Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 17. 10. 2019.

U tri godine mandata bolja Hrvatska i kvalitetniji život građana

Na otvorenom dijelu 185. sjednice Vlade raspravljeno je 16 točaka dnevnog reda, među kojima Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju

Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema. Zahvalio je članicama i članovima Vlade na doprinosu koji su dali Godišnjem izvješću o radu Vlade poručivši da su aktivnosti Vlade unaprijedile Hrvatsku i omogućile kvalitetniji život građanima Hrvatske.

Jučer je zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru predstavio Godišnje izvješće o radu Vlade u trećoj godini mandata.

„Mislim da smo u sintetiziranom obliku uspjeli prikazati najvažnije akcente naših postignuća, reformskih i zakonskih prijedloga, svih aktivnosti koje su, uvjeren sam, unaprijedile Hrvatsku i omogućile kvalitetniji život našim sugrađanima“, poručio je.

Osvrnuo se i na raspravu u Hrvatskom saboru o povjerenju ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, kazavši da su odbijeni svi navodi oporbe kao neutemeljeni i neosnovani.

Izdvojio je i sastanak s predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije, koji je ocijenio vrlo konstruktivnim, a na kojem se razgovaralo o unaprjeđenju odnosa između države, odnosno Vlade, i Katoličke crkve.

Najavio je da će danas i sutra u Bruxellesu sudjelovati na sastanku Europskog vijeća čije će glavne teme biti Brexit i novi višegodišnji financijski okvir.

Ubrzati i pojeftiniti sustav izdavanja dozvola

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar objedinjeno je predstavio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Konačni prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

„Pred nama su dva nova prijedloga zakona, što je nastavak reformskog procesa koji ima za cilj ubrzati i pojeftiniti sustav izdavanja dozvola, smanjiti birokraciju i rasteretiti gospodarstvo od nepotrebnih nameta“, poručio je Štromar.

Kazao je da se predloženim zakonima smanjuju administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, odnosno administrativno se rasterećuju profesije inženjer gradilišta i voditelj radova.

Osigurava se, dodao je, provedba mjere iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. – mjere za liberalizaciju tržišta usluga i zacrtane mjere u kontekstu iskazivanja namjere pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu (ERM 2).

„Ovim izmjenama zakona nastavljamo uvoditi red u sustav i rasterećivati gospodarstvo parafiskalnih nameta. Kod izmjena zakona smo vodili računa o svim aspektima promjena koje uvodimo, od sigurnosti do tradicije“, naglasio je.

Napomenuo je da je u Hrvatskoj 300 reguliranih zanimanja, dok je u Europskoj uniji u prosjeku 200.

„Ako želimo biti konkurentna zemlja moramo provoditi reforme, a upravo su ove izmjene zakona dio Vladinog plana reformi koji je donesen prošle godine“, kazao je potpredsjednik Vlade Štromar.

Jedan od istaknutijih vanjskopolitičkih ciljeva

Usvojen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za pristupanje Republike Hrvatske Deklaraciji o međunarodnim ulaganjima i multinacionalnim poduzećima i povezanim pravnim instrumentima te u pridruženo članstvo u Odboru za ulaganje u proširenom sastavu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

„Jedan od istaknutijih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske je članstvo u OECD-u, a Odbor za ulaganje u proširenom sastavu je jedno od važnih tijela OECD-a“, kazao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Dodao je da je Hrvatska još 2015. godine podnijela zahtjev za članstvo, te će nakon donošenja odluke o suglasnosti i službenog pisma Vlade glavnom tajniku OECD-a pristupanje biti konačno formalizirano.

Prognoziranje i upozoravanje na opasnost od poplava u slivu rijeke Save

Vlada je prihvatila Zaključak o prihvaćanju Nacrta memoranduma o suglasnosti o suradnji u vezi s redovnim funkcioniranjem i održavanjem Sustava za prognoziranje i upozoravanje na opasnost od poplava u slivu rijeke Save.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da je Hrvatska, uz Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Srbiju, stranka Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, kojem je cilj uspostava međunarodnog režima plovidbe na rijeci Savi i njenim pritokama, održivog upravljanja vodama u slivu i poduzimanja mjera za sprječavanje ili smanjenje opasnosti od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.

