Plenković gost emisije »Recite Aljazeeri«
Gostujući u emisiji Al Jazeere Balkans »Recite Aljazeeri«, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković govorio je o podnošenju zahtjeva BiH za članstvo u EU, europskoj perspektivi zemalja jugoistoka Europe, situaciji u Ukrajini te političkim događajima u Hrvatskoj
Plenković je istaknuo kako se u Europskoj uniji u proteklih 12 godina odvilo nekoliko kriznih razdoblja s različitim temama – institucionalna i financijska kriza, kriza Eurozone te aktualna migracijska kriza. Stoga smatra da je bitno graditi povjerenje u europski projekt, pri čemu je ključna uloga mainstream političkih stranaka koje imaju najveću odgovornost za usmjeravanje EU.
Kao šef izaslanstva EP-a za odnose s Ukrajinom, naglasio je da je Ukrajina radi svojih europskih ambicija postala žrtva agresije i ekspanzionističke politike Moskve koja je ilegalno anektirala Krim i kontinuirano podupirala pobunjenike u dijelovima regija Donjecka i Luganska. Zato EU ima odgovornost da pridonese uspostavi primirja i prekidu sukoba te pruži potporu Ukrajini u procesu približavanja Uniji.
Analizirajući situaciju u susjedstvu, Plenković je rekao da je europska perspektiva zemalja jugoistoka Europe u vanjskopolitičkom fokusu nove hrvatske vlade, a pritom je Bosna i Hercegovina prioritet broj jedan. Napomenuo je kako je BiH slijedom stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te uz snažan angažman hrvatskih zastupnika u EP, došla u poziciju da podnese zahtjev za članstvou EU tijekom nizozemskog predsjedanja Unijom. Dodao je da podnošenje zahtjeva predstavlja političku prekretnicu za BiH u dinamici pristupanja EU, ali i istinski početak dubinskog reformskog procesa.Ponovio je stajalište svih hrvatskih zastupnika u EP da BiH ne smije biti zadnji vagon vlaka jugoistoka Europe prema EU.
Govoreći o novom ustroju BiH koji bi nadogradio postojeći Daytonski okvir, smatra kako je sada važno da se svi politički akteri u BiH usuglase oko ustavne reforme na načelima federalizacije, legitimne zastupljenosti, supsidijarnosti i decentralizacije kako bi se kreirao pravičniji okvir za jednakopravan položaj sva tri konstitutivna naroda i ostalih.
Plenković je kazao da su rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj doveli do potpuno nove konfiguracije odnosa snaga na političkoj sceni. Poručio je da je prije svega bitno da se nova hrvatska vlada stabilizira i krene baviti ključnim pitanja koja se tiču hrvatskih građana i cijelog europskog projekta.
Zaključio je da pretjerane ideološke podjele u društvu nisu dobre, budući da se od Hrvatske kao članice EU i NATO-a u 2016. godini očekuju visok stupanj političke zrelosti, kulture i dijaloga.