Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 26. 11. 2019.

Ukupno rasterećenje u sva četiri kruga porezne reforme iznosi 9 milijardi kn

Otvarajući 193. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković izrazio je sućut i solidarnost s albanskim narodom i albanskom vladom u povodu snažnog potresa koji je sinoć pogodio Albaniju

Premijer Plenković razgovarao je danas s albanskim premijerom Ramom, a Vlada je u popodnevnim satima odobrila upućivanje dva helikoptera u Albaniju radi pružanja humanitarne pomoći koji će prevesti posebne ekipe Državne uprave za zaštitu i spašavanje, obučene za potragu i spašavanje ljudi u ovakvim nesrećama.

"Vidjet ćemo u idućim danima kako će se razvijati situacija i koje druge aktivnosti Vlada Republike Hrvatske može poduzeti prema ovoj nama prijateljskoj zemlji", poručio je Plenković.

Od ostalih tema izdvojio je izbornu sjednicu Skupštine Hrvatske zajednice županija, održanu jučer, te čestitao županu Šibensko-kninske županije Goranu Pauku na ponovnom izboru za njezinog predsjednika.

Podsjetio je da je jučer pokrenut još jedan veliki projekt, vrijedan 360 milijuna kuna, Centar dijeljenih usluga, u okviru APIS-a, a s ciljem objedinjavanja svih usluga na razini državne uprave.

Od 2020. snižena stopa od 13 posto

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 17 točki dnevnog reda, među kojima su i konačni prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama zakona - o porezu na dodanu vrijednost, o porezu na dobit, o porezu na dohodak, Općeg poreznog zakona, Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, Zakona o trošarinama te Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.

Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, opća stopa PDV-a ostala bi na 25 posto, dok bi se od 2020. snižena stopa od 13 posto primjenjivala za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata.

Procjenjuje se da će sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje.

U odnosu na prvo saborsko čitanje, predlaže se primjena snižene stope PDV-a od 13 posto i za nositelja fonografskih prava, radi rasterećenja njihova poslovanja, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Povećanje osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se povećanje osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, čime bi se smanjila porezna osnovica za obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Tim bi se povećanjem dodatno povećale neto plaće odnosno povećao bi se raspoloživi dohodak poreznih obveznika, obrazlaže se u prijedlogu tog zakona.

Predlaže se i porezno rasteretiti rad mladih osoba i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života.

Porez na dohodak također se ne bi plaćao na naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa.

Ministar Marić naglasio je kako je Vladin prijedlog da naknade učenicima dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja ne ulaze u cenzus od 15.000 kuna za uzdržavanog člana. "To je važno za roditelje učenika koji imaju uzdržavane članove obitelji. Naime, time se sprječava situacija da zbog par stotina kuna roditelji izgube pravo na poreznu olakšicu za uzdržavanog člana", kazao je Marić.

Također bi se ukinulo izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak, što se obrazlaže smanjenjem administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Kod "paušalista" odnosno dohotka od iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, predlaže se izmjena prema kojoj bi se taj porez plaćao prema mjestu sjedišta nekretnine, a ne prema mjestu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta vlasnika te nekretnine.

U odnosu na prvo čitanje propisana je mogućnost uvida poslodavcu odnosno isplatitelju plaće u neiskorišten iznos osobnog odbitka bivšeg radnika, najkasnije do dana dospjelosti plaće, s ciljem administrativnog rasterećenja.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.

93 posto poduzetnika plaćat će porez na dobit po stopi od 12 posto

Ministar financija kaže kako to znači da će 93 posto poduzetnika odnosno obveznika poreza na dobit plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto.

U odnosu na prvo čitanje, uplata poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača omogućuje se i inozemnim isplatiteljima, bilo da je riječ o umjetnicima, zabavljačima, sportašima i sličnim djelatnostima i profesijama.

Izmjene zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića predlaže se oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera (množina), kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka.

U Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila predlaže se oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja.

Oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju

Također bi se uvelo i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika.

Prijedlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom donosi ugradnju QR koda kao obvezatnog elementa svakog računa.

Očitavanjem QR koda iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo postupak i dodatno ih potaknulo da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi, smatraju u Ministarstvu financija.

Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja, pa bi im se ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021. godine.

Izmjenama Općeg poreznog zakona želi se urediti područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. Ministarstvo financija tu primjećuje da se korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona manifestira u nekoliko modela postupanja, primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama.

Tu je i slučaj kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama te isto obavlja na razini povezanih društava, a sve skupa radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

U takvim slučajevima bi se, prema prijedlogu, obračunale porezne obveze kao da tih postupanja nije bilo, odnosno po propisanim poreznim stopama.

U odnosu na prvo saborsko čitanje, uvodi se novi članak kojim se propisuje oporezivanje inozemnih primitaka prema kojemu, ako porezni obveznik dobrovoljno prijavi inozemni primitak, neće biti naplaćivane kamate s obzirom na protok vremena. Time se, kazao je Marić, stimulira dobrovoljno prijavljivanje tih primitaka.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je kako ukupno rasterećenje u sva četiri kruga porezne reforme iznosi gotovo devet milijardi kuna.

Poboljšanje učinkovitosti vatrogasnog sustava

Predstavljajući Prijedlog zakona o vatrogastvu, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da od 1. siječnja 2020. godine Hrvatska vatrogasna zajednica počinje s radom kao središnji državni ured nadležan za vatrogastvo.

