Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice

Moj europski angažman

Kao pravnik, diplomat i političar posvetio sam proteklih dvadeset godina pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Stečeno znanje i iskustvo stavio sam u službu hrvatskih građana zastupajući interese Hrvatske u Europskom parlamentu.

O meni

Rođen sam 1970. godine u Zagrebu, gdje sam i odrastao. U braku sam s Anom Maslać Plenković, pravnicom rođenom u Dubrovniku. Imamo sina Maria i kćer Milu. Moja obitelj potječe iz Dalmacije. Otac Mario Plenković, sveučilišni profesor komunikologije, rođen je u Svirču na Hvaru. Majka Vjekoslava Raos-Plenković, internist kardiolog, rodom je iz Makarske. Osnovnu školu pohađao sam na Jordanovcu, a srednju u Obrazovnom centru za jezike. Uz redovito školovanje učio sam strane jezike. Tečno govorim engleski, francuski i talijanski, a služim se njemačkim. Bavio sam se sportom (nogomet, tenis, vaterpolo), a košarku sam igrao u nekoliko zagrebačkih klubova (Maksimir, Centar, Črnomerec), u Bruxellesu (ASUB – Association sportive universitaire de Bruxelles) i Parizu (Club Paris Jean-Bouin).

Naobrazba

Pravni fakultet upisao sam 1988, a diplomirao 1993. na temu »Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka« na Katedri međunarodnog javnog prava kod profesorice Nine Vajić, sutkinje Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Tijekom studija radio sam kao prevoditelj volonter u Promatračkoj misiji Europske zajednice u Hrvatskoj 1991/92. Početkom devedesetih počele su me zanimati europske teme, te sam aktivno sudjelovao u Europskoj udruzi studenata prava (ELSA). Bio sam predsjednik ELSA-e Zagreb 1991, prvi predsjednik ELSA-e Hrvatske 1992, a 1993. predsjednik Međunarodnog odbora ELSA-e sa sjedištem u Bruxellesu. U tom razdoblju sudjelovao sam na brojnim međunarodnim konferencijama diljem Europe i SAD-a te sam u Hrvatskoj organizirao nekoliko stručnih skupova. Studentsku praksu obavio sam 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu. Na stažu u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu (u okviru Zaklade Robert Schuman) boravio sam 1993, a 1994. u hrvatskoj Misiji pri Europskim zajednicama, koju je tada vodio veleposlanik Ante Čičin-Šain.

Državni stručni ispit položio sam 1997. U Ministarstvu vanjskih poslova završio sam program za diplomatskog savjetnika i 1999. položio savjetnički ispit na Diplomatskoj akademiji. Pravosudni ispit položio sam 2002.

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio sam poslijediplomski studij iz međunarodnoga javnog i privatnog prava. Stupanj magistra znanosti stekao sam 2002. obranivši magistarski rad pod naslovom »Subjektivitet Europske unije i razvoj Zajedničke vanjske i sigurnosne politike« kod profesora Budislava Vukasa, suca Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu.

U svojoj diplomatskoj karijeri sudjelovao sam u nizu specijalističkih seminara i programa o međunarodnom i europskom pravu, o međunarodnim odnosima i vanjskoj politici te o managementu. Među njima su najvažniji bili boravci u Bruxellesu (Université Libre de Bruxelles), Pragu (Central European University), Firenci (Academy of European Law), Maastrichtu (European Institute of Public Administration), Londonu (London School of Economics i Wilton Park), Brugesu (College of Europe), Parizu (Quai d'Orsay – program Personnalités d'avenir i EU Institute for Security Studies), Ateni (Hellenic Foundation for European and Foreign Policy) te u Bostonu i Cambridgeu (Harvard Kennedy School of Government).

Diplomatska karijera

Na europskim poslovima tijekom devedesetih. U Ministarstvu vanjskih poslova zaposlio sam se 1994. kao stručni suradnik u Odjelu za europske integracije. Bavio sam se odnosima Hrvatske s Vijećem Europe i Europskom unijom, uključujući pregovore o Sporazumu o suradnji između Hrvatske i EU-a. Iduće godine postao sam voditelj Ureda tadašnjeg zamjenika ministra Ivana Šimonovića, što mi je omogućilo da steknem širi uvid u funkcioniranje Ministarstva i ukupne vanjskopolitičke aktivnosti Hrvatske. Od 1996. do 1997. radio sam u Odjelu za analitiku, gdje sam izrađivao političke analize i pisao govore za dužnosnike Ministarstva. Bio sam također promatrač Organizacije za europsku suradnju i sigurnost (OESS) i Srednjoeuropske inicijative (SEI) na parlamentarnim izborima u Albaniji 1997.

U listopadu 1997. postao sam načelnik Odjela za europske integracije, a tu sam dužnost obavljao do konca 2001. Bio je to jedan od važnijih odjela, koji je poslije prerastao u upravu. Kao načelnik bio sam zadužen za političke odnose s Europskom unijom, Vijećem Europe i regionalnim inicijativama. Bio sam uključen u aktivnosti hrvatskoga predsjedanja Srednjoeuropskom inicijativom 1998. Zatim sam 1999. postao savjetnik ministra za europske poslove. Sudjelovao sam u političkom dijalogu između Hrvatske i Europske unije na ministarskoj razini te sam bio jedan od autora Plana integracijskih aktivnosti Vlade iz 1999. Bio sam nadalje član Savjetodavnog vijeća Vladinog Ureda za europske integracije i radio na pokretanju Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu.

