Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 9. 10. 2015.

Migracijska kriza i budućnost europskog projekta

Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković sudjelovao je u raspravi o migracijskoj krizi koju je organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj

U raspravi su sudjelovali i zastupnici u EP-u Davor Stier, Marijana Petir, Tonino Picula i Davor Škrlec, stručnjak za migracijska pitanja Mitre Georgiev i Vedrana Baričević s Fakulteta političkih znanosti.

Plenković je istaknuo da je ključna europska tema aktualna migracijsko-izbjeglička kriza, što potvrđuje i zajednički nastup njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Hollandea u Europskom parlamentu. Izdvojio je dvije glavne poruke iz njihovog izlaganja – solidaran i human pristup EU-a te odgovornost u pravnom i sigurnosnom smislu, što podrazumijeva poštivanje nacionalnih propisa, europske pravne stečevine i međunarodnog prava.

Govoreći o gotovo 500 tisuća izbjeglica koje su ove godine ušle u EU, odnosno preko 130 tisuća koliko ih je prošlo kroz RH kao tranzitnu zemlju, Plenković je naveo bitne naglaske politike EU-a. Prvi je da se globalni sigurnosni izazovi trebaju rješavati u korijenu - prije svega u Siriji koja je ključno krizno žarište, ali ne i jedino. Drugi element je da EU mora ojačati upravljanje vanjskih granica u cilju spašavanja života, kako bi se izbjegle situacije da Mediteran bude grobnica za mnoge koji žele život u Europi. Treći je da se reformira europska politika azila, bazirana na Dublinskoj uredbi, čiji je osnovni element da zemlja kojoj izbjeglice ili tražitelji azila prvoj pristupe preuzima odgovornost za njihovu skrb. U tom smislu, podsjetio je na odluku Vijeća i Parlamenta o premještanju izbjeglica po državama članicama prema kvotama, što je početak daljnje evolucije politike azila.

Smatra kako oko tih prioritetnih mjera i poruka EP-a vlada konsenzus u EU. Dodao je da Schengenski sustav kao okosnica europskog projekta nije suspendiran, nego funkcionira sukladno pravnoj osnovi koja je predviđena za izvanredne situacije. Pritom treba voditi računa o dodjeli većih proračunskih sredstava za niz fondova i tijela EU koja se bave kontrolom ulaska i funkcioniranja Schengena kako bi se savladili izazovi kontrole granice, slobode kretanja unutar Unije i europske solidarnosti.

U tom kontekstu, istaknuo je jučerašnje zaključke s konferencije u Luksemburgu posvećene izbjeglicama s istočno-mediteranske i balkanske rute, na kojoj je naglašena nužnost zemalja članica i nečlanica.

Vatreni obruč u susjedstvu EU-a trenutno je najveći izazov. Zato se revizijom europske politike susjedstva i izradom nove strategije vanjske i sigurnosne politike EU traži objedinjavanje njezinih vanjskih, sigurnosno-obrambenih, razvojnih, humanitarnih i trgovinskih mehanizama kako bi EU zajedno sa SAD-om i drugim strateškim partnerima djelovala angažiranije kao globalni akter i nalazila rješenja za uzroke krize, zaključio je Plenković.