Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Mostar | 1. 2. 2016.

Zahtjev za članstvo prekretnica za europsku budućnost BiH

U intervjuu za mostarski Dnevni list potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković govori o uvjetima za podnošenje vjerodostojnog zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u EU i doprinosu hrvatskih zastupnika u EP-u ubrzanju njezina europskog puta.

Plenković je izrazio zadovoljstvo što će u dogovoru s nizozemskim predsjedništvom Vijeća EU 15. veljače u Bruxellesu, predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović formalno podnijeti zahtjev BiH za članstvo u EU ministru vanjskih poslova Nizozemske Bertu Koendersu, u prisutnosti Visoke predstavnice Federice Mogherini i povjerenika Johannesa Hahna. Takav europski iskorak ocijenio je izrazom povjerenja EU i potvrdom napretka u provođenju Reformske agende. Dodao je da su tom uspjehu u proteklim mjesecima snažno pridonijeli hrvatski zastupnici u EP, prije svega organiziranjem u EP velike konferencije o “Europskoj budućnosti BiH – 20 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma” na kojoj su se okupili ključni akteri EU, predstavnik SAD-a i svi relevantni zastupnici u EP koji se bave BiH.

Istaknuo je kako je pred vlastima u BiH sada ključna odgovornost da zahtjev za članstvo bude vjerodostojan, što podrazumijeva provedbu strukturnih i europskih reformi na svim razinama, rješavanje pitanja prilagodbe SSP-a s obzirom na članstvo Hrvatske u EU te uspostavu funkcionalnog mehanizma koordinacije europskih poslova.

Naglasio je da u EU prevladava stav da je – dvadeset godina od Daytonsko-pariškog sporazuma koji je bio preduvjet mira i stabilnosti – danas nužna preobrazba BiH u modernu i funkcionalnu europsku državu. Dodaje da među svim hrvatskim zastupnicima u EP vlada uvjerenje kako je europska budućnost jedina garancija za teritorijalnu cjelovitost i opstojnost BiH. U tom kontekstu, izrazio je uvjerenje da bi ambicije Predsjedništva da BiH status kandidata dobije u 2017., mogle biti i ostvarene ukoliko se održi politička stabilnost i predanost reformama.

Plenković smatra kako je odgovornost legitimnih predstavnika triju naroda i političkih stranaka da postignu dogovor o reorganizaciji teritorijalnog ustroja koji bi uspostavio pravedniju raspodjelu političkog i ekonomskog upravljanja na svim razinama vlasti te mehanizme koji bi snažnije garantirali stvarnu ravnopravnost svih triju naroda i ostalih. Prilikom usvajanja Izvješća o BiH Europski parlament već dvije godine zaredom poručuje kako se ustavna reforma u BiH treba temeljiti na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimne predstavljenosti, a s namjerom nadgradnje daytonskog okvira, rekao je.

Intervju u cijelosti (PDF)