Član pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Bio sam zamjenik glavnog tajnika organizacije Zagrebačkog sastanka šefova država i vlada članica Europske unije i država jugoistočne Europe (24. 11. 2000), skupa najviše razine koji je dosad održan u Hrvatskoj. Vlada me imenovala članom Pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije. Pregovori su se vodili 2000. i 2001, a u njima sam vodio Radnu skupinu za politička pitanja. Organizirao sam predsjedanje Hrvatske Radnom zajednicom Podunavskih regija 2000. te sudjelovao u aktivnostima hrvatskog predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom. U tom razdoblju bio sam hrvatski nacionalni koordinator za Srednjoeuropsku inicijativu i ujedno zastupao Hrvatsku na sastancima Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.

U Bruxellesu. Od 2002. do 2005. bio sam zamjenik šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu. U tom svojstvu surađivao sam s veleposlanicima Vladimirom Drobnjakom i Mirjanom Mladineo. Bio sam zadužen za koordinaciju političkih aktivnosti Misije te sam radio na kontaktima s dužnosnicima Europske komisije, Vijeća, Europskog parlamenta i stalnih predstavništava država članica. Pripremao sam podnošenje zahtjeva Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji 2002. i 2003, lobirao za status države kandidatkinje 2004. i za otvaranje pristupnih pregovora 2005. Pratio sam politiku proširenja Europske unije te njezinu vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku. U to vrijeme održao sam niz konferencija o odnosima Hrvatske i Unije.

U Parizu. Od 2005. do 2010. bio sam zamjenik veleposlanika u Francuskoj te sam surađivao s veleposlanicima Božidarom Gagrom i Mirkom Galićem. Bio sam zadužen za politička i organizacijska pitanja. Surađivao sam sa savjetnicima hrvatskog pregovaračkog tima za pristupanje Europskoj uniji – s francuskim stručnjacima Guyom Legrasom i Jean-Louisom Dewostom – te intenzivno radio na pridobivanju francuske podrške hrvatskome pregovaračkom procesu. Sklopio sam tada poznanstva s brojnim francuskim političarima, kao i s mnogim istaknutim osobama iz redova hrvatske dijaspore. Pratio sam nadalje suradnju Hrvatske s UNESCO-om, OECD-om i Monakom te održao niz predavanja u Parizu i diljem Francuske.

Državni tajnik za europske integracije. Po povratku u Zagreb na poziv ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića obavljao sam od travnja 2010. do prosinca 2011. dužnost državnog tajnika za europske integracije u Vladi Jadranke Kosor. U tom razdoblju dao sam politički i stručni doprinos dovršenju hrvatskih pregovora s Europskom unijom. Upravljao sam radom Ministarstva na političkim i gospodarskim odnosima s članicama Unije, na usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, na provedbi Komunikacijske strategije za članstvo Hrvatske u Uniji i informativne kampanje za referendum te na prevođenju pravne stečevine. U tom razdoblju održao sam brojne političke konzultacije, vodio hrvatska izaslanstva na međunarodnim konferencijama, između ostalog predstavio sam Izvješće Republike Hrvatske po univerzalnom periodičnom pregledu stanja ljudskih prava pred Vijećem za ljudska prava UN-a u Ženevi. Sudjelovao sam na sjednicama Vlade i Sabora. Imao sam istaknutu ulogu u kampanji za referendum o članstvu u Europskoj uniji. Uz brojne medijske nastupe održao sam na desetke predavanja o pristupanju Europskoj uniji u svim hrvatskim županijama.

Kao državni tajnik obnašao sam također dužnosti političkog direktora za pitanja Europske unije, supredsjedatelja Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Hrvatska–EU, nacionalnog koordinatora za Dunavsku strategiju Europske unije te dužnosti supredsjedatelja više međunarodnih komisija (Hrvatska–Bavarska, Hrvatska–Baden-Württenberg, Hrvatska–Flandrija). Bio sam član upravnog odbora Zaklade za razvoj civilnog društva, predsjednik organizacijskog odbora Croatia Summita 2010. i 2011. te tajnik Organizacijskog odbora pastoralnog posjeta Svetog Oca Benedikta XVI. 2011.

Javni nastupi i stručni članci. Kao diplomat držao sam predavanja na pravnim fakultetima u Zagrebu, Splitu i Osijeku, na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, u Europskom pokretu, Paneuropskoj uniji, kao i nizu drugih fakulteta, institucija, zaklada, nevladinih organizacija i inih foruma u Hrvatskoj, Belgiji, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Španjolskoj, Bosni i Hercegovini, Švedskoj i Monaku. Raspon tema tih nastupa obuhvaćao je odnose Hrvatske i Europske unije, razvoj Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije, regionalnu suradnju Hrvatske i njezinu vanjsku politiku općenito. Objavio sam više članaka o odnosima Hrvatska–EU i o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije.