"Cilj donošenja ovog zakona je poboljšanje učinkovitosti nesmetanog razvoja vatrogasnog sustava u pogledu normativnog reguliranja, predlaganja dokumenata državne razine, učinkovitije osposobljavanje i obuka vatrogasaca, kvalitetna inspekcija vatrogasnih postrojbi te bolje povlačenje sredstava iz fondova Europske unije", kazao je Božinović.

Ovim Prijedlogom zakona, naveo je potpredsjednik Vlade, glavni vatrogasni zapovjednik preuzima odgovornost za osposobljenost, organiziranost i opremljenost vatrogasaca.

Uspostavlja se sustav zapovijedanja na temelju kojeg će se čvršće povezati zapovjedna vertikala na državnoj i lokalnoj razini, što će, rekao je Božinović, pozitivno utjecati na djelotvornost vatrogasnog sustava prilikom intervencija na izvanrednim događajima, gdje sudjeluju vatrogasne snage iz više jedinica lokalne, odnosno područne samouprave.

"Depolitizira se sustav vatrogastva što je vidljivo iz činjenice da se propisuju stručni uvjeti za glavnog vatrogasnog zapovjednika koji je državni dužnosnik te se teži da isti bude osoba koja je stručna i sa iskustvom u vatrogasnom sustavu", naveo je ministar.

Uvode se savjetodavna i strukovna tijela Hrvatske vatrogasne zajednice i glavnog vatrogasnog zapovjednika koje će, pojasnio je Božinović, svojim radom uključiti osobe koje zapovijedaju vatrogasnim intervencijama i koje su odgovorne za intervencijsku spremnost, organiziranost, opremljenost i osposobljenost vatrogasaca svih razina.

Državna vatrogasna škola bit će čvršće povezana s vatrogasnom organizacijom te će preuzeti školovanje, obuku i osposobljavanje vatrogasaca. Propisat će se, naveo je Božinović, jedinstveni sustav obrazovanja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca te vatrogasnih zapovjednika, što će, dodao je, posljedično utjecati na strukovni napredak ukupnog vatrogastva.

Bolji nadzor nad uplatom premija

Uspostavlja se i vatrogasna mreža kojom će se urediti pitanje financiranja svih vatrogasaca i vatrogasnih organizacija te se jasno reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa profesionalnih vatrogasaca, odnosno staž osiguranja s povećanim trajanjem, plaća te prava iz mirovinskog osiguranja.

Božinović je naveo da se uvodi i inspekcija vatrogastva kao dijela vatrogasnog sustava unutar Hrvatske vatrogasne zajednice te se uvodi informatizacija vatrogasnog sustava kroz obvezu korištenja računalnih aplikacija u svrhu vođenja evidencija vatrogasnih organizacija, postrojbi, vatrogasaca i tehnike.

Boljim nadzorom uplata premija osiguranja poboljšat će se i stupanj zaštite od požara u manjim gradovima i općinama, što je posebno važno, naglasio je ministar, za zaštitu od požara otvorenog prostora na priobalju jer će sredine poput otoka moći organizirati učinkovitiju vatrogasnu službu.

"Mišljenja smo da će navedeni prijedlozi unaprijediti ukupni sustav i omogućiti djelotvorniju provedbu vatrogasne djelatnosti", zaključio je potpredsjednik Vlade.

Izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, ministar uprave Ivan Malenica kazao je da se ovaj zakon usklađuje s novim Zakonom o sustavu državne, kojim je prestala dotadašnja kategorizacija na prvostupanjska i središnja tijela državne uprave.

Dopunjuje se djelokrug Hrvatske vatrogasne zajednice, kako bi ta državna upravna organizacija obavljala sve poslove državne uprave u području vatrogastva, uslijed čega je u nužnoj mjeri potrebno izmijeniti i djelokrug Ministarstva unutarnjih poslova, a djelokrug Ministarstva unutarnjih poslova ujedno se dopunjuje inspekcijskim poslovima u području radiološke i nuklearne sigurnosti.

Odredbe kojima je propisan djelokrug Ministarstva zdravstva u cijelosti se usklađuju s odredbom članka 24. stavka 1. točke 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i djelokrugu ministarstava i drugih tijela državne uprave, a odredbe kojima je propisan djelokrug Ministarstva kulture, pojasnio je ministar, mijenjaju se na način da isti obuhvaća obavljanje poslova koji se odnose na praćenje i usklađivanje politika u području zaštite autorskog i srodnih prava te provedbu mjera za unapređenje utvrđenog stanja u tom području.

Daljnje poboljšanje obrambenog sustava

Vlada je u Hrvatski sabor uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske kojim se, radi daljnjeg unapređenja obrambenog sustava, uređuju pitanja koja se odnose na prijem u službu, raspoređivanje i profesionalni razvoj vojnih osoba te nadograđuju i poboljšavaju postojeća rješenja.

Predstavljajući zakon, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, naveo je također i potrebu za doradom zakona u dijelu koji se odnosi na stradavanje hrvatskih vojnika u inozemnim misijama.

"Stoga u skladu s raspravom u Hrvatskom saboru predloženi zakon sustavno uređuje problematiku ostvarivanja prava u slučajevima pogibije i teškog stradavanja vojnih osoba u obavljanju službi," kazao je ministar, dodavši da su sredstva za provedbu ovog zakona osigurana u financijskom planu MORH-a.

Izvor: Vlada/Hina