Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 23. 10. 2019.

U svakom trenutku spremni smo ići na izbore

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u Dnevniku HTV-a. S njim je, o ulasku u Schengen, štrajku u prosvjeti i aktualnoj političkoj situaciji razgovarao Mladen Sirovica

Premijer je kazao kako je jučerašnju odluku Europske komisije svojim dolaskom u Hrvatsku došao osobno potvrditi i prenijeti poruku podrške povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos. Zahvalio je ministrima Davoru Božinoviću i Draženu Bošnjakoviću te svim službama i djelatnicima MUP-a i hrvatskog pravosuđa koji su imali značajnu ulogu kako bi Komisija konstatirala da je Hrvatska ispunila kriterije i preporučila Europskom vijeću da raspravi to Izvješće.

"Vjerujem da ćemo u idućim diplomatskim kontaktima državama članicama pojasniti postignuća. Moramo raditi na tome da postignemo konsenzus. Slijedi hrvatsko predsjedanje EU-om i nije običaj da taj dosje tada bude na dnevnom redu", rekao je Plenković koji nije htio spekulirati o datumu ulaska Hrvatske u Schengen, istaknuvši kako vjeruje da će Hrvatsku na tom putu podržati sve države članice EU-a.

Premijer je rekao kako su slučajevi Rumunjske i Bugarske, koje još uvijek čekaju na ulazak u Schengen, iako su ispunile tehničke kriterije, različiti. Te su dvije zemlje ugovorom o pristupanju EU-u pristale na poseban Mehanizam suradnje i verifikacije preuzetih obveza, a Hrvatska takav mehanizam nema jer je na tome inzistirala tijekom pregovora o ulasku u EU. "Sad je loptica na Europskom vijeću. Mi ćemo raditi našu dionicu, a želimo da i Bugarska i Rumunjska ispune te kriterije te mislim da smo u poziciji da ta rasprava bude objedinjena", kazao je.

Ponuda prosvjetarima je na stolu, ona je korektna

Vezano za štrajk prosvjetara i na pitanje je li povećanje osnovice za 6 posto njegova konačna ponuda Plenković je kazao kako Vlada poštuje učitelje, ali da vodi politiku fiskalne konsolidacije i da ponuda o paketu 2+2+2 kroz temeljni kolektivni ugovor.

Najavio je kako će idući tjedan na Vladi biti odluka o minimalnoj plaći koja će nastaviti s trendom rasta s od 2496 kn neto kad su preuzeli odgovornost preko 3000 kuna koliko iznosi danas, no nije želio otkriti koliko će porasti. Vodit će računa o onima koji imaju najmanje plaće, ali i da poslodavci koji imaju takve zaposlene ne dođu u probleme koji bi uzrokovali otpuštanja.

"Naša ponuda prema sindikatima je na stolu, ona je dobra i korektna. I dalje mislim da nema nikakvog razloga za štrajk. Žao mi je zbog toga. Štrajk izaziva poteškoće i kod djece i kod roditelja. U našem smo mandatu poduzeli važnu obrazovnu reformu. Točno je da su koeficijenti nepravedni i nelogični u mnogim segmentima. U sustavu obrazovanja ima 90.000 zaposlenih, to su jako velika sredstva kada gledamo ukupnu masu plaća. Zato smo otišli korak nazad u smanjenju stope PDV-a, on ostaje na 25 posto", kazao je Plenković koji je ponovio da je u njegovom mandatu plaća zaposlenicima u državnom i javnom sektoru samo povećanjem osnovice porasla 18 posto, što uz porezne odbitke iznosi više od 20 posto.

"Osnovni cilj naše politike je proračunska ravnoteža. Bilo bi loše da u zadnjoj godini mandata prolijemo mlijeko koje smo do sada skupljali", kazao je predsjednik Vlade, podsjetivši da su fiskalna konsolidacija i pozitivni gospodarski trendovi omogućili povratak investicijskog kreditnog rejtinga.

"To je dio naše politike cjelovitog pristupa kako bismo čitav sustav postavili na pozitivne osnove", kazao je Plenković.

Poziv na dijalog i apel sindikatima na razuman pristup

"Brinemo da naša fiskalna konsolidacija i gospodarski trendovi budu takvi da nam omoguće bolji rejting. Apeliram na sindikate, a posebno na učitelje i profesore na razuman pristup. Angažirat ćemo ako treba i vanjske konzultante da bi posao kojeg 20 godina nitko nije uspio pravedno i kvalitetno napraviti. Pritom ćemo staviti naglasak adekvatnu valorizaciju rada i aspekt produktivnosti. Moramo honorirati one koji su dobri", rekao je Plenković uz poruku da je Vlada otvorena za dijalog.

Nastaviti s povećanjem ulaganja, kroz ulaganja aktivirati 110 milijardi kuna u mirovinskim fondovima i postići aktivnije tržište kapitala

Predsjednik Vlade govorio je i o odnosima u vladajućoj koaliciji.

"Mi smo ušli u četvrtu godinu rada Vlade. Normalno je da svi politički akteri traže svoju vidljivost. To poštujem. Ali HDZ ima odgovornost za širu sliku. Držimo koaliciju da bi Hrvatska išla u dobrom smjeru - za manju polarizaciju, manje podjele u društvu, više uključivosti, procesuiranje ratnih zločina, demografsku revitalizaciju, gospodarski rast, nikad veću zaposlenost i nikad manju nezaposlenost. O svim tim postignućima jako se malo govori u medijima. Radimo s partnerima na proračunu i poreznoj reformi. Ako se možemo dogovoriti - idemo dalje. Ako ne postoji dogovor - HDZ je spreman na izbore u svakom trenutku, kao i ja osobno", rekao je Plenković.

U zadnjoj godini mandata Vlada će, kazao je premijer prioritetno raditi na boljoj apsorpciji europskih sredstava, povećanju ulaganja, mobilizaciji 110 milijardi kuna koje imaju mirovinski fondovi, aktivaciji tržišta kapitala.

"U procesu Europskog tečajnog mehanizma 2 radimo na tome da država proda manjinske udjele u pojedinim društvima. Smatramo da ćemo na taj način također potaknuti ekonomiju", rekao je Plenković. Naglasio je kako je položaj Hrvatske u odnosu na onaj od prije tri godine je neusporediv.

Oštra borba na iskorjenjivanju nasilja

Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade su izmjene Kaznenog zakona vezano za nasilje u obitelji premijer je kazao kako je Vlada nakon nekoliko "strašnih kaznenih djela i zločina" odlučila pooštriti odredbe Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i procesnih odredbi Zakona o kaznenom postupku.

Sve izmjene, najavio je - idu u smjeru da dio kazni bude strože. Mijenjamo i biće nekih kaznenih djela. Sve je napravljeno u suradnji s udrugama koje se bave zaštitom žena i djece i određenim građanskim inicijativama, rekao je Plenković koji očekuje potporu ne samo saborskih zastupnika nego i javnosti. Na iskorjenjivanju nasilja koje je ozbiljan i vrlo neugodan fenomen moramo raditi i izmjenom nacionalnog zakonodavstva i povećavajući operativne kapacitete i financijska sredstva. Hrvatska će zahvaljujući angažmanu ove Vlade imati sigurne kuće do kraja godine u 6 županija u kojima ih trenutno nema, zaključio je.

Izvor: HTV / Vlada RH