Politički angažman

Kampanja HDZ-a za europsku Hrvatsku. Godine 2011. pristupio sam Hrvatskoj demokratskoj zajednici, čija temeljna načela i vrijednosti dijelim te čiji program i statut podržavam. Nakon sedamnaest godina profesionalnog rada posvećenog hrvatskim interesima u diplomaciji, međunarodnim odnosima i europskim poslovima odlučio sam započeti novu fazu društveno odgovornog angažmana na političkoj sceni. Hrvatska je članstvom u Europskoj uniji postigla jedan od strateških ciljeva što ih je još 1990. zacrtao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Svoje političko opredjeljenje pokazao sam još 2000, kada sam vodio izborni stožer predsjedničkog kandidata HDZ-a Mate Granića. Kao kandidat za Hrvatski sabor uključio sam se u kampanju za parlamentarne izbore u prosincu 2011. Uoči referenduma također sam održao niz predavanja o Europskoj uniji na stranačkim skupovima HDZ-a diljem Hrvatske te sudjelovao u brojnim javnim debatama, televizijskim i radijskim emisijama.

Dužnosti u stranci. Član sam Delegacije HDZ-a u Klubu zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu. Član sam HDZ-ova Središnjeg odbora, Gradskog odbora Zagreb, Područnog odbora Črnomerec, Temeljnog ogranka Jelenovac te Odbora za vanjske i europske poslove. Do stavljanja saborskog mandata u mirovanju 1. srpnja 2013. bio sam član Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Zagreb, 3. svibnja 2012. - Andrej Plenković i Švedanin Gunnar Hökmark supredsjedatelji su zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta

U Hrvatskom saboru i dalje na europskim poslovima. Od 22. prosinca 2011. do 1. srpnja 2013. bio sam zastupnik u Hrvatskom saboru. Izabran sam u VII. izbornoj jedinici, na listi koju je predvodila ministrica financija Martina Dalić. Bio sam supredsjedatelj zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, zajedno sa švedskim kolegom Gunnarom Hökmarkom. U ovom mandatu predvodio sam hrvatsko izaslanstvo na sastancima odbora u Zagrebu i Bruxellesu, na kojima su raspravljena sva bitna pitanja pripreme Hrvatske za članstvo u EU-u. Potkraj travnja bio sam domaćin završnog sastanka toga parlamentarnog tijela u Splitu. Bio sam član saborskih odbora za vanjsku politiku, za europske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša te za međuparlamentarnu suradnju. Bio sam zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Mediterana te član skupina prijateljstava s Bosnom i Hercegovinom, Italijom, Francuskom, Maltom i Marokom. U saborskim istupima raspravljao sam o europskim temama koje su relevantne za Hrvatsku.

Zastupnik promatrač u Europskom parlamentu. Odlukom Sabora od travnja 2012. do srpnja 2013. bio sam jedan od 12 hrvatskih zastupnika promatrača u Europskom parlamentu. Uz kolege Davora Božinovića i Frana Matušića bio sam član Skupine Europske pučke stranke, čiji se Središnji odbor na našu inicijativu sastao u Dubrovniku 11. i 12. travnja pod predsjedanjem Josepha Daula i još jednom uputio snažnu potporu Hrvatskoj uoči pristupanja Europskoj uniji. Bio sam pridruženi član Odbora za proračun Europskog parlamenta, kojemu predsjedava Alain Lamassoure, čiji sam posjet Hrvatskoj organizirao početkom ožujka 2013. da bih hrvatskim dužnosnicima i javnosti predstavio ulogu Europskog parlamenta u proračunskim pitanjima Europske unije i njegov aktualni stav prema ključnim pitanjima na tom području. U svojstvu zastupnika promatrača zauzimao sam se za dovršenje procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, za pozitivna izvješća i rezolucije o Hrvatskoj te za dodjelu odgovarajućih europskih sredstava Hrvatskoj u Višegodišnjem financijskom okviru 2014–2020. Jedini sam hrvatski zastupnik promatrač koji je u Europskom parlamentu bio domaćin konferencije Inicijative za stvaranje Srednjoeuropskog prometnog koridora (Route 65) koji bi povezivao Baltik i Jadran i uključio 6 hrvatskih županija. Podržao sam aktivnosti Instituta Robert Schuman iz Budimpešte za edukaciju 14 mladih stranačkih kolega koji će biti asistenti budućih članova Europskog parlamenta iz redova HDZ-a. Kao zastupnik VII. izborne jedinice i zastupnik promatrač omogućio sam karlovačkim gimnazijalcima da sudjeluju u projektu Euroscola u Strasbourgu.

Član Europskog parlamenta

Moje dosadašnje političko, diplomatsko i europsko iskustvo pružilo mi je temeljit uvid u europske politike, a radeći na tim poljima stvorio sam razgranatu mrežu kolega i prijatelja u europskim institucijama. Kao član Skupine Europske pučke stranke u Europskom parlamentu smatram da nova programska platforma EPP-a, usvojena u Bukureštu 2012, sadrži odgovore na ključne izazove suvremene Europe. Sudjelovao sam u izradi programa HDZ-a za europske izbore, Hrvatski glas u Europi, koji je usvojilo predsjedništvo stranke na čelu s predsjednikom Tomislavom Karamarkom. Naš se program temelji na glavnim načelima Platforme Europske pučke stranke i njezinim programskim dokumentima, kao i na prioritetima Hrvatske u Europskoj uniji s motrišta HDZ-a.