„Memorandumom o suglasnosti utvrđuje se način zajedničkog odlučivanja o dužnostima i odgovornostima, međusobnim pravima, kao i obvezama i utvrđivanju organizacijske strukture za rad i korištenje sustava“, kazao je.

Dodao je da se, također, utvrđuju tijela za evaluaciju i procjenu posla obavljenog za potrebe rada sustava i općeg monitoringa, tehnička pitanja, financiranje i raspodjele troškova, kao i uvjeti korištenja ovog sustava.

Obveza praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama u većinskom državnom vlasništvu

Ministar državne imovine Mario Banožić predstavio je Odluku o obvezi uvođenja funkcije praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama u većinskom državnom vlasništvu.

Ovom Odlukom utvrđuje se obveza uvođenja funkcije praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a koje su u većinskom državnom vlasništvu, kao i u svim drugim pravnim osobama koje su u većinskom državnom vlasništvu, kojima sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom upravljaju Ministarstvo državne imovine i Centar za restrukturiranje i prodaju.

„Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja podrazumijeva sve poslove koji se odnose na usklađivanje funkcioniranja i poslovanja Pravne osobe s pravnom regulativom i internim aktima, procjene rizika u funkcioniranju i poslovanju Pravne osobe, brigu o provođenju dobre poslovne prakse, te sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih radnji“, kazao je Banožić.

Dodao je da osobe zadužene za funkciju praćenja usklađenosti poslovanja, bilo da tu funkciju obavljaju samostalno ili u sklopu zasebne ustrojstvene jedinice, trebaju imati osiguranu samostalnost i neovisnost u radu, imati potreban pristup informacijama i osoblju kako bi mogle obavljati zadatke, mogućnost zatražiti pomoć stručnjaka unutar društva (pravne službe ili unutarnje revizije) te ne smiju biti u sukobu interesa između svoje odgovornosti koja se odnosi na obavljanje funkcije praćenja usklađenost poslovanja i svojih drugih odgovornosti.

Humanitarna pomoć za Iran, Jemen i Mozambik

Obrazlažući odluke o upućivanju humanitarne pomoći Islamskoj Republici Iranu putem Svjetske zdravstvene organizacije, Republici Jemenu putem Fonda Ujedinjenih naroda za djecu te Republici Mozambiku putem Svjetskog programa za hranu, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da u skladu s multilateralnim angažmanom i proaktivnim djelovanjem, Hrvatska sudjeluje u pomoći kako bi ublažila patnje i nestabilnosti u zemljama gdje je to potrebno.

Grlić Radman naveo je da se Iranu upućuje 25 tisuća američkih dolara za ublažavanje posljedica poplava, koje su u ožujku i travnju zahvatile 28 od 30 iranskih provincija.

Jemenu se upućuje humanitarna pomoć vrijedna 50 tisuća američkih dolara za pružanje žurne nepristrane pomoći i zaštitu stanovništva, dok se Mozambiku upućuje iznos od 25 tisuća američkih dolara zbog potrebe za oporavkom u sedam provincija pogođenih ciklonama.

Produljenje radnog vremena za granične prijelaze Prilišće–Žunići

Vlada je upoznata sa Zaključcima Stalne mješovite komisije za provođenje Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji o produljenju radnog vremena za granične prijelaze za pogranični promet Prilišće (HR) – Žunići (SLO) i Sveti Martin na Muri (HR) – Hotiza (SLO), potpisanim 4. rujna 2019. godine.

Ministar Grlić Radman pojasnio je da je riječ o produljenju radnog vremena koje su predložile jedinice lokalne samouprave i granične policije Hrvatske i Slovenije zbog povećanog broja prelazaka granice stanovnika pograničnog područja koji gravitiraju tim graničnim prijelazima, najviše zbog zaposlenja i pohađanja škola.