Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 23. 10. 2019.

S Hrvatskom u Schengenu EU će se bolje suočiti s izazovima migracija

Na konferenciji za medije nakon sastanka s premijerom Plenkovićem europski povjerenik Dimitris Avramopoulos istaknuo je da je ulazak Hrvatske u Schengenski prostor u interesu svih članica Europske unije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima europskog povjerenika za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitrisa Avramopoulosa. Sastanku su nazočili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Nakon što je Komisija ocijenila da Hrvatska ispunjava kriterije za ulazak u schengenski prostor, razgovarali su o suradnji u sprječavanju nezakonitih migracija, jačanju nadzora vanjskih granica EU-a te drugim sigurnosnim izazovima.

U izjavi za medije ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da se na sastanku razgovaralo o pozitivnoj ocjeni Europske komisije da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u Schengenski prostor. Zahvalio je povjereniku Avramopoulosu i cijelom njegovom timu na povjerenju, susretljivosti i fair playu.

„U ovom procesu mi nismo tražili nikakve popuste, olakšice i bonuse, čini mi se da smo zbog toga i uspjeli“, kazao je ministar. Dodao je da je to zajednički uspjeh iza kojeg stoji ozbiljan rad brojnih stručnjaka.

„U svemu smo nastupali autentično, korektno i na kraju smo došli do pravedne ocjene i dokumenta koji odražava pravo stanje stvari“, naglasio je ministar Božinović.

Također je istaknuo da se s radom nastavlja, što uključuje dodatne poslove, prilagodbe i jačanje kapaciteta jer „pitanje ispunjavanja, pogotovo kriterija vezanih uz upravljanje vanjskih granica u današnje vrijeme je nešto što je očito priča kojoj se ne nazire kraj“.

Spomenuo je i predsjedanje Vijećem Europske unije, tijekom kojeg će Hrvatska pitanja unutarnjih poslova i sigurnosti staviti visoko među prioritete.

„Nadležna ministarstva će se jako angažirati upravo na pitanjima upravljanja granicama i jačanja vanjskih graničnih kontrola i dat ćemo doprinos kako bi se EU što prije vratila normalnom funkcioniranju Schengena“, kazao je ministar.

Dodao je da će se intenzivno raditi i na interoperabilnosti informacijskih sustava, alokaciji resursa, investicijama u policijske kapacitete i jačanju mehanizama civilne zaštite na razini Europske unije.

Nema bojazni za hrvatsku granicu, ali je potrebno pronaći održivo rješenje

Ministar Božinović je naglasio da je Hrvatska još prije nekoliko godina predvidjela nekoliko scenarija koji se mogu dogoditi u našem susjedstvu.

„Zbog toga smo i krenuli u vrlo intenzivnu diplomatsku aktivnost objašnjavajući i institucijama u Bruxellesu, ali također i našim susjedima da migrantska kriza nije nestala“, kazao je ministar, dodajući da je već tada bilo naznaka da bi se ona mogla pojačati.

Pojasnio je da se radilo u nekoliko smjerova. „Jedan je da smo jačali vlastite kapacitete, koje ćemo i dalje nastaviti jačati, uz pomoć europskih fondova što se tiče tehničke opremljenosti ,ali i ekipiranosti ljudstvom kad je u pitanju zaštita hrvatske granice sa Bosnom i Hercegovinom“, kazao je.

„Istovremeno smo na skoro svakom sastanku ukazivali na to da se Europska unija treba još jače fokusirati na tzv. zapadnobalkansku rutu, jer ona je iskustveno pokazala da može predstavljati najveći izazov kad govorimo o ilegalnim migracijama“, nastavio je ministar.

Dodao je da su se dogodili određeni pomaci na bolje, ali kada se govori o BiH, malo tko priča o istočnoj granici, kroz koju i danas, po svjedočenjima bosanskohercegovačkih dužnosnika, više-manje bez ikakve kontrole i dalje ulaze migranti.

„Pitanje jačanja graničnih kapaciteta, graničnih službi i prije svega granične policije BiH je u ovom trenutku jedini način kako bi se taj pritisak smanjio“, zaključio je ministar.

Što se tiče Hrvatske, rekao je da se bilježi porast, otprilike 217 posto više evidentiranih ilegalnih migranata nego što je to bilo prošle godine u ovo doba.

„Hrvatska policija i sve službe su angažirane pa nema bojazni za našu granicu“, istaknuo je ministar Božinović, ali i dodao da je potrebno pronaći održivo rješenje uz uključenost svih strana.

Schengenski prostor predstavlja odgovornost za zajedničku sigurnost

Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos poručio je da je jučerašnja izjava Europske komisije da je Hrvatska u potpunosti ispunila sve potrebne uvjete za punopravno članstvo u Schengenskom prostoru predstavljala važan trenutak za Hrvatsku.

Pohvalivši napore i ustrajnost Hrvatske u posljednjih četiri godine, dodao je da Hrvatska treba nastaviti dosljedno raditi na nadzoru i zaštiti vanjske granice, pogotovo one s Bosnom i Hercegovinom, a u tome će nastaviti imati potporu Europske komisije.

Sada je na Vijeću EU-a da donese odluku o ulasku Hrvatske u Scengenski prostor, poručio je povjerenik Avramopoulos i izrazio nadu da će se ta odluka donijeti uskoro, kao i odluke za Rumunjsku i Bugarsku.

Povjerenik Avramopoulos poručio je da je Schengenski prostor jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća Europske unije. "Ne možemo zamisliti EU bez Schengena", dodao je i istaknuo da se zahvaljujući Schengenu danas više od 400 milijuna ljudi može kretati slobodno bez kontrola na granicama.

Ali, dodao je, Schengenski prostor ne predstavlja samo slobodu i prava, već također predstavlja odgovornost za jačanje zajedničke sigurnosti.

"Stoga je pristupanje Hrvatske, ali i Bugarske i Rumunjske, u Schengenski prostor danas još potrebnije i važnije s obzirom na izazove migracija i sigurnosti s kojima smo svi suočeni. Snaga Schengena jako ovisi o njegovoj uključivosti. S hrvatskim pridruživanjem Schengenu bili bismo još bolje pripremljeni za suočavanje s tim izazovima, a Hrvatska bi pridonosila daljnjem jačanju Schengenskog prostora i osigurala bolji nadzor i štićenje vanjskih granica Europske unije", poručio je povjerenik i dodao da se samo ujedinjenošću može osigurati snažniji Schengenski prostor i sigurnija Europa za njezine građane.

Europa treba pošteniji i uravnoteženiji Dublinski sporazum

Odgovarajući na upit novinara, povjerenik Avramopoulos istaknuo je važnost reforme Dublinskog sporazuma. Dodao je da je posao već napola napravljen te izrazio uvjerenje da će nova Europska komisija i novi saziv Europskoga parlamenta nastaviti tim putem.

"Više sam puta rekao da Dublinski sporazum kakvog smo poznavali više ne postoji, stoga trebamo novi sporazum, pošteniji i uravnoteženiji, u kojem bi temeljna načela na kojima je izgrađena Europa – odgovornost i solidarnost – bila u potpunosti podijeljena među svim zemljama članicama", poručio je.

Izrazio je i uvjerenje da će Hrvatska uskoro postati nova članica Schengenskog prostora.

"Takav razvoj događaja je u interesu Hrvatske, svih susjednih zemalja, ali i cijele Europe iz razloga koje sam već objasnio", zaključio je.