Video: U 20 godina od stažista do zastupnika u Europskom parlamentu

Kao kandidat HDZ-a na zajedničkoj listi br. 12 za prve izbore za Europski parlament, koji su se održali 14. travnja 2013, aktivno sam sudjelovao u izbornoj kampanji. Zajedno sa stranačkim kolegama Dubravkom Šuica, Davorom Stierom, Ivanom Maletić, Zdravkom Bušić, Željanom Zovko, Kristijanom Tušekom, Krševanom Dujmovićem, Ivanom Bubićem i Zdravkom Krmekom te s koalicijskim partnerima Ružom Tomašić i Milivojem Špikom obilazio sam Hrvatsku i predstavljao naš program. Izabran sam na toj pobjedničkoj koalicijskoj listi, na kojoj sam dobio najveći broj preferiranih glasova među kandidatima HDZ-a.

Lokalni izbori. Nakon pobjede HDZ-a i partnera na europskim izborima, a u dogovoru s kolegama iz Područnog odbora Črnomerec i Gradskog odbora Zagreb, bio sam nositelj liste HDZ-a za Vijeće gradske četvrti Črnomerec na lokalnim izborima koji su održani 19. svibnja 2013. HDZ je osvojio pet mandata, a s poslijeizbornim koalicijskim partnerima HSP-om dr. Ante Starčević, HSLS-om i HSU-om dogovorena je nova većina u Vijeću s ukupno 9 od 15 mandata. Vijeće gradske četvrti konstituirano je 27. lipnja 2013., a novi predsjednik je postao Josip Jelić, predsjednik Područnog odbora HDZ-a Črnomerec. Ovim izborom za vijećnika, nakon državnog i europskog mandata, osvojio sam i lokalni predstavnički mandat. Na Črnomercu živi 38.546 stanovnika, a HDZ s partnerima ima vlast i u 5 od 8 novoizabranih mjesnih odbora. HDZ će se u svom radu u Vijeću gradske četvrti Črnomerec zalagati za ciljeve navedene u našem izbornom programu.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Od 1. srpnja 2013. službeno sam preuzeo dužnost člana Europskog parlamenta. Mandat u Hrvatskom saboru stavio sam u mirovanje. Umjesto mene zastupnik je postao moj kolega gradonačelnik Karlovca Damir Jelić, a nakon njega mandat je preuzela kolegica Nada Murganić. U Strasbourgu sam 2. srpnja 2013. govorio sam na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta na hrvatskom jeziku kao prvi zastupnik iz Republike Hrvatske.

Aktivnosti u prvoj godini dana mandata u Europskom parlamentu

Rezime. Za vrijeme jednogodišnjeg angažmana u Europskom parlamentu nastojao sam pozicionirati ulogu europskog zastupnika kao inovativne pojave na hrvatskoj političkoj sceni. Naš univerzalni mandat, koji smo primili od svih hrvatskih birača, obvezao nas je na dinamičan rad u Bruxellesu i Strasbourgu, ali i na stalnu prisutnost diljem Hrvatske i na neposredan kontakt s građanima, medijsku vidljivost i komunikaciju kroz društvene mreže. Sve aktivnosti u provedbi našega političkog programa „Hrvatski glas u Europi“, kao dijela šire platforme EPP-a, poduzeli smo radi boljitka hrvatskih građana, ali i popravljanja niza krivih poteza aktualne Vlade, koja se nije snašla u vođenju Hrvatske kao članice Unije. Trudili smo se da snažnije promičemo europske teme u hrvatskoj javnosti te da senzibiliziramo građane za ovlasti i ulogu Europskog parlamenta. Mišljenja sam da se Europski parlament može okarakterizirati kao svojevrstan drugi dom Hrvatskog sabora, jer se propisi koje donosi ili izravno primjenjuju u Hrvatskoj ili ih Sabor prenosi u naš pravni sustav.

Odbor za proračun. Kao član Europskog parlamenta iz HDZ-a/EPP-a angažirano sam radio u okviru Odbora za proračun čiji sam član, pri čemu je posebna vrijednost proteklih mjeseci bilo sudjelovanje u pregovorima između Vijeća i Parlamenta o Proračunu EU-a za 2014. i za 2015, kao i u pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014–2020. Bio sam prvi hrvatski zastupnik koji je podnio Izvješće na plenarnoj sjednici EP-a, a radilo se o Mobilizaciji proračunskih sredstava EU-a iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji namijenjenih španjolskoj regiji Valenciji. Bio sam također izvjestitelj u sjeni EPP-a u vezi s financijski vrlo značajnom Odlukom o davanju jamstva (30 milijardi eura) iz proračuna Unije Europskoj investicijskoj banci za financiranje projekata izvan EU-a koja je usvojena u ožujku 2104. i znatno će pomoći svim zemljama u pretpristupnom procesu, ali i Ukrajini.

Drugi odbori i izaslanstva. Pratim također teme vanjske politike, ustavnih, pravnih i ekonomskih pitanja, poljoprivrede, ribarstva, regionalne politike, istraživanja, zapošljavanja i mladih. Kao član Izaslanstava za odnose s jugoistočnom Europom sudjelovao sam na susretima s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, kao i u radu Izaslanstva za odnose s Indijom.

Plenarni govori i zastupnička pitanja. Dosada sam na plenarnim sjednicama imao preko dvjesto nastupa o nizu tema relevantnih za Hrvatsku i EU. Nastojao sam upozoriti na konkretne probleme poput onih s kojima su se susreli hrvatski špediteri nakon pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji ili pak građani Slavonskog Broda zbog zagađenja zraka. Uputio sam niz zastupničkih pitanja na temu: operacionalizacija Dunavske i Jadransko-jonske strategije, posljedica elementarnih nepogoda i moguće pomoći kroz Europski fond solidarnosti za pet pogođenih županija, ocjene učinkovitosti Vijeća za regionalnu suradnju, zapošljavanja hrvatskih državljana u institucijama EU-a, korištenja hrvatskog jezika, odnosa EU-a i BiH i niza drugih.

