Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 3. 11. 2019.

Proračun za znanost i obrazovanje veći za 4,8 milijarde kuna

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u svečanosti povodom 350. obljetnice osnutka Sveučilišta u Zagrebu

U svojem govoru podsjetio je na povijest Sveučilišta koja je započela u složenim povijesnim okolnostima 17. stoljeća, samo nekoliko mjeseci nakon pogibije Zrinskih i Frankopana.

"Danas je Sveučilište u Zagrebu najveća visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj, čuvar hrvatskoga nacionalnog identiteta i nositelj društvenog, znanstvenog, tehničkog, umjetničkog i kulturnog razvoja zemlje," kazao je premijer, dodavši da je ono pomoglo u osnivanju i razvoju ostalih sedam hrvatskih javnih sveučilišta te ga u punom smislu te riječi možemo zvati alma mater hrvatskog obrazovanja.

Čestitao je Sveučilištu na ostvarenom napretku uvrštenjem u  Šangajsku listu, među 500 najboljih sveučilišta na svijetu.

"Zagrebačko sveučilište sa svojih 65 tisuća studenata i opsežnom znanstvenom produkcijom ima poseban značaj za promicanje obrazovanja u društva," rekao je premijer.

U 2020. proračun za znanost i obrazovanje povećavamo za 1,3 milijarde

"Vlada cijeni obrazovanje. Stoga je i poduzela ovu važnu strukturalnu reformu. Posebno vodimo računa o značaju znanosti i visokog obrazovanja. U posljednje tri godine, proračun za znanost i obrazovanje povećan sa 13,9 na 17,3 milijarde kuna. Od toga, ove godine samo na Sveučilišta i veleučilišta ide 4,7 milijardi kuna, što je povećanje od 660 milijuna kuna, u odnosu na prije tri godine – skoro 17 posto. Za sljedeću 2020. godinu proračun za znanost i obrazovanje povećava se za dodatnih milijardu i 300 milijuna kuna, na ukupno 18,6 milijardi," kazao je Plenković.

Istaknuo je da je u mandatu ove vlade proračun za znanost i obrazovanje povećan za 34 posto, dok je istodobno iz europskih fondova ugovoreno 2,5 milijardi kuna.

Spomenuo je hrvatsko pridruženo članstvo CERN-u i Europskoj svemirskoj agenciji, dodavši da su znanost i obrazovanje javno dobro i ključ za postizanje osobnoga, društvenoga te gospodarskog razvoja, a ljudi su najdragocjeniji hrvatski kapital u koji trebamo zajednički ulagati.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a

Predsjednik Vlade osvrnuo se na prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u 2020. godini koji će biti usmjereni na jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i ljudskih potencijala.

"Hrvatska sveučilišta trebaju se pripremati za pridruživanje budućem Europskom obrazovnom prostoru koji bi trebao postati stvarnost do 2025. kako bi se smanjila fragmentiranost europskog istraživačkog i znanstvenog prostora, pri čemu je ključno jačanje uravnoteženije mobilnosti znanstvenika i istraživača, promicanje kvalitetnog i cjeloživotnog obrazovanja i razvijanje vještina za poslove budućnosti te bolje praćenje obrazovnih reformi u okviru europskog semestra" kazao je Plenković.

Dodao je da bi uloga hrvatskih sveučilišta u tom procesu trebala biti fokusirana na promicanje izvrsnosti, kvalitetnih studijskih programa, zajedničkih studija i diploma s partnerskim sveučilištima, jačanje atraktivnosti studija za strane studente i istraživače, razmjene novih ideja i iskustava i mobilnost profesora i osoblja.

Izrazio je uvjerenje da će Zagrebačko sveučilište prepoznati vrijednost nove inicijative saveza Europskih sveučilišta za vlastitu modernizaciju te još veću otvorenost za suradnju s partnerima i za daljnje napredovanje.

Dodao je da će samo tako nove generacije moći steći vještine i znanja za konkurentnost na tržištima rada u Hrvatskoj, Europi i u svijetu.

"Stoga, vjerujući da će profesori i nastavnici Zagrebačkog sveučilišta u ovoj, 350 godina staroj tradiciji, nastaviti izgrađivati mlade ljude koji će biti kritični, samostalni, istinoljubivi, odvažni, i u konačnici - samopouzdani i izrazito angažirani u svim područjima života, veselim se daljnjoj suradnji s vama i napretku koje Sveučilište daje našoj domovini," zaključio je svoje izlaganje predsjednik Vlade.