ni u jednom segmentu ne ide nazad. U ovom segmentu internom, koji je slojevit u smislu podjela, moramo učiniti više“, rekao je, poručivši da je potrebno više tolerancije i uvažavanja.

Istaknuo je da je politika ove Vlade da hrvatske manjine trebaju njegovati ono što imaju u proteklih 30 godina, moraju biti uključene u hrvatsko društvo na adekvatan način.

„Samo na taj način jačamo položaj i Hrvata koji žive u susjednim zemljama. Bilo da su konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini ili da su, primjerice, manjina u Srbiji. Samo tim putem, težeći reciprocitetu“, kazao je.

Stvorimo optimističnije ozračje

Na takvim pitanjima, nastavio je predsjednik Vlade, struktura, tkivo društva pokazuje kakvo ono jest. „Ujedno, moramo mijenjati društvenu klimu. Ako gledate ankete i medije, raspoloženje, rekli bi da sve propada, da je katastrofa. Prevladava pesimizam i negativa. Je li to baš tako? Je li ozračje u kojem živimo baš tako ili je realna situacija nešto drukčija? Ne kažem da smo sve probleme riješili, ni da je sve ružičasto, ali – je li baš sve negativno? Ja mislim da nije. I svatko se tu od nas javno angažira da bi dao doprinos da to što radimo za budućnost bude bolje nego što je danas“, izdvojio je.

U tom kontekstu je poručio da političke stranke, ali i drugi akteri u društvu, trebaju poraditi na kreiranju jednog ozračja u kojem ima više optimizma, a manje pesimizma.

„Ozračje utječe i na rezultate, u bilo kojoj organizaciji, u bilo kojem aspektu. Ako je ozračje tmurno, rezultati su slabi. Ako je ozračje malo pozitivnije, rezultati su bolji“, kazao je.

Naša je zadaća da pronađemo rješenja

Plenković je istaknuo da će se „otvorena pitanja“ - pitanja plaća, obrazovanja, uloge sindikata - rješavati na dobronamjeran način.

„Svima je u interesu da naši ljudi ne budu potplaćeni, da zaposlenost bude veća, da primjerenije budu nagrađeni za rad“, rekao je te podsjetio na svoje današnje riječi da se ne radi samo o postocima i bodovima, već i o pitanju produktivnosti, valoriziranju učinka, plaćanju po učinku.

„Slažem se, nepravde koeficijenata, nelogičnosti, različite vremenske faze, različiti utjecaji pojedinih ministara, resora, stranaka i politika ostavili su sustav u kojem nitko nije sretan. Nema nikoga tko je zadovoljan i mi to znamo, svjesni smo toga, ali naša je zadaća pokušati pronaći rješenje“, kazao je.

Ozbiljan iskorak u povećanju plaća

"Ono to smo danas ponudili su jasne poruke - izlazimo u susret onoliko koliko možemo, čak na uštrb nekih vlastitih izbornih obećanja i već usvojenih zakona, jer jednostavno nema tih ekstra sredstava, za koje netko misli da ih ima na prihodovnoj strani proračuna", rekao je.

Oni se mogu namaknuti, dodao je, jedino ako se ostavi jedan postotni poen i općoj stopi PDV-a.

Istaknuo je da Vladin prijedlog sindikatima ima svoju konzistentnost u pristupu i politici u proteklim godinama obnašanja odgovorne dužnosti za Hrvatsku i njene građane. „I ako to sve zajedno spojimo, onda ćemo doći skoro do 18 posto povećanja plaće samo podizanjem osnovice, plus za mnoge naše sugrađane i porezne olakšice. Neću sada spekulirati koliko je to kome točno prosječno, ali to je preko 20 posto povećanje plaće u mandatu jedne Vlade. To je ozbiljan iskorak“, zaključio je predsjednik Vlade.

Značajno povećanje minimalne plaće

Naglasio je da to govori što se može u okviru realnih proračunskih mogućnosti, a da se pritom ne sruši sve što je rađeno u protekle tri godine.

„Zato smo osmislili ovakav prijedlog koji ide ukorak i s osobnim odbicima, s 3 800 na 4 000 kuna, govorim o privatnom sektoru, koji nakon idućeg tjedna i konzultacija sa socijalnim partnerima ide i za novim, značajnim povećanjem minimalne plaće. Ali ne tako da one poslodavce koji imaju zaposlenike na minimalnoj plaći bacimo na koljena, pa da umjesto da ljudi dobiju veću plaću, na kraju ostanu bez radnog mjesta“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Teme