Županije, konferencije i posjeti. Od samog početka mandata redovito obilazim sve hrvatske županije. Održao sam brojna predavanja, govore, tribine, okrugle stolove u suradnji sa strankom, županijama, fakultetima, udrugama i komorama, a posebno sam se usmjerio prema problematici mladih od obrazovanja, preko mobilnosti do zapošljavanja. Organizirao sam niz zapaženih konferencija u Zagrebu i Bruxellesu na teme: hrvatska književnost i kultura; ekonomski i financijski učinci članstva; klimatske promjene; budućnost europske obrane; govor mržnje na internetu; te novi položaj hrvatskog iseljeništva u EU-u. U svom radu posebno se zalažem za približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji te za jačanje položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda, te sam četiri puta službeno posjetio BiH. U okviru programa za posjetitelje, nakon posjeta članova Gradskog odbora HDZ-a Zagreba u prosincu 2013. ugostio sam početkom travnja 2014. 45 članica Zajednice žena Katarina Zrinski u Bruxellesu, a 10 mladih članova organizacije ELSA-e sudjelovat će u svibnju na velikom događaju za mlade u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

Moji suradnici. Zahvaljujem voditeljici ureda Marijani Balić, asistenticama Mari Rimac-Jukić i Morani Mavriček, te asistentima Miroslavu Smetišku, Karlu Ressleru i Marku Miliću na potpori. Uz suradnike u Zagrebu i Bruxellesu, kao zastupnici HDZ-a stalno smo zaposlili mlade u kolege u svim županijama i Zagrebu koji prate europske projekte i informiraju nas o političkim, gospodarskim i socijalnim prilikama u njihovim sredinama. Kroz moj ured prošlo je i 25 mladih darovitih stažista koji su stekli vrijedno europsko iskustvo.

Izbori za Europski parlament 2014.

Na općim izborima za Europski parlament 25. svibnja 2014. godine bio sam nositelj zajedničke liste HDZ-a i partnera – liste br. 6. S liste su izabrani Dubravka Šuica (HDZ), Ivana Maletić (HDZ), Davor Stier (HDZ), Marijana Petir (HSS) i Ruža Tomašić (HSP AS).

U kampanji smo se zalagali za realizaciju našeg Izbornog programa (HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS, ZDS), koji se temelji na Manifestu i Akcijskom programu Europske pučke stranke (EPP). Pobjedom na izborima želimo pridonijeti tome da Jean-Claude Juncker, kandidat Europske pučke stranke, postane novi predsjednik Europske komisije. Na europskoj razini naš slogan je Believe in People, a ja sam se obvezao da ću i dalje raditi vjerodostojno za europsku Hrvatsku!

HDZ je pobjedom na europskim izborima ostvario tri cilja:

  1. koalicijska lista HDZ-a i partnera osvojila je najveći broj glasova – 41,5 % i mandata (6)
  2. HDZ je pojedinačno najbrojnija hrvatska stranka u Europskom parlamentu s 4 mandata (od 11)
  3. uspjeh HDZ-a znatno je pridonio relativnoj pobjedi Europske pučke stranke u Europskom parlamentu – 221 mandat – te izboru Jean-Claudea Junckera za predsjednika Europske komisije 15. srpnja 2014., kojega su na prijedlog Europskog vijeća podržala 422 zastupnika u Europskom parlamentu (od 751).

Kao nositelj liste ponovno sam osvojio najveći broj preferencijalna glasa između kandidata HDZ-a na listi – 71.072 glasa.

Aktivnosti u Europskom parlamentu u sazivu 2014–2019.

Nakon pobjede koalicijske liste HDZ-a i partnera koju sam predvodio na izborima za Europski parlament u svibnju 2014. nastavio sam provoditi izborni program HDZ-a u okviru Kluba zastupnika Europske pučke stranke i čvrsto se zalagati za donošenje odluka koje su od neposrednog interesa za hrvatske građane.

Odbor za vanjske poslove

Izabran sam 7. srpnja 2014. za jednoga od četiriju potpredsjednika Odbora za vanjske poslove na mandat od dvije i pol godine. Time sam postao prvi hrvatski zastupnik koji je izabran na takvu dužnost u nekom parlamentarnom odboru. U svom radu usredotočen sam na pozicioniranje vanjske politike EU-a u novim globalnim okolnostima i zaštitu europskih vrijednosti i međunarodnog prava. U okolnostima izbjegličko-migracijske krize snažno sam se zauzeo za formuliranje europskog rješenja krize i solidaran pristup svih članica koji uključuje human odnos prema izbjeglicama i migrantima, poštivanje nacionalnog, europskog i međunarodnog prava te sigurnosni aspekt. Nakon terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu, klub EPP-a kojem pripadam utjecao je na usvajanje niza zakonskih mjera koje osnažuju sigurnosnu i obavještajnu suradnju svih država članica. Svojim prijedlozima kroz Odbor za vanjske poslove pomogao sam izradi nove Globalne strategije vanjske i sigurnosne politike EU-a kojom će se u promijenjenim globalnim okolnostima jasnije odrediti uloga Unije kao predvodnika u rješavanju međunarodnih kriza.

Izaslanstvo za odnose s Ukrajinom

Kao predsjednik Izaslanstva EP-a u Parlamentarnom odboru za pridruživanje Ukrajine Europskoj unijii intenzivno sam se angažirao da Ukrajina kao žrtva agresije bude visok politički prioritet EU-a, uz čiju je potporu nužno provesti mirnu reintegraciju okupiranih oblasti Donbasa i ilegalno anektiranog Krima. Zadužen sam također za potporu izgradnje institucionalnih kapaciteta Vrhovne Rade u europskim poslovima. Predvodio sam Promatračke misije EP-a tijekom parlamentarnih izbora u Ukrajini u listopadu 2014. te na lokalnim izborima u Ukrajini u listopadu 2015, na kojima je potvrđena europska orijentacija ukrajinskih građana. U sigurnosnom pogledu, europskim i ukrajinskim kolegama sugeriram korisna iskustva Hrvatske iz mirne reintegracije Podunavlja 1998. Organizirao sam konferenciju na visokoj razini »Tjedan Ukrajine u Europskom parlamentu« te pomogao pri realizaciji Hrvatsko-ukrajinskog foruma u Splitu, gdje su se povezali hrvatski i ukrajinski gospodarstvenici. Predsjednik Porošenko uručio mi je visoko ukrajinsko odličje za promicanje europskih težnji Ukrajine.

Potpora BiH i zemljama Jugoistočne Europe na putu prema EU-u

U Europskom se parlamentu zajedno s hrvatskim kolegama čvrsto zalažem za napredak zemalja Jugoistočne Europe na putu prema članstvu u Europskoj uniji, osobito Bosne i Hercegovine, koja je vanjskopolitički prioritet Hrvatske. Stoga sam podržao usvajanje svih izvješća EP-a o zemljama Jugoistočne Europe, ali i kroz niz amandmana inzistirao na jamstvima prava hrvatske manjine i provedbi europskih reformi. U kontekstu pristupnog procesa Srbije kontinuirano sam upozoravao na neprihvatljivost Zakona o nadležnosti i organizaciji državnih organa u postupku za ratne zločine te se zauzeo za rješavanje tog pitanja u okviru pregovoračkog procesa Srbije za članstvo u EU-u, što se i ostvaruje. Snažno sam se zauzeo za to da se u okviru rezolucija o napretku Srbije za 2014. i 2015. uputi poziv srbijanskim vlastima da u suradnji s Komisijom i susjednim državama razmotre sporni zakon. Autor sam Rezolucije EP-a iz studenoga 2014. koja je osudila Šešeljevu ratnohuškačku retoriku nakon puštanja iz Haaga, prozvala Srbiju zbog neadekvatne političke i pravne reakcije te pozvala MKSJ da preispita svoju odluku – što je Žalbeno vijeće i učinilo te zatražilo njegov povratak u Haag.

Zajedno s hrvatskim kolegama u EP-u angažirao sam se da u kontekstu 20. obljetnice Daytonskog sporazuma snažno doprinesemo europskom putu BiH. Početkom prosinca 2015, s ciljem stvaranja povoljnog ozračja za podnošenje zahtjeva za članstvo, organizirali smo veliku konferenciju o europskoj budućnosti BiH, na kojoj su sudjelovali Visoka predstavnica Mogherini, povjerenik Hahn, američki predstavnik Hoyt-Yee i niz drugih visokih dužnosnika. Založio sam se da EU pruži snažniju potporu BiH, kojoj će europski put osigurati gospodarski napredak, koheziju i stvarnu ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda. U prosincu 2015. ugostio sam u EP-u nadbiskupa vrhbosanskog Puljića i banjalučkog biskupa Komaricu, koji su upoznali europske kolege s problemom povratka prognanih Hrvata u Republiku Srpsku.

Hrvatska kulturna baština i identitet u EU

U Europskom parlamentu nastojim predstaviti bogatu kulturnu baštinu i tradiciju svih krajeva Hrvatske. Suorganizirao sam dolazak hrvatskog šahovskog velemajstora Davorina Kuljaševića u EP povodom ekshibicijske simultanke sa šahovskim klubom institucija EU-a u rujnu 2014. Početkom svibnja 2015. u EP-u sam organizirao izložbu fotografija »300. obljetnica Sinjske alke« te u Bruxelles doveo šezdesetak članova Viteškog alkarskog društva Sinj i klapu Sinj. Kao potpredsjednik neformalne skupine Pomirba europske povijesti ugostio sam hrvatske stručnjake u Bruxellesu na predstavljanju projekta »Justice 2.0«. Organizirao sam komemoraciju povodom Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje 18. studenoga 2015. Povodom 23. obljetnice međunarodnoga priznanja Hrvatske priredio sam u Strasbourgu projekciju filma »Otto von Habsburg i Hrvati« te ugostio predsjedništvo Hrvatske paneuropske unije. U sklopu oblilježavanja Europskog tjedna regija pozvao sam dvadesetak predstavnika Brodsko-posavske županije koji su prezentirali njezine investicijske potencijale te Mušku pjevačku skupinu Starotopoljane. Zajedno s gradonačelnikom Staroga Grada na otoku Hvaru Vinkom Maroevićem inicirao sam obilježavanje velikog jubileja 2400 godina Staroga Grada u EP-u te program koji je prikazao tisućljetne mediteranske veze Farosa i Parosa. Tom prigodom ugostio sam 60 predstavnika otoka Hvara i Splitsko-dalmatinske županije.

Odbori, plenarni govori i pitanja Europskoj komisiji

Zamjenski sam član Odbora za proračun, Odbora za ustavna pitanja i Odbora za ribarstvo. Sudjelujem u radu izaslanstava za odnose s državama Magreba, Unijom za Mediteran i EURONEST-om, kao i u međuparlamentarnim grupama za mala i srednja poduzeća, za osobe s invaliditetom, za Dunavsku regiju, za vino, voće i povrće, tradiciju i kvalitetu hrane.

Izvjestitelj sam u sjeni za Izvješće »Transparentnost, pouzdanost i integritet institucija EU-a«. U ožujku 2015. usvojeno je moje Izvješće o mobilizaciji milijun eura iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji belgijskoj regiji Hainaut. Na plenarnim sjednicama sudjelovao sam u raspravama o brojnim pitanjima poput revizije europskog proračuna, mjerama za zapošljavanje, globalnom dogovoru o klimi, europskoj politici susjedstva, poljoprivredi te brojnim drugim temama. Komisiji i Vijeću uputio sam niz pitanja o programu ERASMUS+, vanjskoj politici, problemu osoba s invaliditetom u zračnom prometu, slobodi kretanja hrvatskih radnika u zemljama EU-a, problemu onečišćenog zraka u Slavonskom Brodu, arbitražnom postupku Hrvatske i Slovenije, zaštiti autohtonih poljoprivrednih proizvoda, mjerama regulacije ribolova u Hrvatskoj i dr.

U mojem uredu u Bruxellesu boravio je velik broj mladih stažista koji su stekli znanje koje će im omogućiti da ubuduće pridonesu europskom djelovanju Hrvatske. Redovito posjećujem sve hrvatske županije te komuniciram s našim poduzetnicima, izvoznicima, inovatorima, udruženjima i mladima. Kroz prilagodbu zakonskih akata u EP-u nastojim im pomoći da pristupe europskom tržištu i razvojnim programima EU-a.

Županije, konferencije i posjeti

U suradnji s Dubrovačko-neretvanskim županom Dobroslavićem i kolegicom Šuicom organizirao sam u listopadu 2014. u konferenciju »Uloga regija u provedbi Strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju«. U prosincu 2014. bio sam u Bruxellesu domaćin za šezdesetak predstavnika Splitsko-dalmatinske i Vukovarsko-srijemske županije koji su se među ostalim susreli s predsjednikom EPP-a Josephom Daulom. Tom prigodom organizirao sam konferenciju »Sinergija strategija EU-a za Dunavsku i Jadransko-jonsku regiju«. Radio sam također na predstavljanju važnosti Strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju u kontekstu razvoju turizma i hrvatskih otoka. U lipnju 2016. organizirao sam Konferenciju posvećenu zapošljavanju mladih te ugostio tridesetak mladih uključenih u projekt »Črnkas – Črnomerec poslovni klub«.

Kao europski zastupnik iz zagrebačke gradske četvrti Črnomerec tri godine zaredom priredio sam Europski susret na Črnomercu. Tijesno surađujem s Hrvatskom Paneuropskom unijom te nizom fakulteta i obrazovnih institucija.

Sudjelovao sam u nizu stručnih konferencija i predavanja u suradnji s državnim institucijama, fakultetima, komorama, udrugama, poduzetnicima i mladima kako bih ih bolje povezao s gospodarskim i socijalnim prednostima članstva u EU-u. Redovito sam bio gost na stručnim skupovima u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj, gdje sam imao prigodu govoriti o nizu tema poput veće participacije mladih u izbornim procesima, potporne uloge Hrvatske na europskom putu zemalja Jugoistočne Europe, migracijske krize te dogovora EU-a i Turske o kontroli izbjegličkog vala, referendumu o ostanku Ujedinjene Kraljevine u EU-u, budućnosti Schengena te europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.

Posjetio sam Ukrajinu, SAD, Iran, Gruziju, Saudijsku Arabiju, Katar, Francusku, Bosnu i Hercegovinu, Austriju i sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku. Na Sveučilištu Harvard u Cambridgeu te u Metropolitan klubu u Washingtonu održao sam predavanja o politikama proširenja i susjedstva EU-a, dok sam sa studentima instituta SciencesPo u Parizu raspravljao o vanjskoj politici EU-a. Na temu odnosa EU-a i Ukrajine govorio sam na 12. Yalta European Strategy Forumu, na 9. Forumu o sigurnosti u Kijevu i na konferenciji EPP-a u Kopenhagenu. Sudjelovao sam nadalje na konferenciji Europske unije o sigurnosti u Luksemburgu, gdje sam na poziv talijanske zastupnice u EP-u Elisabette Gardini govorio o reviziji europske susjedske politike u Mogliano Venetu.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice

Nakon što sam iskazao spremnost da preuzmem odgovornost za vođenje Hrvatske demokratske zajednice, na izvanrednim stranačkim izborima 17. srpnja 2016. izabran sam s 98.335 glasova za novog predsjednika HDZ-a.

Želim da HDZ kao najveća državotvorna i stožerna hrvatska stranka, koju je utemeljio njezin prvi predsjednik i predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman, bude jasno pozicionirana kao stranka europskog desnog centra koja baštini demokršćanske, narodnjačke i univerzalno humanističke vrijednosti.

U svojem izbornom programu »HDZ – središnja snaga razvoja Hrvatske« istaknuo sam da ću svojim djelovanjem pomoći HDZ-u da ponovno postane središnja politička snaga koja će u hrvatskom društvu projicirati političku stabilnost, pravnu sigurnost, gospodarski rast i razvoj te primjenu kršćanskog načela solidarnosti. Moj program sadrži glavne elemente za 10 ključnih područja djelovanja HDZ-a: pravosuđe, javnu upravu i decentralizaciju; partnerstvo, solidarnost i zaštitu najslabijih; stabilan makroekonomski okvir; gospodarstvo, poljoprivredu i turizam; razvoj infrastrukture, ostvarenje digitalne Hrvatske i postizanje održivog rasta; demografsku revitalizaciju, obitelj i mlade; obrazovanje, znanost i sport; kulturu i medije; sigurnost; vanjsku politiku.

Pobjeda na parlamentarnim izborima i formiranje vlade 

Uoči izbora za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. HDZ je pod mojim vodstvom bio usmjeren na angažiranu i programsku kampanju okrenutu prema budućnosti i konkretnim rješenjima za stvarne probleme hrvatskih ljudi. Takvim pristupom HDZ je bio nositelj promijenjene političke kulture i podizanja dijaloga na znatno višu razinu.

Pred hrvatske birače izišli smo sa sveobuhvatnim programom Gospodarski rast, nova radna mjesta i društvena pravednost na kojemu su radili naši najbolji stručnjaci i koji je budućoj vladi zadao jasan cilj da se u iduće 4 godine ostvari gospodarski rast od 5% te stopa zaposlenosti poveća na 68%. Temelj je programa izgradnja novoga gospodarskog koncepta u kojemu će država biti odgovorna za stvaranje poticajnog i stabilnog poslovnog ozračja kako bi privatni sektor mogao biti nositelj zapošljavanja i gospodarskog rasta, uz istodobno očuvanje društvene osjetljivosti i solidarnosti te održivosti mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava.

Predstavili smo politiku profiliranog i transformiranog HDZ-a, čvrsto pozicioniranog na europskom desnom centru, usmjerenog prema budućnosti i predvodnika u pronalasku rješenja za gospodarska i socijalna pitanja – u skladu s vizijom i politikom prvog predsjednika Hrvatske i HDZ-a dr. Franje Tuđmana. Mijenjajući HDZ stvorili smo pretpostavke za mijenjanje Hrvatske nabolje.

Stranačka tijela zaključila su da je HDZ kao najveća i stožerna hrvatska stranka dovoljno snažan da na izbore iziđe samostalno, dok bi suradnju s pojedinim strankama ostvario u onim izbornim jedinicama u kojima se zajedničkim nastupom može postići sinergijski učinak i odličan rezultat. Na našim izbornim listama predstavili smo generaciju mladih i stručnih ljudi koji su se dokazali kao političari i eksperti na svojim područjima te su potpuno spremni predano raditi u nacionalnom interesu i time vratiti političku vjerodostojnost HDZ-u i povjerenje u politiku.

Na izborima 11. rujna 2016. HDZ je ostvario jasnu relativnu pobjedu osvojivši 61 mandat odnosno 695.804 glasova (izlaznost 52,59%), dok je drugoplasirana Narodna koalicija predvođena SDP-om osvojila 54 mandata. Ukupan broj HDZ-ovih zastupnika u Hrvatskom je saboru 57, dok ih glavni konkurent SDP ima 38, što ukazuje na uvjerljivost i značaj izborne pobjede HDZ-a. Na izborima sam bio prvi na listi HDZ-a i HSLS-a u I. izbornoj jedinici, koja je dobila 31,63% glasova odnosno 5 mandata, te sam osvojio 33.265 preferencijalnih glasova (53,38% od glasova liste). Najveći iskorak HDZ je ostvario upravo u Zagrebu i susjednim izbornim jedinicima (I, II, VI. i VII), koje su zajedno donijele 23 mandata.

Nakon izbora Nacionalno vijeće HDZ-a formiralo je skupinu za pregovore o formiranju nove stabilne i funkcionalne parlamentarne većine i vlade s političkim partnerima na temelju programske i svjetonazorske sličnosti. HDZ je pregovore započeo s MOST-om, koji je na izborima osvojio 13 zastupničkih mandata. Nakon nekoliko tjedana razgovora postignut je cjelovit dogovor o pojedinim zahtjevima partnera iz MOST-a o ustroju, programu i sastavu vlade, a ujedno je zadobivena podrška svih 8 izabranih predstavnika nacionalnih manjina.

10. listopada 2016. predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović povjerila mi je mandat za sastav nove vlade na temelju 91 potpisa izabranih zastupnika. 19. listopada s 91 glasom zastupnika u Hrvatskom saboru izglasano je povjerenje 14. Vladi Republike Hrvatske te sam izabran za novog premijera.

Predstavljajući glavne crte Vladinog programa u razdoblju 2016–2020, naglasio sam da on ima četiri glavna cilja: stabilan i trajan gospodarski rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografsku obnovu te društvenu pravednost i solidarnost.

Moj kratki i prošireni životopis na stranicama Hrvatskog sabora

Moj životopis na stranicama Europskog parlamenta

Fotografije za slobodnu uporabu u medijima (RAR, 27 Mb)